“Žalosti me što se u Bosni i Hercegovini Aliji Izetbegoviću nedovoljno priznaje njegov značaj kao intelektualcu i misliocu. Naši ljudi nisu upoznati s njegovim bogatim intelektualnim opusom, a mnogi i dan-danas osporavaju značaj njegove političke uloge tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Mediji nam agresivno nameću osjećaj stida u vezi s našim bošnjačkim identitetom i tradicijom. Porazno je da lik i djelo Alije Izetbegovića ljudi širom svijeta bolje poznaju i više cijene nego što to činimo mi sami”

Aliju Izetbegovića njegovi savremenici nisu prepoznavali, ali očigledno je Bog imao drugačiji plan s njim. Lik i djelo prvog predsjednika Bosne i Hercegovine ponovo se aktualizira, kako u BiH, tako i širom svijeta. Mislim da je ovo dobra prilika da se istakne velika radna energija koju je moj otac uložio u vlastito školovanje, uz istovremeno podizanje svoje porodice. Istu tu energiju kasnije je pretočio u stvaranje i vođenje države Bosne i Hercegovine, kao i na dugotrajne zatvorske kazne koje je izdržavao ranije, u komunističkom režimu”, rekao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA BiH i predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH

U školi kažu da se svako dijete prihvata kao dragocjeno biće koje je sklono dobru i želi se razvijati i napredovati uz kvalitetno obrazovanje. Dodaju i to da pod pojmom “dobrih ljudi” podrazumijevaju mlade ljude oplemenjene znanjem i vještinama u skladu s vremenom u kojem žive, kao i ljude razvijenog kritičkog mišljenja koji svijet posmatraju iz naučne perspektive

Hundur ostavlja dojam da se čvrsto drži ovog prostora, Tešnja i Bosne, koji su mu uvijek na srcu. Izlagao je u Švicarskoj, Njemačkoj, Turskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i, gdje god se pojavi, za sebe kaže da je Ahmet Hundur Bosanac, Bošnjak, Tešnjak s dna kace i da se to ne može promijeniti. Tako to osjeća da mu je u krvi, u genima. Trudi se biti iskren u poslu, da to što uradi, da to stvarno i osjeća

“1993. godine, kada je prvo izdanje ove knjige izašlo, preko sat vremena trajala je debata na izraelskoj državnoj televiziji o posljedicama koje ona može imati po tadašnja geopolitička kretanja, kao i o tome da li će se muslimanski svijet nakon ove knjige probuditi i aktivirati. Također, na više univerziteta širom zemalja zapadnog svijeta naučnici su se počeli baviti istraživanjem ove generacije, Nuruddina i Salahuddina, odnosno, njihovih učitelja Gazalija i Abdul-Kadira Gejlanija i ostalih. Dok, istovremeno, na našim prostorima, za ovu se knjigu slabo znalo, a slabo se o njoj i pričalo”

“Mislim da smo uspjeli pronaći gotovo sve što postoji od video i audioarhiva o Nedžadu Ibrišimoviću. To je bio ogroman posao i jako sam zahvalan ljudima koji su nam otkrivali snimke za koje nismo ni znali da postoje. Kada smo dobili uvid u arhivsku građu, napravili smo plan o tome ko su ljudi koji bi mogli na najbolji način govoriti o životu i djelu Nedžada Ibrišimovića. Prvi put u mojoj karijeri mi se desilo da su svi koje sam pozvao bili oduševljeni što će učestvovati u toj priči”

“Ovo je prvi biografski film urađen na ovaj način. Iako se u filmu spominju i Ibrišimovićevo slikarstvo i kiparstvo, ipak smo odlučili da fokus stavimo na njegovo književno djelo. Željeli smo da film bude što vjerodostojniji, pa smo uključili ljude koje je Ibrišimović tokom života veoma volio i s njima se družio. Smatrali smo da nam takvi ljudi mogu iz prve ruke govoriti o njemu i kao o čovjeku i kao o umjetniku”, kazala je scenaristica Alema Kazazić

“Nekako je slučaj da mediji polahko odustaju, na izvjestan način, od ove priče, pa je Savez bošnjačkih nevladinih organizacija odlučio da realizira ovaj projekt u želji da za buduće generacije ostane sjećanje i uspomena na lik i djelo nane Fate. I ne samo to, nego da i na ovaj način, u formi filma, skrenemo pažnju domaće i svjetske javnosti na njenu borbu protiv diskriminacije, protiv nepravde koja joj se sistematski čini u manjem bosanskohercegovačkom entitetu od vlasti RS-a, koja, evo, više od dvije decenije ne želi da ukloni bespravno sagrađenu crkvu”

“Bošnjaci počesto ne djeluju jedinstveno, ali kada je država u pitanju, kada osjete da je njena opstojnost narušena, tada pokazuju zavidnu razinu kolektiviteta i zajedništva. Upravo takvu atmosferu svjedočimo ovih dana, što se posebno vidi u odzivu na obilježavanje 1. marta”, rekao je glavni urednik sedmičnika Stav i Edicije “Bošnjaci” Filip Mursel Begović

Podržite nas na Facebooku!