“Bošnjaci počesto ne djeluju jedinstveno, ali kada je država u pitanju, kada osjete da je njena opstojnost narušena, tada pokazuju zavidnu razinu kolektiviteta i zajedništva. Upravo takvu atmosferu svjedočimo ovih dana, što se posebno vidi u odzivu na obilježavanje 1. marta”, rekao je glavni urednik sedmičnika Stav i Edicije “Bošnjaci” Filip Mursel Begović

Na promociji u Stockholmu se u ime organizatora, Bosanske islamske zajednice Stockholm, obratio Mustafa ef. Šetkić koji je rekao da je za dijasporu veoma bitno da se promoviraju edicije od krucijalne važnosti za bošnjački identitet, kao i monografije o Bosni i Hercegovini. „Važno je da su ovakvi sadržaji dostupni, posebno za mlade generacije koje na ovaj način trebaju osvajati svoj identitet i s njime se upoznavati. Ako to ne budu radili, ako neće čitati, neće biti svjesni sebe i svoga porijekla“, rekao je Šetkić i dao podršku ovakvim projektima.

 „Moram naglasiti da su građani BiH u Norveškoj u ozbiljnom i akutnom stanju asimilacije. Nemojte da se uljuljkate u to što se u Norveškoj govori da smo najbolje integrisana grupa. To je asimilacija. Ljudi dolaze u ambasadu, mijenjanju imena i prezimena. Znam to, ja potpisujem te papire“, upozorio je ambasador BiH u Kraljevini Norveškoj Nedim Makarević

Posjetiocima se u Aachenu 14.11.2018, ispred organizatora, Bosanskog kulturnog centra u tom gradu, obratio Mehmed ef. Jakubović koji je izrazio zadovoljstvo što su se promotori odlučili na ovakvu vrst poduhvata, turneje kojom obilaze bošnjačku dijasporu. U Kopenhagenu manifestaciju u Bosanskom kulturnom centru svojom nazočnošću je uveličao Nj.E. Emir Poljo, ambasador države Bosne i Hercegovine u Kraljevini Danskoj

„Posebno bitno je da iza ovakvih projekata stoje institucije. Ovaj projekat je podržao predsjednik Bakir Izetbegović, a i reisul ulema Husein Kavazović. Podržale su ga naše naučne, ali i nacionalne institucije. Posebno je bitno da je ovaj projekat djelo dobro ogranizirane grupe autora, za razliku od prijašnjih vremena kada su ovakve projekte radili izvrsni pojedinci, ali usamljenici“, rekao je Mehonić.

Kratka historija kulture Bošnjaka, osim što na popularan način želi predstaviti bošnjačku kulturu, može biti dragocjen poticaj kritičkom preispitivanju i afirmaciji kulturnih vrijednosti iz prošlosti, ali to može biti i inspiracija novoj generaciji mladih arhitekata i slikara, kompozitora i književnika, filmskih umjetnika i dizajnera da domete i senzibilitete kulturnih vrijednosti blagotvorno iskoriste u svom stvaralaštvu.

Čini se da, kako bosanski jezik doživljava sve veću afirmaciju, tako se na društvenoj sceni uporedo provode i sve veće akcije za njegovo negiranje, osporavanje, zabranjivanje, i slično. Ili, mogli bismo reći i obrnuto – koliko god su na društvenoj sceni na djelu akcije usmjerene protiv bosanskog jezika, bosanski se jezik sve više afirmira.

Podržite nas na Facebooku!