Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Jedan od najvećih muzičkih umjetnika iz BiH, Halid Bešlić, za Stav kaže da je šovinizam za Bošnjake strana pojava

Niko razuman ne može sporiti da i u Bošnjaka – autentičnog bosanskog naroda koji još prolazi kroz nevolje samoidentifikacije – postoje političke opcije, grupe i pojedinci uz koje se s pravom može vezati pojam “bošnjačkog nacionalizma”. I uz moje se ime u nekim političkim, intelektualnim i obavještajnim krugovima veže takva atribucija, i to smatram dijelom obavještajnog rata za interpretaciju nedovršenih ratova od 1991. do 1996. godine. Kao što veli naš heroj, general Atif Dudaković: “Rat je prestao samo za one koji su u njemu poginuli.”

Ujedno je riječ i o samoodređivanju i samodefiniranju, sa sviješću da sliku i stanje jednog naroda određuje i tzv. “pogled izvana”, odnosno nije presudno samo vlastito viđenje, nego i to kako nas drugi vidi. Međutim, redakcija Stava smatra da na pitanje postojanja nacionalizma među Bošnjacima treba početi odgovarati prije svega introspekcijom i samopreispitivanjem.

Nekada grad japoda, a zatim hrvatskih plemića, osmanskih vezira, austrijskih namjesnika i Titovih komunista, Bihać je uvijek bio i ostao otvoreni grad koji je njegovao duh i tradiciju multikulture, tolerancije i suživota. Svi navedeni modeli i sistemi uprave nisu mogli slomiti volju i usmjerenost njegovih građana ka ovakvom konceptu života, čemu svjedoče brojne historijske činjenice. Odnosi Bošnjaka i Hrvata imaju posebnu težinu, jer su u najkritičnijim i sudbonosnim trenucima pokazali čvrstu opredijeljenost za suživot jednih s drugima

Bez ZAVNOBiH-a, i na njemu izgrađenih institucija javne vlasti, ne bi bilo ni aktualne državne neovisnosti. Bošnjaci su uvijek Bosnu smatrali svojom domovinom, baš kao i danas, te tradiraju sve pozitivne tekovine jedne takve ideje, bez obzira na to u kakvim se povijesnim kontekstima ona razvijala

Jezičak na parlamentarnoj vagi bit će stranke manjinskih naroda. Bošnjačka stranka lidera Rafeta Husovića (članica Koordinacije SDA, koja okuplja još i SDA iz BiH, Sandžaka, Kosova, Hrvatske) osvojila je 3,3% glasova ili 2 poslanička mandata. Kako stvari stoje, Bošnjačkoj stranci treći mandat izmakao je za svega 100 glasova. Na ovo je svakako utjecala i lista Bošnjačke demokratske zajednice nekadašnjeg muftije Zukorlića, koja je doživjela izborni fijasko sa svega 0,3% ili 1.200 glasova.

Visok postotak izlaznosti srpskog stanovništva, koje se, nakon referenduma o 9. januaru, opredjeljivalo za Dodika ili za Savez za promjene, nenadano je podigao cenzus. U Nevesinju su Bošnjaci bili najbliži osvajanju mandata – SDA je dobila 149 glasova. U Gacku su dobili tek 96 glasova, a zbog 71 glasa podnijet će žalbu CIK-u jer smatraju da su za toliko zakinuti izbornim inženjeringom

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!