Andrićeva ideološka pozadina i uvjerenja nikada nisu posebno zanimali postratnu jugoslavensku scenu niti je to pitanje neko glasnije i ozbiljnije i postavio, osim Muhsina Rizvića. Iako očita, ona se u jugoslavensku stvarnost iza Drugog svjetskog rata savršeno uklopila. Kasnije će se neke nove generacije pozivati na njegovo pisanje i ponovo pustošiti Višegrad, danas okićen Andrićgradom – u kamen uklesanim ideološkim uzusom dnevnopolitičke scene u manjem bh. entitetu

Šta tvrdnje Miroslava Tuđmana znače za BiH u trenutku dok hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iznosi da “u BiH živi 10.000 ljudi s radikalnim namjerama koji djeluju i prema Hrvatskoj”? Imaju li ovakve tvrdnje ikakve veze s aktuelnim ponašanjem lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji djeluje u saradnji sa srpskim liderom Miloradom Dodikom

Premda se većina domaćih medija, puneći rubrike crne hronike, trudi prikazati sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini veoma lošim, a život neizdrživim, istraživanje koje je proveo Gallup pokazuje da se građani naše države osjećaju sigurnije nego stanovnici čak četrnaest zemalja Evropske unije

Misija Ziraat banke jeste davanje doprinosa boljem životu u Bosni i Hercegovini. Kada kažu Bosna i Hercegovina, onda misle na cijelu državu, bez ikakve razlike. Ta misija može se ostvariti na dva načina: da daju kredite pravnim i fizičkim licima u omjeru 50:50 posto, ili da, kao što se radi u razvijenim zemljama, većina kredita ide u privredu. Ziraat banka izabrala je ovu drugu opciju

“Poslije 1945. godine pitanje granica Bosne i Hercegovine postavljano je u nekoliko navrata. Neposredno nakon rata, BiH je vodila rasprave sa Srbijom oko granica u Višegradskom kotaru i posebno oko drinskih ada; sa Crnom Gorom oko sela Kruševo, Vučevo, Hadžićka Poljana i Krivo Do i s Hrvatskom oko sela Vinica, Prisika, duž čitave granice od Vinice do planine Plješivice i posebno razgraničenje na planini Plješivici. Nema sačuvanih tragova oko granice u Sutorini, pa se pretpostavlja da ti pregovori zvanično nisu nikada ni vođeni”, konstatirao je Kamberović

Srbija je za 45 radnih dana pripremila odgovore na pitanja iz upitnika. Imala je spremne odgovore na osnovu upitnika susjednih zemalja i prije nego je dobila svoj. Bosna i Hercegovina poduzela je odgovarajuće tehničke pripreme, Vijeće ministara BiH i Direkcija za evropske integracije obavili su dosta pripremnih radnji kako bi priprema odgovora tekla što je moguće jednostavnije

Podržite nas na Facebooku!