“Danas je mnogo važnije sačuvati te stare običaje nego što je to bilo nekad u moje vrijeme. Uprkos slabom interesiranju, posebno kod mladih, ipak se nađe određen broj entuzijasta koji su voljni njegovati i promovirati te naše stare običaje. Vrlo je važno sačuvati svoju kulturu jer se po tome prepoznaje svaki narod”

Prije rata je Velika Kladuša bila iznad bosanskohercegovačkog prosjeka, a 2013. godine pala je ispod tog prosjeka. Od 1998. do 2012. godine Velika Kladuša gubila je prosječno godišnje 80 zaposlenih, a u periodu od 2012. do 2016. godine čak 102 zaposlenih godišnje, ističe Ramo Hirkić

Emitiranje već prve epizode serijala Svi zločini Fikreta Abdića uzrokovalo je buru negodovanja sljedbenika Fikreta Abdića koji su udarili na RTV Unsko-sanskog kantona i njenog direktora Izana Mustafića. Mustafić je odbio prekinuti emitiranje serijala, zbog čega je u Skupštini USK “pao” izvještaj o radu RTV USK, što je najava za smjenu njenog rukovodstva i instaliranje Abdićevih igrača

“I sada neki ljudi u Cetingradu imaju bosanske lične karte s muslimanskim imenima, kada se na hiljade 'štancalo' da se zaštite od mobilizacije. Preko Kladuše, Cazina i Ključa autobusima su ih provodili sve do slobodnih dijelova Hrvatske. Dakle, Bošnjaci su spasili Hrvate od spremanog genocida. Zar oni mogu biti radikali!? Zato pozivam sve one koji Bošnjake nazivaju radikalima da dođu kod nas, da prođu zajedno sa mnom i s jedne i s druge strane granice pa da vide i da se uvjere u kazivanja tih ljudi kakvi su bili 1991. godine kao spasioci”, naglašava Admir ef. Muhić

Komentirajući dolazak osuđenog ratnog zločinca Fikreta Abdića na mjesto načelnika Općine Velika Kladuša, Miljković kaže da je riječ o jednom od apsurda Bosne i Hercegovine, te dodaje da građani Velike Kladuše, patriote i ostali nisu krivi za takvu situaciju: “Kod nas se čovjeku osuđenom za ratne zločine uopće ne može osporiti da zasjedne na poziciju s koje opet može prouzrokovati neku nesreću”

“Potrebno je sjesti i napraviti plan kojim bismo sve usmjerili u privredu ovog kraja, da ga revitaliziramo, posebno grad Bihać, koji je u svakom smislu devastiran. Unska pruga, brza cesta Sarajevo – Bihać i aerodrom jesu ključni projekti koje treba što prije realizirati, jer mi ovdje u Bihaću želimo biti što bliže Sarajevu. Za istu smo se državu borili i ona je država svih nas”, kaže legendarni komandant koji je preživio pet ranjavanja u toku agresije na BiH

U Bihać je Šefket Nakić donio šotokan stil karatea, koji je tada dominirao u Evropi. Nakić je prošao zenovsku školu karatea. To je filozofija i mentalni stav. Kaže da je to, ustvari, samurajski karate. Ističe da je današnji karate prilagođen djeci i mlađim uzrastima, a to nije karate koji se u ono doba učio

Podržite nas na Facebooku!