Kroz kamatu se ne stvara direktna korist društvu i podržavanjem kamate ohrabruje se lijeni mentalitet. Ona je prepreka zdravom radu koji može dugoročno koristiti ljudima. Ovaj finansijski sistem funkcionira s veoma mnogo kamate, kamata raste na kamatu, ili, bolje rečeno, novac od novca bez ikakvog pokrića. Ta fiktivna ekonomija čak je 26 puta veća od stvarne ekonomije. Zbog tog narušenog balansa u ekonomiji, stvara se kriza, tako da je samo čudo što krize nisu još veće, a glavni je krivac kamata. Pitanje je koliko ćemo još izdržati raditi na ovaj način bez stvarnog rada

Najveći saveznici korumpiranih i nedobronamjernih političara jesu oni koji mlade udaljavaju od političke borbe. Zapamtimo da ne može ostati prazan prostor u političkom radu, da promjena ne može sama doći. Mnogi mogu pomoći, ali nosioci promjena mogu biti jedino mladi. U Bosni i Hercegovini nije popularno biti političar, ali je popularno tražiti da političari rješavaju probleme, pa tako i probleme mladih”

“Blizina poznatih turističkih destinacija poput tvrđave Vranduk, gradskih tvrđava u Maglaju, Tešnju, Travniku, te vodopada u Jajcu i misterioznih kamenih kugli u Zavidovićima pozicionira Begov Han kao centar iz kojeg se sve može s lahkoćom posjetiti. U Begovom Hanu postoji i tzv. ruža vjetrova, koja je prirodni fenomen poznat po tome što osigurava stalni protok svježeg zraka, i tu nema magle i zastoja smoga”

Odlučnost bošnjačkog biračkog tijela kroz historiju pokazuje da naš narod zna prepoznati ključne trenutke i stati na pravu stranu. Odlučnost i hrabrost Bošnjaka rezultirali su velikim uspjehom, a to je nezavisna i suverena Bosna i Hercegovina. Ključ pravog izbora u presudnim trenucima dao je ovakve rezultate na koje, uprkos svemu, moramo biti ponosni

Činjenica da bosanskohercegovačka dijaspora godišnje ulaže oko 1,57 milijardi eura u Bosnu i Hercegovinu govori o njenoj veoma važnoj ulozi u ekonomskom razvoju ove zemlje. Kao najveći ulagač, dijaspora bi trebala mnogo više utjecati na procese u zemlji svog porijekla, ali to nije slučaj. Na izborima 2014. godine pravo glasa iskoristilo je svega 30.000 državljana Bosne i Hercegovine koji žive van granica domovine, što je poražavajući podatak

Dok je čekao prevođenje diplome stečene u Kataru, Maku Selimoviću ukazala se prilika da radi za Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u Hagu, u sudskom vijeću broj 1. Ovu ponudu prihvatio je jer je u ovom sudskom vijeću vođen proces protiv sada već presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Selimović je i poslije okončanja mandata u Hagu dobio priliku da se zaposli i trajno ostane u Holandiji, ali je to odbio

“Obilježavamo dvadeset pet godina otkako su prvi Bošnjaci iz prijedorskih logora došli na teritoriju Kraljevine Danske kako bismo podsjetili na razloge zbog kojih je većina naših ljudi ovdje. Moramo spomenuti i veliki broj uspješnih pojedinaca koji su najbolji dokaz Danskoj da je ispravno postupila što je svoja vrata otvorila ljudima iz Bosne i Hercegovine kada je bilo najpotrebnije”

Glavni problem jeste u tome što Bosna i Hercegovina nema ministarstvo dijaspore. Nema nikakvu organiziranu maticu iseljenika. Ono što je, također, žalosna činjenica jeste da naše iseljeništvo nije u harmoniji. Postoje ozbiljni animoziteti. Ni toliko godina nakon rata naše iseljeništvo nema jasno definiran stav o mnogim pitanjima i nema jasno definiranog zastupnika. Sve se svodi na to da ima mnogo organizacija koje tvrde da su legitimni zastupnici dijaspore iako je njihov legitimitet, blago rečeno, upitan. Sve su to veoma bitna pitanja na koja se moraju naći odgovori. Ljudi se masovno asimiliraju, upozorava Makarević

Posvećivao je Izetbegović veliku pažnju i ulozi žene: “Žene čine polovinu ljudskog roda. Neobrazovana žena ne može podići i odgojiti generaciju koja će voditi naše narode u 21. stoljeće. Oprostite mi što ću biti vrlo otvoren. Lijepe laži ne pomažu, a gorke istine mogu biti ljekovite”

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!