Desi se da napišem nešto, što bismo rekli, iz čista mira (tj. nemira!) i za svoju dušu, mada ni tu nisam siguran odakle je to došlo. Ne znam da mi je moje čitalačko iskustvo išta pomoglo, mada svaka pročitana knjiga i pjesma ostavi neki utisak na vas, jer kad uđete u jedan novi svijet, htjeli to ili ne, vi u jednom momentu progovorite jezikom tog svijeta. Ali više od čitanja kod mene je utjecaj tekije, dersova Mesnevije, derviških sijela, sevdalinki i ilahija koje smo slušali, pjevali i učili

Hasanaginica je mogla nastati isključivo u onoj sredini u kojoj se islam živio kao način života i u kojoj su svi socijalni, pa i pravni aspekti, bili uređeni islamom, odnosno Šerijatom. Puštam te, puštam te, puštam te – riječi su koje označavaju neopozivi raskid bračne zajednice u islamu. Ova trostrukost prisutna je i u Hasanaginim riječima. Ne čekaj me ni u dvoru b'jelomu, ni u dvoru, ni u rodu momu – poručuje Hasanaga, udarivši pečat na raskid bračne zajednice sa suprugom, i ne ostavivši nikakvu mogućnost da njih dvoje nastave živjeti zajedno

Mi smo u proteklih šest godina napravili ogroman iskorak kada je riječ o privredi, što se vidi i na budžetu Općine, koji je na zavidnom nivou. Svjestan sam da raspolažemo sredstvima za pokretanje i podršku različitim privrednim projektima. Želimo biti podrška privrednicima i investitorima, na čemu je sjajno radio i načelnik Mandra. Mi sada imamo privredni savjet, u kojem je dvadesetak ljudi s najvećim kapitalom u ovom gradu. Želimo da Općina bude servis tim ljudima, jer oni zapošljavaju znatan broj naših građana, kaže načelnik Aldin Šljivo

Ime je dobio po slavnom bosanskom kralju Tvrtku I Kotromaniću. Bio je profesor emeritus Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, prvi predsjednik P.E.N. Centra BiH, direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu te redovni član Akademije nauka i umjetnosti BiH. Pisao je romane, eseje iz teatrologije i književne teorije i kritike, putopise, pripovijetke i radiodrame

Proglašenje Sirrijine tekije i turbeta nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, kao i turbeta Huseina Horosanija, vrijedno je priznanje Sirrijinom duhovnom i pisanom naslijeđu, ali i bosanskom tesavvufu uopće. Uz Hadži Sinanovu i tekije u Blagaju i Vukeljićima, tekija na Oglavku četvrti je objekt te vrste proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine

“Ne umanjujući značaj datuma novije povijesti, koji također moraju imati svoje mjesto u hronološkom kalendaru obilježavanja značajnih datuma, mnogi razlozi nameću potrebu da se dužna pažnja posveti i datumima iz ranije prošlosti. Prije svega, prvim pisanim tragovima u povijesti, posebno ako imamo sadržajne i značajne dokumente koji afirmiraju grad u nekom povijesnom kontekstu. Postanak ili osnivanje ili prvi spomen imena u pisanim izvorima, u tom kontekstu, mora imati centralno mjesto u povijesti i obilježavanju važnijih datuma grada”

Podržite nas na Facebooku!