Bihaćka džamija Fethija proglašena je nacionalnim spomenikom zbog svoje bogate kulturno-historijske pozadine i činjenice da je nekad bila crkva sv. Antuna Padovanskog, a zatim su je Osmanlije preuredile u džamiju kojoj su dali ime Osvojena. S obzirom na to da je objekt džamije poprilično dotrajao i zapušten, potrebno ga je što prije restaurirati i konzervirati da bi se zaštitio od daljnjeg propadanja. U tom je smislu Zavod za zaštitu kulturno historijskog nasljeđa Unsko-sanskog kantona, u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Bihać, pokrenuo inicijativu izrade i realizacije projekta zaštite ovog vrlo značajnog objekta

Vodenih mlinova danas u Bihaću ima vrlo malo, a jedini koji je još u funkciji jeste Jotanov mlin. Sagrađen je u 19. stoljeću i udaljen nekoliko kilometara od središta grada. Mlin i njegova okolina isti su kao nekad, ali su se vremena promijenila. Luka Orlić bio je jedan od posljednjih bihaćkih vodeničara koji je naslijedio ovaj porodični posao. Luka je lani umro, pa je brigu o mlinu preuzela Azra Vojić

Osim Sarajeva i Jajca, ni jedan bosanskohercegovački grad nije tako historijski zanimljiv kao što je to Bihać. U samoj gradskoj jezgri nalaze se brojni kulturno-historijski spomenici koji svjedoče o njegovoj bogatoj historiji protkanoj različitim kulturama, običajima i religijama

Unsko-sanski kanton u posljednjih nekoliko godina suočava se s problemom odlaska njegovih građana u zemlje Evropske unije. Pored toga, evidentan je i problem slabog nataliteta te se u osnovne i srednje škole upisuje sve manji broj učenika, što rezultira nedostatkom norme kod nekih prosvjetnih radnika. Ako se k tome doda još i spora implementacija novih obrazovnih trendova po uzoru na zapadne zemlje, pitanje perspektive obrazovnog sistema nameće se samo po sebi

Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una, za časopis Stav ekskluzivno otkriva da u saradnji s partnerima iz dunavske mreže rade na realizaciji ideje koja će u ovoj godini biti i zvanično promovirana. Radi se o projektu koji nosi naziv “Unaland”, čiji je cilj razvoj unske kontinentalne rivijere. U tom dugoročnom projektu bit će obuhvaćeno cijelo područje Unsko sanskog kantona u fazama

Nekada grad japoda, a zatim hrvatskih plemića, osmanskih vezira, austrijskih namjesnika i Titovih komunista, Bihać je uvijek bio i ostao otvoreni grad koji je njegovao duh i tradiciju multikulture, tolerancije i suživota. Svi navedeni modeli i sistemi uprave nisu mogli slomiti volju i usmjerenost njegovih građana ka ovakvom konceptu života, čemu svjedoče brojne historijske činjenice. Odnosi Bošnjaka i Hrvata imaju posebnu težinu, jer su u najkritičnijim i sudbonosnim trenucima pokazali čvrstu opredijeljenost za suživot jednih s drugima

Podržite nas na Facebooku!