Narod Bosanske krajine ne smije ostaviti prostora historiji da proizvoljno tumači povode i uzroke agresije, te opseg, efekte i ratne domete 5. korpusa. Stoga su činjenice istaknute u monografiji nepobitna istina kojom želimo staviti tačku na i, poručio je Malkoč

Posao meteoosmatrača vrlo je odgovoran. Ne smije se kasniti na posao, niti zakasniti s osmatranjem, jer se program koji trenutno koriste otvara desetak minuta prije punog sata. Ima mnogo posla u bihaćkoj meteorološkoj stanici, iako mnogi misle da se tu skoro ništa ne radi. Meteoosmatrač Fikret Bečić kaže da mu znaju reći kako se on zeza na poslu. Da bi i nas uvjerio u suprotno, Bečić nas je proveo kroz svoj rutinski postupak i pokazao nam kako sve funkcionira

Od 20. do 22. januara 1993. godine iz bosanskopetrovačke mjesne zajednice Bjelaj protjerani su svi Bošnjaci. Posljednja grupa od njih 150 razmijenjena je kod bihaćkog naselja Izačić i 22. januara stigla je u opkoljeni Bihaćki okrug. Od tada do danas vratila se u Bjelaj većina stanovništva. Čuvajući sjećanja na preživljeno u ratu, bore se za osiguranje normalnih životnih uvjeta

Sakupio sam veliki broj eksponata. To nimalo nije bilo lahko, ni sam ne znam otkud mi tolika energija i volja. Neumorno godinama tragam za starim predmetima koji su najvećim dijelom zaboravljeni, bačeni i ostavljeni da propadaju. Neke od tih starina sam kupovao, neke sam dobio na poklon, a neke sam pronalazio na deponijama, kaže Hasan

Pripadnici 5. korpusa Armije RBiH nisu činili nikakve “masovne zločine”, kako se to navodi u tendencioznom tekstu Glasa Srpske, objavljenog nakon obilježavanja februarske ofanzive na lokalitetu Hasin Vrh, odakle su agresori i paravojne jedinice potpomognute jedinicama iz susjednih zemalja krenule u završni obračun s hrabrim krajiškim borcima koji su ginuli sprečavajući novu Srebrenicu, novi Prijedor, novu Tomašicu, novi Keraterm...

Da je krajiška narav stoljećima pravila probleme, prije svega samim Krajišnicima i njihovim liderima, svjedoči historija, a ona je zabilježila da su krajiški kapetani svojim odnosom prema zvaničnoj turskoj carevini, kao i u pogledu međusobnih svađa i obračuna, djelovali kao razvaljeno gnijezdo ljutih stršljenova

“Mi smo 13. i 14. februara 1995. godine oslobodili Vedro Polje, deblokirali Kantonalnu bolnicu, deblokirali gradski rezervoar vode, došli do Baljevca i aerodroma Željava. Došli smo na prostor Sokoca i Debeljače, koja je strateška za Bihać. Tada smo stekli povoljnije taktičke uvjete da možemo planirati dalja borbena dejstva i najzad da možemo odbraniti Bihać od stalnih napada i želje agresora da uđe u grad”, istakao je Šarganović

U sportskoj dvorani Luke sam s rahmetli dr. Irfanom Ljubijankićem dočekao rahmetli predsjednika Izetbegovića u prepunoj dvorani. Sjećam se da je predsjednik istakao kako Bošnjaci ne žele rat i da su daleko od te ideje, ali, gledajući šta se dešava u našoj okolini, moramo razmišljati najzad i o toj opciji ako, ne daj Bože, dođe do nje, kako bismo organizirali sve patriote da brane našu domovinu Bosnu i Hercegovinu. Tu u Bihaću je on praktički najavio osnivanje Patriotske lige, da bi 10. juna iste godine u sarajevskom Domu policije sazvao sve značajnije političare, funkcionere, sportske radnike i intelektualce, bez obzira na njihovu političku orijentaciju, te im iznio stav da je došlo vrijeme da se formira jedna organizacija”

“Probala sam se boriti i štrajkati, ali dadnu mi neku trenutnu materijalnu pomoć, i to je sve. Meni treba trajno rješenje. Probala sam da se obraćam i udruženju žena koje su žrtve rata, s molbom da me uvrste u žrtve jer sam silovana, ne bih li ostvarila neka prava. Ali, oni nisu u mogućnosti da rješavaju moj status. Nikome više ne trebam, a dala sam ovoj državi svoju mladost i najbolje godine života”

Udruženje pčelara brendiralo je krajiški kestenov med, a ono što bi trebalo uraditi u narednom periodu jeste dobijanje oznake izvornosti po kojoj bi određene specifičnosti ovog meda bile prepoznatljive i, kao takve, neponovljive na bilo kom drugom području. Potrebno je uložiti više truda radi očuvanja kestenovih šuma kako bi se med dobiven od kestena iz ovog dijela Bosne i Hercegovine proizvodio i u budućnosti, kaže doc. dr. Melisa Oraščanin

Podržite nas na Facebooku!