U subotu, 4. marta, u mevlevijskoj tekiji na Jekovcu promoviran je prvi tom Dnevnici I hadži hafiza Halid-efendije Hadžimulića, mesnevihana i dugogodišnjeg hatiba Careve džamije. Hadžimulić je od svoje šesnaeste godine neumorno vodio dnevnik u kojem je bilježio vlastite afinitete i planove, društvena kretanja, pročitane knjige i odgledane filmove, svoj intelektualni i duhovni razvoj. Prvi tom tog neobičnog dnevnika (koji obuhvata period od 1. januara 1931. do 8. septembra 1938. godine) priredio je njegov učenik Šaban Gadžo, omogućivši tako široj čitalačkoj publici da se bolje upozna s intrigantnim likom Halid-efendije Hadžimulića. Redakcija Stava, u svrhu promocije ovog vrijednog izdanja, objavljuje dijelove dnevnika

Zvali su ga lavom od Dagestana. Četvrt stoljeća predvodio je kavkaske muride u neravnopravnoj borbi protiv ruskog okupatora. Kao alim i šejh nakšibendijskog tarikata, ustao je u odbranu svog naroda kada je bila ugrožena njegova egzistencija i identitet. Ukinuo je krvnu osvetu i pomirio zavađena kavkaska plemena, a neprijatelji su o njemu govorili sa strahopoštovanjem. Gerilske taktike ratovanja koje je ustanovio Šamil i danas se izučavaju na vojnim akademijama. Preselio je u gradu Božijeg Poslanika i ukopan u časnom mezarju “Džennetul Baki”

Pa ko je taj ko može odustati od zahtjeva za revizijom presude? To pravo nema ni Bakir Izetbegović ni SDA. Jedino porodice nastradalih mogle bi odustati od tog zahtjeva, i to je pitanje metafizičke odgovornosti. S druge strane, pitanje pravno-krivične odgovornosti Srbije pitanje je istine. Nevjerovatno je da se pitanja metafizičke i moralno-etičke i pravno-krivične odgovornosti za zločin svode na dnevnopolitičku ravan. Najveći pravni stručnjaci svijeta stavljaju svoj životni autoritet pred ogledalo zastupajući Bosnu i Hercegovinu u ponovnom sudskom postupku, i to daje nadu

“Velika je stvar to što je on ostavio svoju porodicu, roditelje, suprugu i djecu, i došao tuđu zemlju braniti, a neki su naši u to vrijeme bježali iz Bosne. Kako nećemo to cijeniti? Ja ga nisam imala priliku upoznati, ali i danas zaplačem sjećajući se ovog časnog čovjeka”, kaže Fatima Habibović iz Sarajeva, koja i danas čuva uspomenu na ovog hrabrog vojnika

U znaku lijepe tradicije istraživanja književne baštine bošnjačkih autora koji su pisali na arapskom, turskom i perzijskom su i četir rada iz oblasti književnosti zastupljena u ovom broju časopisa. Dženita Karić u svom radu pod naslovom “Djelo Dalail al-sairin” Imam-zade Hasana al-Busnavija i fadailska literatura: tekstualni autoritet i sveti prostor podsjeća na jedan od najstarijih proznih žanrova u književnostima muslimanskih naroda, žanr fadaila, daje definiciju, kasifikaciju i pregled razvoja ovoga žanra, te se fokusira na djelo Imam-zade Hasana Bosnevija, njegovu strukturu i sadržaj.

Koalicija Blok za Evropu svakako će privući one politički nerealizirane koji su u svojim strankama izgubili kredibilitet. Ostaje da se vidi hoće li Senad Šepić pristupiti novoj koaliciji i hoće li pokazivati ambiciju da preuzme kormilo nad “depolitiziranom” političkom koalicijom, ili će, pak, osnovati C-SDA. Pitanje je postoji li uopće ideja koja je snažnija od svih pojedinačnih ambicija koalicionih partnera, ideja koja bi zamišljenu koaliciju mogla održati na okupu

Književno djelo Hamida Dizdara zauzima važno mjesto u historiji bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti, ali je u proteklih pedeset godina ostalo u hladu grandioznog književnog rada njegovog brata Mehmedalije Maka Dizdara. Jedna od najznačajnijih privatnih biblioteka u Bosni i Hercegovini, 1.131 bibliografska jedinica, ilegalno djelovanje u Drugom svjetskom ratu, samo su dijelovi mozaika koji tvore portret ove značajne ličnosti u našoj kulturnoj historiji

Podržite nas na Facebooku!