Divan Hafiza Širazija jedno je od najvećih djela svjetske književnosti. Pouzdano znamo da je ovo djelo tumačeno u užem krugu proučavatelja suštine islamske mudrosti i smatrano je štivom za duhovno upotpunjenje. Stoljećima je, uz Mesneviju, kazivano i tumačeno na prostoru Bosne i Hercegovine, ali je ta tradicija desetljećima bila prekinuta. Ipak, prije četiri mjeseca obnovljena je, a dersove iz Hafizovog grandioznog djela drži dr. Elvir Musić svakog drugog utorka u Mevlevijskom kulturnom centru na Jekovcu

: “Nisam siguran da će Vatikan podržati svaku hrvatsku politiku jer mi ne znamo šta je ovdje tačno hrvatska politika, ko je provodi i gdje ona vodi. Ja sam siguran da Vatikan nikad neće podržati podjelu države, pogotovo etničku podjelu, da neće podržati daljnje podjele ovdje i izdvajanje katoličke zajednice iz ostalih zajednica. Ta ideja je protiv politike Vatikana i Svetog Oca”, kaže Ivo Komšić za Stav

Jedinstveni kanjon Ibra, planinska površ Ponor i nepregledne šume Mokre Gore, Ribaćko jezero i Vidrenjak, bajkoviti beskraj Pešterske visoravni... Ovaj jedinstveni prirodni ambijent smješten je na ne tako velikom području općine Tutin. Jedna od karakteristika Tutina jeste što je to grad s najvećim procentom manjinskog stanovništva u svijetu. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2011. godine, u Tutinu živi 31.155 stanovnika, od čega je preko 90% Bošnjaka, a službeni je jezik bosanski. Ovo mjesto nekada je slovilo za najnerazvijeniju općinu u Jugoslaviji, a danas se smatra jednim od najperspektivnijih mjesta u Srbiji. Za Stav o ovom uspjehu govori Esad Džudžo, predsjednik Centra za bošnjačke studije u Tutinu i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Novom Pazaru

Prema podacima iz indeksa Univerziteta Karl Franz u Grazu, Andrić je 5. novembra 1923. godine upisao studij slavistike i filozofije na Filozofskom fakultetu te je započeo izradu disertacije na njemačkom jeziku pod nazivom Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine. U vrijeme je nastanka ovaj naučni rad bio značajan samo austrijskim orijentalistima. Disertacija je ostala u sjeni Andrićevog književnog rada sve do njegove smrti, a kasnije je služila kao referentna literatura za interpretaciju njegove književnosti. Brojne su polemike napisane o Andrićevoj disertaciji. Jedni ga smatraju istinskim naučnikom, a drugi ga odbacuju kao šovinistu čije je djelo poniklo na tekovinama zapadnoevropske orijentalistike. Pritom je nerijetka pojava da ga niti jedni niti drugi ne citiraju. Izdavajamo pojedine dijelove iz ovog Andrićevog rada

Jedna poslovica kaže da se pravi kaligraf može prepoznati među drugim ljudima i po svom vanjskom izgledu, svojoj čehri, jer godine duhovnog usavršavanja nužno ostavljaju trag na čovjekovom licu. Mladi Abdulhak Hadžimejlić, rođen 1995. godine u Fojnici, kao da potvrđuje istinitost ove poslovice. Jedan je od najperspektivnijih mladih kaligrafa, i to ne samo u bosanskohercegovačkim okvirima. Kaligrafijom se počeo baviti usput, prvu levhu uradio je tesarskom olovkom, a danas uči od najvećih svjetskih majstora, pobjeđuje na takmičenjima i svoje radove izlaže na velikim izložbama

Dva dana nakon posjete Sarajevu, Esedu je ponovo dostavljeno tijelo zatvoreno u limeni sanduk. Ukopano je iznad džamije u Žepi. Roditelji su bili uvjereni da su im opet poslali tuđe tijelo pa su odlučili da mu ne podižu nišane. Godinama je Esed tragao za sinovim posmrtnim ostacima. Do njega i Fatime stizale su vijesti da je živ, čak i da ima porodicu. Sve se to promijenilo 2009. godine

Treba razumjeti da nije bilo pasoša, da se radilo o jednom ummetu koji je živio u jednoj državi i sve je bilo prisvajano kao zajedničko. Jedan od najznačajnijih pjesnika te književnosti, među svim velikim klasicima, jeste Alaudin Sabit Užičanin, naš čovjek. Među najznačajnijim jesu Derviš-paša Bajezidagić i Ahmed Hatem Bjelopoljak. Kao iznimno mali narod, dali smo veliki doprinos razvoju jedne značajne civilizacije. Trebamo se zapitati koliko smo spremni dati danas, ne samo Bosni i Hercegovini nego i čovječanstvu

Kao da pripada krajoliku Žepe od nastanka svijeta, ovaj most, umoren teškim bremenom ljudskih sudbina, još čuva svoje tajne. U starim zapisima i putopisima nema nikakvih podataka o njegovom graditelju i vremenu gradnje. Na mostu nije sačuvana tabla s tekstom koji bi ponudio precizne podatke o njegovom nastanku

Podržite nas na Facebooku!