Da su kojim slučajem turski roditelji i njihova djeca tada kazala i pokazala da u školi ne žele izbjeglice, nekoga ko je došao iz rata, da su se smijali kada se prepadnem školskog zvona i podvučem ispod klupe, da su me izdvajali jer nisam bila bogata kao oni, da su me ismijavali jer sam zaboravila da neke namirnice i postoje, da su bježali od mene jer možda imam neku bolest iz rata..., sigurna sam da bi ratne traume koje sam nosila u sebi ostavile na mene mnogo više utjecaja i danas.

Kada se sagleda statistika iz izvještaja Federalne uprave policije, dobije se jasna slika da su kritike kako “policija ništa ne radi” bez osnova. Postotak rasvijetljenosti krivičnih djela, kao i broj podnijetih službenih izvještaja pokazuje napor policije ka povećanju sigurnosti kako u Federaciji, tako i u Kantonu Sarajevo, dok broj povratnika u vršenju krivičnih djela ukazuje da male ili čak nikakve kazne počinioce ohrabruje da nastave vršiti ista djela

“Jedan od osnovnih zadataka jeste i rješavanje adekvatnog statusa. 'Merhamet' ima dugu tradiciju, prisutan je u više država. Tražit ćemo isti status kao što ga ima 'Crveni krst'. Naime, 'Crveni krst' dobija ogromna budžetska sredstva, što nije slučaj s 'Merhametom'. Jedna od najvećih aktivnosti u budućnosti bit će otvaranje 'Merhameta' prema svima koji žele da pomažu drugima”

Bosanske mahalske džamije ponajprije određuje njihova pozicioniranost u skučenom mahalskom prostoru, koja uvjetuju da su uglavnom nevelike. Ni njihove munare, koje su najčešće pravljene od drveta, nisu visoke, jer ne trebaju odudarati od sredine, od okruženja u kojem u pravilu nema visokih kuća. Sve one nose lokalna historijska obilježja, ali i otkrivaju vlastitu povijest, da su kroz godine uvijek popravljane i dograđivane, da su se mijenjali materijali od kojih su građeni zidovi (drvo, ćerpič, cigle, beton) i krovovi (šindra, crijep, lim), ali da je munara ostajala drvena

U toku predizborne kampanje mogli smo vidjeti podršku koju uživaju kandidati iz reda hrvatskog i srpskog naroda, a koja je dolazila iz susjednih zemalja, ili čak iz Rusije. Iako su do sada razni analitičari, kritičari, pa i političari, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim državama, optuživali upravo Tursku da se miješa u izborni proces u BiH, Turska je i ovog puta pokazala da poštuje Bosnu i Hercegovinu, njen sistem, kao i izbor naroda, i nije uputila nikakvu poruku niti posjetu koja bi se mogla protumačiti kao politička podrška ili političko lobiranje

Zbog kršenja zakonskih odredbi iz ugovora o kreditu, banka je jednostrano prekinula ugovor te zatražila mjere osiguranja kako bi od “Richmond Park Educationa”, a zapravo bivših “Bosna Sema” institucija, naplatila dug viši od pet miliona konvertibilnih maraka. Pokrenuta je naplata potraživanja te započeta prodaja imovine. Prema ugovoru o kreditnom zaduženju, obrazovne institucije “Bosna Sema” bile su dužne obavijestiti banku o promjeni vlasnika, što one nisu učinile

Holandski mediji napad na Ambasadu Turske okarakterizirali su na način da “napad nije sasvim jasan”, dok su Washington Post ili Seattle Times objavili da je “napadač holandski građanin koji je beskućnik”. Holandske institucije kao i američki mediji pokušavaju prikriti pristalicu terorističke organizacije PKK, koju i SAD i EU priznaju kao terorističku organizaciju

Pitanje je ko nam zaista obrazuje djecu. U samo godinu dana “Bosna Sema”, za koje je do sada više puta argumentirano pisano da pripadaju terorističkoj organizaciji Fethullaha Gülena (FETÖ), prvo je prešla na američku zastavu, a zatim na britansku. Od svog osnivanja pa do sada ukupno su 19 puta izvršili promjene u sudskom registru. Imena, vlasnici, zastave mijenjaju se, dok struktura u školama ostaje ista, uz to i rastu dugovanja prema našoj državi

“Postoji za to više razloga, od brzog načina života do povećanog broja ljudi koji žive u urbanim sredinama, gdje fizički nije ni moguće zaklati kurban. Također, ono što se još prakticira po manjim sredinama kod podjele mesa, da se dio mesa dijeli i komšijama, iz godine u godinu se sve manje dešava u urbanim sredinama, a prije svega zbog nepostojanja svih potrebnih uvjeta za klanje kurbana u gradskim jezgrama”, pojašnjava Karalić, osnivač organizacije “Pomozi.ba”

Podržite nas na Facebooku!