Posebno je paradoksalno da premijer Plenković, koji se često hvali svojim europejstvom, te koji uvijek oštro osuđuje miješanje Rusije u unutarnja pitanja Ukrajine, predvodi suludu kampanju protiv BiH pokušavajući svim raspoloživim mehanizmima utjecati na unutarnja pitanja BiH

Enver Bijedić, predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a, i Mirsad Kukić imaju dogovor da ostane oko trećina rukovodstva u javnom sektoru. Dogovor je čvrst iako nisu razradili sve detalje. Tu bi problem mogli praviti ljudi iz DF-a i Naše stranke. Doduše, iz Naše stranke su malo umjereniji. Zašto Bijedić ima takav dogovor? Jednostavno, da bi se SDP osigurao da će buduća vlada funkcionirati, odnosno da će PDA dizati ruke ako počnu opstrukcije. Da se razumijemo, Kukić hoće više”

Nije jasno po kojem kriteriju sve navedene stranke imaju identitet “lijevih građanskih”, posebno na osnovu kojih se kriterija u tu ideološku opciju svrstavaju SBB, SBiH i A-SDA. Ustvari, to nije nikakav “građansko-lijevi blok”, već je to blok svih već uključenih u front mržnje prema SDA i njenim liderima. Osim mržnje, te stranke nemaju ništa drugo, a kamoli egzaktnu i dosljednu politiku. Da imaju, ne bi pred izbore isticale da neće sarađivati s nacionalnim strankama, a da poslije izbora praktički ulaze u saradnju sa svima, uključujući i HDZ

Sedmičnik Stav u posjedu je popisne liste Komisije za stalni popis inventara KCUS s bivše Klinike za kardiohirurgiju, na čijem je čelu nekoliko godina bio dr. Mirsad Kacila, u zadnje vrijeme javnosti poznat i kao nosilac liste SBB-a Fahrudina Radončića za Parlament Federacije BiH. Između ostalog, na Klinici je zatečena donirana nova oprema koja nije stavljena u funkciju, a pronađena je u jednom propusniku i o njoj uposlenici nisu znali ništa, niti su od dr. Kacile bili obaviješteni da takva oprema postoji. Jednostavnije rečeno, dr. Kacila, u medijima svog stranačkog šefa Fahrudina Radončića predstavljen kao ugledni svjetski stručnjak, sakrio je skupocjenu opremu s kojom su mogli biti spašeni životi

Izgradnja džamije na području Berlina bila je potaknuta od Osmanskog carstva. Oni su tražili mogućnost prakticiranja obreda za svoje vjernike u ratnom zatvoru, čak i ako su se borili na neprijateljskoj strani. Njemački ministar vanjskih poslova i tadašnje vojne vlasti, koji su finansirali gradnju drvenog objekta podignutog za samo pet sedmica, također su željeli iskoristiti priliku da demonstriraju stranim zemljama progresivnu toleranciju Rajha

Šuti dobro ušuškani budžetlija, to za njega nije mržnja, nije ni šovinizam jer ipak, zaboga, riječ je o pripadniku istog “građanskog” kruga koji je umislio da postavlja standarde ponašanja i kreira mišljenja i stavove. Nije šovinizam ni zlo kada vidoviti Fadil Mandal napiše da je “politički gubavac” predsjednik stranke koja je dobila najviše glasova na netom okončanim izborima.

Šatila je kamp kojeg je 1949. godine privremeno postavio Crveni križ kako bi smjestio nekoliko stotina palestinskih izbjeglica. Danas, prema različitim procjenama, na ovom području živi između 22 i 40 hiljada ljudi. Libanske vlasti ne kontroliraju kamp, a većina stanovnika ima ograničen pristup stambenom prostoru, struji i vodi. Danas izbjeglice iz Sirije čine više od polovice stanovnika kampa

Nakon smjene Vlade, protesti građana Bihaća zbog sporog rješavanja migrantske krize, održani početkom ove sedmice, jedan su od poteza koje ovdašnja A-SDA povlači. Među organizatorima protesta nalaze se kandidati koalicije A-SDA-Pomak-Zajedno. Pravac kojem teži A-SDA nije ništa drugo do jeftina propaganda koja ima za cilj da državu, glavni grad države i aktualnu vlast predstavi kao maćehinsku i izdajničku spram ovog dijela Bosne i Hercegovine

Carigradska patrijaršija, po hijerarhijskoj tradiciji najviša pravoslavna crkva u svijetu, prošlog četvrtka priznala je neovisnu Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, te odlučila vratiti na funkciju patrijarha Filareta Denisenka. Nakon neovisnosti Ukrajine 1991. godine i raspada Sovjetskog Saveza, Filaret je osnovao Ukrajinsku pravoslavnu crkvu i proglasio se patrijarhom, nakon čega ga je Moskva ekskomunicirala. Pravoslavci u Ukrajini su podijeljeni, dio pripada crkvi pripojenoj Moskovskoj patrijaršiji, a drugi dio vjeran je Kijevskoj, samoproglašenoj nakon neovisnosti zemlje 1992. godine, koju do sada nije priznavala nijedna pravoslavna crkva u svijetu. Ruska pravoslavna crkva prekinula je u septembru dio svojih veza s Carigradskom patrijaršijom, s kojom je i do tada imala teške odnose. Ruska crkva također je upozorila na moguće nemire u Ukrajini nakon odluke ekumenskog patrijarha, jer su neki crkveni dužnosnici vjerni Moskvi pozvali svoje vjernike da budu spremni braniti crkve i manastire.

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!