Ustav BiH, baš kao i španski, ne ostavlja mogućnost administrativnim regijama da jednostrano referendumski odlučuju o pitanjima državnog suvereniteta, već je to pravo propisano isključivo državi u cjelini. Kao i slučaju Katalonije, ni Republika Srpska ne može računati niti na jednu ozbiljnu državu koja bi priznala njenu nezavisnost, jer tako nešto ne bi podržala ni Srbija zbog svog političkog odnosa s Kosovom

Blokira li RS sve reforme vezane za NATO integraciju, Bošnjaci trebaju redefinirati svoju odbrambenu politiku. Vjerovatno bi se, u tom slučaju, fokus trebao usmjeriti ka dosljednoj implementaciji Zakona o odbrani BiH i formiranju rezervnih sastava OS BiH ondje gdje je to moguće, kako bi dio OS koji je lojalan ustavnopravnom poretku zemlje mogao nastaviti razvijati svoje kapacitete nezavisno od političke volje onih koji to nastoje spriječiti

Poseban Čovićev hendikep u odnosu na Bobana predstavlja činjenica da se prvi predsjednik HZ HB s Karadžićem sastajao na neutralnom terenu, dok aktuelni šef HDZ-a BiH prvom čovjeku Republike Srpske Miloradu Dodiku uglavnom ide na noge u Banju Luku. Bez obzira što nisu ratni uvjeti, pa bi neko pomislio da se neutralni teren podrazumijevao, to je jako važan detalj koji ignoriraju samo neupućeni u prirodu političkih dogovaranja

Da se u RS-u poštuju zakoni samo onda kada to odgovara vladajućoj strukturi, pokazuje i slučaj referenduma. Vlasti RS-a poništile su praktično same rezultate održanog neustavnog referenduma o Danu RS-a u ovom entitetu jer ih nisu objavili u formi izvještaja u Službenom glasniku RS-a, iako je istekao za to propisani rok od trideset dana

Pred građanima Bosne i Hercegovine dani su puni izazova. Posebno posljednja sedmica septembra, ona između referenduma i lokalnih izbora. Uzdati se u razumnu većinu. Ali šta ako stvari izmaknu kontroli!? Šta ako opali ta prva puška, padnu žrtve, a ove legalne formacije, potpomognute do grla naoružanim ilegalnim grupama i grupicama, iziđu na entitetsku granicu!? Šta će biti s nama koji živimo u RS-u

Za vrijeme osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini, od Sumarnog popisa sandžaka Bosna iz 1468/69. godine do 17. stoljeća u desetini osmanskih deftera popisane su stotine bosanskohercegovačkih naselja zajedno s njihovim poreskim obveznicima Vlasima. Defteri sadržavaju brojne poimenične popise bosanskih Vlaha, čija imena nikad niko nije uspio u cijelosti pobrojati jer je njihov broj – ogroman. Važno je napomenuti da ni u jednom defteru, ili bilo kojem drugom osmanskom izvoru, riječ “Vlah” nije pogrdan naziv za bosanske Srbe, kako se to u novije vrijeme u srpskom nacionalnom korpusu smatra

Podržite nas na Facebooku!