Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj obilježava četrdesetu godišnjicu od osnivanja prvih bošnjačkih džemata u ovoj zemlji i dvadeset petu godišnjicu od osnivanja krovne organizacije. Tim povodom ukratko podsjećamo na historijat bošnjačkog organiziranja kroz džemate u Njemačkoj, ali i savremene izazove s kojima se suočava Islamska zajednica Bošnjaka u Njemačkoj. Neki su od njih i institucionalna i pravna veza s Islamskom zajednicom u BiH, zaštita vakufske imovine, odupiranje procesima asimilacije, ali i odupiranje različitim strujanjima koja nastoje oslabiti IZBNJ

O tome sam javno govorio i pisao u medijima na više jezika, mimo bosanskog, da Bošnjaci s Kosova trebaju biti uključeni u dijalog i, u tom kontekstu, da i nama ne odgovara nikakva podjela Kosova, odnosno pomjeranje granica. Razloga je najmanje tri. Prvi, većina Albanaca je protiv toga, a to znači da se sumnja da će takvo rješenje još više iskomplicirati mogućnosti dogovora jer će se otvoriti neka bolna pitanja. Drugi razlog je što “korekcija granica” dotiče direktno Bošnjake Kosova jer gube naselja Rvatsku i Berberište u općini Leposavić. Treći razlog što smo protiv “korekcije granica” jeste zbog već kazane strepnje da je Bosna i Hercegovina zapravo glavna meta ovakvim načinom rješavanja kosovskog spora sa Srbijom

“Dužni smo da pored vjere gajimo i našu kulturu i tradiciju, sve ono što čini naš identitet. Tu je, naravno, i bosanski jezik kao neizostavna spona svega ovoga. Mi ćemo se i u budućnosti boriti, a to već činimo i kroz mektepsku nastavu, gdje maksimalno nastojimo s našom djecom pričati bosanski jezik. Kada sve saberemo i oduzmemo, Islamska zajednica je ta koja čuva identitet Bošnjaka u dijaspori. Mnogo bosanskih, zavičajnih, sportskih i kulturnih udruženja i klubova koji su ranije postojali ugasili su se iz sebi svojstvenih razloga. Međutim, Islamska zajednica ostaje kao krajnja instanca koja mora preuzeti brigu o čuvanju identiteta. I, hvala Bogu, neprestano jača i povećava svoje članstvo”

Smatramo da je krajnje vrijeme prihvatiti, a zatim i realizirati program koji smo mi, manjinski aktivisti životno zainteresirani za poboljšanje općeg stanja, nazvali “Obnova” i zacrtali da će biti proveden u 5 tačaka, s ciljem čuvanja vlastitog nacionalnog identiteta putem legitimnih kanala koje omogućavaju manjinska prava

Friedrich je Bošnjake 1745. godine organizirao u 1. husarskom puku “Von Ruesch”. Nije poznato koliko ih je tačno bilo, no neki izvori spominju brojku od 60 konjanika. Prema istim izvorima, oko 90 posto bilo ih je “muhamedanske vjere”, a među njima se nalazio i određeni broj kršćana, pa se tako spominju imena poput Aleksandra ili Ivana Bosniaka. Koliko je Friedrich bio zadovoljan njihovim umijećem, govori i činjenica da im je dodijelio stalne garnizone na istoku Pruske

U vrijeme kada se u hrvatsku javnost svakodnevno šalje loša slika o BiH, u Sarajevo na nogometni turnir doputuje hiljade dječaka iz svih dijelova Hrvatske. Vrijeme je da to shvati i hrvatska oficijelna politika. Bosna i Hercegovina zemlja je koja je, u posljednjih stotinu godina, Hrvatskoj dala neke od svojih najvećih umjetnika, pisaca, sportaša, kreirajući na taj način i dobar dio hrvatskog identiteta, uprkos tome što ju je taj egzodus itekako osiromašio. Prema nezvaničnim podacima, svaki treći građanin u Hrvatskoj porijeklom je iz Bosne i Hercegovine

Bošnjačke džamije koje je projektirao Sinan, kao što su Zal Mehmed-pašina (završena 1590), Ibrahim-pašina (1551), ili Mesih Mehmed-pašina (1585/86), pripadaju visokom stilu klasične osmanske arhitekture. Bošnjaci su svojim pokroviteljstvom omogućili da se arhitektonska produkcija Osmanlija razvije do neslućenih razmjera, a mnoga danas sačuvana remek-djela svjedoče o slavi jednog vremena i jednog naroda

Vjerovatno niti jedna nacija nije dala veći doprinos osmanskoj arhitekturi i umjetnosti od Bošnjaka, pogotovo u kontekstu doprinosa “malih naroda”. Osmanska umjetnost ostavila je kroz historiju ogroman utjecaj na umjetnost Bosne, čak do te mjere da je i danas percipiramo kao svoju. S druge strane, i Bošnjaci su ostavili veliki trag u toj umjetnosti, definirajući njen izgled i utjecaj kroz stoljeća

Ovakav podanički, rekli bismo hamalski odnos, ovakvo samoponižavajuće ponašanje Ishaka Hodžića samo pokazuje da je doista sazrelo vrijeme za korjenite promjene među Bošnjacima u Hrvatskoj. Ili će se promjene dogoditi, ili će Bošnjaci u Hrvatskoj nestati u nekom obliku samonegacije i asimilacije. Treće solucije nažalost nema. 

Podržite nas na Facebooku!