Milena Mrazović-Preindlsberger prva je žena novinar u BiH i prvi novinar profesionalac u BiH uopće, prva žena urednik i prva žena izdavač u BiH. Osim toga, godine 1889. postala je prvi ženski član antropološkog društva Habsburške monarhije u Beču. Dakle, za žensku kulturnu historiju BiH i žensko pitanje Milena Mrazović-Preindlsberger izuzetno je važna

Vijest o dolasku liječnice koja će „pružati besplatnu liječničku pomoć i savjet bilo rodilji, bilo bolesnici i u njenoj kući i u vlastitoj ordinaciji“ prenijeli su u Tuzli telali. Uskoro je ambulanta bila puna bolesnih žena i djece. Time je (1893) počeo dugogodišnji humani i požrtvovani rad doktorice Krajewske u Bosni

Za razliku od bivših socijalističkih država, u kojima je Međunarodni dan žena bio visoko poštovan, u tzv. građanskim demokratijama taj praznik bio je zanemaren. S ponovnim rađanjem feminizma, ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, oživjela su sjećanja na nastanak ovog praznika, pa su ga 1978. godine priznale i Ujedinjene nacije

Radila je na osnivanju mnogih za to vrijeme naprednih klubova i društava, bila potpredsjednik Matice iseljenika, član Saveza za iseljenička pitanja, publicistkinja, član redakcije naših novina, piše za brojne listove u SAD u i Kanadi, nekad pod pseudonimom, nekad pod punim imenom, a sarađivala je i s istaknutim revolucionarima. Uz gotovo bezbrojne političke i privatne obaveze, ipak nije zapostavila svoju najveću ljubav – slikarstvo

Postao je carom 2. decembra 1848. godine. Po majčinoj želji, izabrao je ime Franz Joseph, prema kralju reformatoru Josephu II, kojemu nije nimalo ličio. Odgajan je u uvjerenju da je upravo njega Bog izabrao za vladara. Početak vladavine Franza Josepha obilježen je vješanjima ili osudama na dugogodišnje robije pohapšenih revolucionara ili njihovih saradnika, pa je mladi kralj bio veoma omražen

Književnica, pjesnikinja, prevoditeljica i prosvjetiteljica Laura Papo danas je malo poznata široj javnosti. Čak ni za grob joj se ne zna, iako znamo da je sahranjena na starom sefardskom groblju u Sarajevu 1942. godine. Izuzetno važna osoba za kulturnu i žensku historiju Sarajeva i Bosne i Hercegovine ostala je gotovo nepoznata čak i u svom Sarajevu, prije svega zato što je pisala na jevrejsko-španskom, na jeziku bosanskih Sefarda

Podržite nas na Facebooku!