Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini

Opet je došlo do političke atomizacije, srećom ne onakve magnitude kakva se priželjkivala, no ipak dovoljne da sada uživo posmatramo upravo ono na šta se upozoravalo – pokušaj izvlašćivanja i neutralizacije Bošnjaka kao političkog faktora kroz nametanje neprirodnih nestabilnih koalicija koje možda imaju legalitet, ali nemaju legitimitet da predstavljaju Bošnjake

Usred agresije na Bosnu i Hercegovinu i dotad nezapamćenih zločina nad Bošnjacima, njihova kulturna i politička elita sazvala je Prvi bošnjački kongres u Sarajevu 1993. godine, na kojem je donesena historijska odluka o službenom povratu nacionalnog naziva Bošnjak. Od tada, ni kod kuće ni u svijetu nema dileme, ili je ne bi trebalo biti, o nazivu, identitetu, kulturnom i civilizacijskom subjektivitetu Bošnjaka

Srpsko-hrvatski šovinist mora zaista nabiti veliki šovinistički staž, izazvati skandal ili direktno napasti lične interese ovakvih bošnjačkih kompleksaša da bi se oni uopće natjerali kritički ga spomenuti, a kamoli osuditi. Taj svojevrsni moralni relativizam i potpuni izostanak osjećaja za zajednicu kojoj se pripada tipičan je za one među Bošnjacima koji se politički, ali i identitetarno nazivaju građanima

Andrićeva ideološka pozadina i uvjerenja nikada nisu posebno zanimali postratnu jugoslavensku scenu niti je to pitanje neko glasnije i ozbiljnije i postavio, osim Muhsina Rizvića. Iako očita, ona se u jugoslavensku stvarnost iza Drugog svjetskog rata savršeno uklopila. Kasnije će se neke nove generacije pozivati na njegovo pisanje i ponovo pustošiti Višegrad, danas okićen Andrićgradom – u kamen uklesanim ideološkim uzusom dnevnopolitičke scene u manjem bh. entitetu

Šta tvrdnje Miroslava Tuđmana znače za BiH u trenutku dok hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iznosi da “u BiH živi 10.000 ljudi s radikalnim namjerama koji djeluju i prema Hrvatskoj”? Imaju li ovakve tvrdnje ikakve veze s aktuelnim ponašanjem lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića, koji djeluje u saradnji sa srpskim liderom Miloradom Dodikom

Premda se većina domaćih medija, puneći rubrike crne hronike, trudi prikazati sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini veoma lošim, a život neizdrživim, istraživanje koje je proveo Gallup pokazuje da se građani naše države osjećaju sigurnije nego stanovnici čak četrnaest zemalja Evropske unije

Misija Ziraat banke jeste davanje doprinosa boljem životu u Bosni i Hercegovini. Kada kažu Bosna i Hercegovina, onda misle na cijelu državu, bez ikakve razlike. Ta misija može se ostvariti na dva načina: da daju kredite pravnim i fizičkim licima u omjeru 50:50 posto, ili da, kao što se radi u razvijenim zemljama, većina kredita ide u privredu. Ziraat banka izabrala je ovu drugu opciju

Podržite nas na Facebooku!