U znaku lijepe tradicije istraživanja književne baštine bošnjačkih autora koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom su i četir rada iz oblasti književnosti zastupljena u ovom broju časopisa. Dženita Karić u svom radu pod naslovom “Djelo Dalail al-sairin” Imam-zade Hasana al-Busnavija i fadailska literatura: tekstualni autoritet i sveti prostor podsjeća na jedan od najstarijih proznih žanrova u književnostima muslimanskih naroda, žanr fadaila, daje definiciju, kasifikaciju i pregled razvoja ovoga žanra, te se fokusira na djelo Imam-zade Hasana Bosnevija, njegovu strukturu i sadržaj.

Koalicija Blok za Evropu svakako će privući one politički nerealizirane koji su u svojim strankama izgubili kredibilitet. Ostaje da se vidi hoće li Senad Šepić pristupiti novoj koaliciji i hoće li pokazivati ambiciju da preuzme kormilo nad “depolitiziranom” političkom koalicijom, ili će, pak, osnovati C-SDA. Pitanje je postoji li uopće ideja koja je snažnija od svih pojedinačnih ambicija koalicionih partnera, ideja koja bi zamišljenu koaliciju mogla održati na okupu

Književno djelo Hamida Dizdara zauzima važno mjesto u historiji bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, ali je u proteklih pedeset godina ostalo u hladu grandioznog književnog rada njegovog brata Mehmedalije Maka Dizdara. Jedna od najznačajnijih privatnih biblioteka u Bosni i Hercegovini, 1.131 bibliografska jedinica, ilegalno djelovanje u Drugom svjetskom ratu, samo su dijelovi mozaika koji tvore portret ove značajne ličnosti u našoj kulturnoj historiji

Dr. Elvir Musić govori arapski, perzijski, turski, engleski, albanski i makedonski jezik. Proglašen je studentom generacije na Teheranskom univerzitetu 2009. godine, kao drugi stranac u historiji Univerziteta koji je dobio to priznanje, a dobitnik je Nagrade akademske uspješnosti za 2016. godinu u oblasti društvenih nauka, koju dodjeljuje Mevlana University u Konyi, kao i nagrade Svjetska knjiga godine, koju dodjeljuje Ministarstvo obrazovanja i kulture i Ured predsjednika IR Irana. Za Stav govori o iskustvu prevođenja klasičnih islamskih djela, studiranju na Teheranskom univerzitetu, predavanjima na Univerzitetu u Konyi i grandioznom projektu prevođenja tefsira Ruhul-bejan na bosanski jezik

Projekt “Genocid nad Bošnjacima 1992.-1995. izvršen u svrhu podjele Republike Bosne i Hercegovine i stvaranja velike Srbije” prezentiran je 12. decembra u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Najavljen je performansom direktora Kamernog teatra 55 Emira Hadžihafizbegovića i istaknutih bosanskohercegovačkih glumaca, a glavni dio projekta ostvaren je na inicijativu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, a kojoj se pridružio i reisul-ulema Husein ef. Kavazović. Riječ je o internet stranici o genocidu nad Bošnjacima koja će uskoro biti dostupna javnosti. Cilj projekta jeste sveobuhvatno prezentiranje korijena, uzroka, ciljeva i razmjera agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1992. do 1995. godine

Podržite nas na Facebooku!