Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Prof. dr. Rešid Hafizović, profesor na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu, za Stav je ustvrdio da bošnjački patriotizam nije nacionalizam

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Adil Kulenović predsjednik je “Kruga 99” i smatra da bošnjački nacionalizam u smislu velikodržavnog projekta ne postoji

Bojeći se šireg revolta Bošnjake i ne nalazeći nekog naro­čitog razloga da insistiraju na uništenju Roma u Bosni i Herce­govini, učinjena je Bošnjacima koncesija, tako da je Ministar­stvo unutrašnjih poslova u Zagrebu pod br. 32661/41 od 30. VIII 1941. godine izdalo raspis, kojim su obustavljene mjere protiv tzv. bijelih Cigana. Ipak je i poslije toga dolazilo do ekscesa protiv Roma. Najizrazitiji se desio u Travniku u proljeće 1942. godine kada su vlasti NDH počele upućivati tamošnje Rome u koncentracione logore. Revoltirani ovim postupkom, Bošnjaci u Zenici izdali su 26. maja 1942. godine svoju rezoluciju, koju je potpisalo 27 uglednih zeničkih Bošnjaka

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Doc. dr. Almir Bašović, književnik je i profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a za Stav je rekao da se u jednom dijelu javnosti bošnjački nacionalizam napuhao se do gotovo grotesknih razmjera

Ova anketa predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. U anketi Stava naši su sagovornici iznijeli vlastito mišljenje o bošnjačkom nacionalizmu i njegovim manifestacijama, ili su u potpunosti opovrgavali njegovo postojanje kao dominantne društvene prakse među Bošnjacima, a ispostavilo se da je potonje većinski stav ispitanika. Jedan od najvećih muzičkih umjetnika iz BiH, Halid Bešlić, za Stav kaže da je šovinizam za Bošnjake strana pojava

Niko razuman ne može sporiti da i u Bošnjaka – autentičnog bosanskog naroda koji još prolazi kroz nevolje samoidentifikacije – postoje političke opcije, grupe i pojedinci uz koje se s pravom može vezati pojam “bošnjačkog nacionalizma”. I uz moje se ime u nekim političkim, intelektualnim i obavještajnim krugovima veže takva atribucija, i to smatram dijelom obavještajnog rata za interpretaciju nedovršenih ratova od 1991. do 1996. godine. Kao što veli naš heroj, general Atif Dudaković: “Rat je prestao samo za one koji su u njemu poginuli.”

Ujedno je riječ i o samoodređivanju i samodefiniranju, sa sviješću da sliku i stanje jednog naroda određuje i tzv. “pogled izvana”, odnosno nije presudno samo vlastito viđenje, nego i to kako nas drugi vidi. Međutim, redakcija Stava smatra da na pitanje postojanja nacionalizma među Bošnjacima treba početi odgovarati prije svega introspekcijom i samopreispitivanjem.

Nekada grad japoda, a zatim hrvatskih plemića, osmanskih vezira, austrijskih namjesnika i Titovih komunista, Bihać je uvijek bio i ostao otvoreni grad koji je njegovao duh i tradiciju multikulture, tolerancije i suživota. Svi navedeni modeli i sistemi uprave nisu mogli slomiti volju i usmjerenost njegovih građana ka ovakvom konceptu života, čemu svjedoče brojne historijske činjenice. Odnosi Bošnjaka i Hrvata imaju posebnu težinu, jer su u najkritičnijim i sudbonosnim trenucima pokazali čvrstu opredijeljenost za suživot jednih s drugima

Podržite nas na Facebooku!