Usred agresije na Bosnu i Hercegovinu i dotad nezapamćenih zločina nad Bošnjacima, njihova kulturna i politička elita sazvala je Prvi bošnjački kongres u Sarajevu 1993. godine, na kojem je donesena historijska odluka o službenom povratu nacionalnog naziva Bošnjak. Od tada, ni kod kuće ni u svijetu nema dileme, ili je ne bi trebalo biti, o nazivu, identitetu, kulturnom i civilizacijskom subjektivitetu Bošnjaka

Srpsko-hrvatski šovinist mora zaista nabiti veliki šovinistički staž, izazvati skandal ili direktno napasti lične interese ovakvih bošnjačkih kompleksaša da bi se oni uopće natjerali kritički ga spomenuti, a kamoli osuditi. Taj svojevrsni moralni relativizam i potpuni izostanak osjećaja za zajednicu kojoj se pripada tipičan je za one među Bošnjacima koji se politički, ali i identitetarno nazivaju građanima

Andrićeva ideološka pozadina i uvjerenja nikada nisu posebno zanimali postratnu jugoslavensku scenu niti je to pitanje neko glasnije i ozbiljnije i postavio, osim Muhsina Rizvića. Iako očita, ona se u jugoslavensku stvarnost iza Drugog svjetskog rata savršeno uklopila. Kasnije će se neke nove generacije pozivati na njegovo pisanje i ponovo pustošiti Višegrad, danas okićen Andrićgradom – u kamen uklesanim ideološkim uzusom dnevnopolitičke scene u manjem bh. entitetu

Šta tvrdnje Miroslava Tuđmana znače za BiH u trenutku dok hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iznosi da “u BiH živi 10.000 ljudi s radikalnim namjerama koji djeluju i prema Hrvatskoj”? Imaju li ovakve tvrdnje ikakve veze s aktuelnim ponašanjem lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji djeluje u saradnji sa srpskim liderom Miloradom Dodikom

Premda se većina domaćih medija, puneći rubrike crne hronike, trudi prikazati sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini veoma lošim, a život neizdrživim, istraživanje koje je proveo Gallup pokazuje da se građani naše države osjećaju sigurnije nego stanovnici čak četrnaest zemalja Evropske unije

Misija Ziraat banke jeste davanje doprinosa boljem životu u Bosni i Hercegovini. Kada kažu Bosna i Hercegovina, onda misle na cijelu državu, bez ikakve razlike. Ta misija može se ostvariti na dva načina: da daju kredite pravnim i fizičkim licima u omjeru 50:50 posto, ili da, kao što se radi u razvijenim zemljama, većina kredita ide u privredu. Ziraat banka izabrala je ovu drugu opciju

“Poslije 1945. godine pitanje granica Bosne i Hercegovine postavljano je u nekoliko navrata. Neposredno nakon rata, BiH je vodila rasprave sa Srbijom oko granica u Višegradskom kotaru i posebno oko drinskih ada; sa Crnom Gorom oko sela Kruševo, Vučevo, Hadžićka Poljana i Krivo Do i s Hrvatskom oko sela Vinica, Prisika, duž čitave granice od Vinice do planine Plješivice i posebno razgraničenje na planini Plješivici. Nema sačuvanih tragova oko granice u Sutorini, pa se pretpostavlja da ti pregovori zvanično nisu nikada ni vođeni”, konstatirao je Kamberović

Podržite nas na Facebooku!