Otvoren lov na bošnjačke glasove

Koalicija Blok za Evropu svakako će privući one politički nerealizirane koji su u svojim strankama izgubili kredibilitet. Ostaje da se vidi hoće li Senad Šepić pristupiti novoj koaliciji i hoće li pokazivati ambiciju da preuzme kormilo nad “depolitiziranom” političkom koalicijom, ili će, pak, osnovati C-SDA. Pitanje je postoji li uopće ideja koja je snažnija od svih pojedinačnih ambicija koalicionih partnera, ideja koja bi zamišljenu koaliciju mogla održati na okupu

Uspjesi nezavisnih kandidata na lokalnim izborima 2016. godine pobudili su veliko interesiranje bosanskohercegovačke javnosti. Od 38 nezavisnih kandidata, njih je osam dobilo mandate na čelu lokalnih samouprava. Brojni su analitičari i komentatori trijumfalno proglasili pobjedu nezavisnog aktivizma i početak kraja dominacije stranačkih mašinerija, zaboravljajući pritom da samo jedan od osam nezavisnih kandidata koji su osvojili mandate nije bio član nijedne političke stranke.

Sead Džafić, poduzetnik koji u Kalesiji zapošljava 350 ljudi, jedini je nezavisni kandidat koji se nikada ranije nije aktivno bavio politikom niti je bio član neke stranke. Prepoznat u lokalnoj zajednici kao uspješan biznismen i susretljiv čovjek, Džafić je pobijedio u tijesnoj utrci s kandidatima SDP-a i SDA. Drugih sedam nezavisnih načelnika bili su aktivni članovi velikih stranačkih mašinerija, većinom izišli ispod skuta SDA, a mandate su dobili zahvaljujući kreditima stečenim na račun stranaka na čijim su temeljima gradili svoje političke karijere. Dok su jedni u tome vidjeli čak prednost nezavisnih kandidata, smatrajući njihovo “odmetanje” posljedicom loših iskustava s velikim strankama iz kojih su dolazili, drugi su njihovu “nezavisnost” prepoznali tek kao sredstvo za osvajanje još jednog mandata. No, iako je osam nezavisnih kandidata dobilo mandat, a neki su imali i svoje nezavisne liste, sastavi općinskih vijeća pokazali su da je priča o kraju dominacije stranačkih mašinerija jedna velika iluzija.

Nakon što su potvrđeni rezultati lokalnih izbora, nezavisni načelnici održali su četiri sastanka kako bi usaglasili strategiju za buduće političko djelovanje. Dana 4. februara sedam nezavisnih načelnika potpisalo je u Bosanskom Petrovcu proklamaciju o budućem zajedničkom djelovanju. Proklamaciju su potpisali Amra Babić (Visoko), Fuad Kasumović (Zenica), Sead Džafić (Kalesija), Zlatko Hujić (Bosanski Petrovac), Zikrija Duraković (Bužim), Muhamed Ramović (Goražde) i Ibrahim Hadžibajrić (Stari Grad Sarajevo). Kako je navedeno u proklamaciji, potpisnici će posebnu pažnju posvetiti zajedničkim projektima od prioritetnog značaja za lokalne zajednice koje predstavljaju, što je svakako hvale vrijedna inicijativa. Međutim, valja primijetiti da je ova stavka suvisla jer im je posvećivanje pažnje projektima od prioritetnog značaja za lokalnu zajednicu u opisu posla. Ne radi se, dakle, o političkoj platformi, nego o obavezi koju imaju, kao što je imaju i drugi načelnici izabrani iz neke od bosanskohercegovačkih stranaka.

Najava izlaska na opće izbore 2018. godine

Sastanak nezavisnih načelnika u Bosanskom Petrovcu, ustvari, bio je najava stvaranja novog koalicionog bloka pred opće izbore 2018. godine. To se baš i nije moglo zaključiti iz pojedinačnih izjava prisutnih načelnika, koji su u izjavama za medije ponavljali što su govorili tokom predizborne kampanje: da će raditi u interesu svoje lokalne zajednice. No, tekst Prve proklamacije, kako je nazvan potpisani dokument, nesumnjivo upućuje na takav zaključak.

U tački 3.8 piše: “Potpisnici Proklamacije pozivaju sve nosioce zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, nosioce mandata u zakonodavnim organima svih nivoa vlasti, nosioce rukovodećih i upravljačkih funkcija u organima uprave, institucijama, agencijama, vanbudžetskim fondovima i drugim organima koji vrše javna ovlaštenja, pojedince iz poslovne zajednice, civilnog društva, diplomatske misije i međunarodne organizacije da na principima međusobnog razumijevanja, uvažavanja i partnerstava, svojevoljno pristupe ovoj Proklamaciji i doprinesu neminovnom procesu jačanja vladavine prava, jednakosti pred zakonom, depolitizaciji vlasti i departizaciji upravljanja u Bosni i Hercegovini.”

Ne radi se, dakle, samo o drugarskom sastanku nezavisnih načelnika nego o pozivu nosiocima zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima u BiH da se pridruže ovom političkoj platformi i doprinesu “depolitizaciji vlasti”. Možda bi cinici rekli da potpisnici proklamacije koja poziva na “depolitizaciju vlasti”, ustvari, pozivaju na rušenje ustava i političkog sistema, jer je poziv na depolitizaciju vlasti poziv na anarhiju. No, prije će biti da su potpisnici mislili na depolitikanstvo, jer, ko bi pozivao na anarhiju dok najavljuje osnivanje koalicije na svim nivoima vlasti, što znači i izlazak na opće izbore 2018. godine?! Ako bi doslovno shvatili ono za što se zalažu i ako ne bismo računali na njihovu nepismenost, možda bi ih se trebalo uputiti da osnuju kakvu nevladinu organizaciju, pa da za evropske pare organiziraju seoski subersive festival pod nazivom “Šta bi dao da si na mom mjestu”. Kada lokalci žele bistriti evropsku politiku, sve je moguće, pa čak i suluda izjava da im je kao političarima cilj depolitizacija vlasti.

Koalicija nezavisnih kandidata može značiti samo jedno: stvaranje novog političkog bloka s kojeg će se djelovati i na općim izborima. Nešto slično desilo se u Hrvatskoj 2015. godine, kada je na parlamentarnim izborima koalicija Most nezavisnih lista, sastavljena od razočaranih ili od Tomislava Karamarka otjeranih HDZ-ovaca te načelnika manjih gradova i općina koji su uspjeli zauzdati megalomansku potrošnju i budžetske deficite, osvojila 19 mandata i značajan dio izbornog kolača. No, postoji jedna bitna razlika. Koaliciju Most sačinjavali su pretežno mladi ljudi koji ranije nisu aktivno učestvovali u političkom životu niti su olahko mijenjali stranačke dresove. S Blokom za Evropu stvar je drugačija.

B-SDA na vidiku

Od osam kandidata, samo je Džafić stranački nevin. Muhamed Ramović nevinost je izgubio kao član Stranke za BiH a zatim SBB-a, pa je prešao u nezavisne kandidate. Čini se da je Fuad Kasumović najmanje nevin, nekada je bio visokopozicionirani član SDA, pomoćnik državnog ministra finansija, na visokoj poziciji u Upravi za indirektno oporezivanje, a nakon što je presahla pipa, Kasumović se principijelno okrenuo protiv SDA i kandidirao se kao nezavisni kandidat. I Amra Babić je u nezavisne kandidate prešla iz SDA, baš kao i Hasan Ajkunić. Ibrahim Hadžibajrić doslovno je promijenio više stranačkih partnera – jedan mandat dobio kao kandidat SDA, drugi kao kandidat SBB-a, a treći kao nezavisni kandidat. Zikrija Duraković prešao je u nezavisne kandidate iz A-SDA, koja je, opet, kao stranka nastala iz SDA. Stoga bi se koaliciju moglo nazvati B-SDA.

Simptomatično je da je ova koalicija, najavljena kao Blok za Evropu, dobila podršku Larsa‑Gunnara Wigemarka, šefa delegacije EU u BiH i specijalnog predstavnika EU u BiH. Ne treba zaboraviti da su i projekti poput DF-a i GS-a također dobivali podršku predstavnika Evropske unije, ali i nekih inostranih ambasadora u BiH. I Blok za Evropu nastupa s pozicije građanske opcije, bez nacionalnog predznaka. Međutim, to je tek prazna mantra. Među potpisnicima Deklaracije nema nijedan Srbin niti Hrvat. Zašto među potpisnicima nije bar Goran Borojević, jedini od osam nezavisnih kandidata koji nije Bošnjak, a koji je osvojio mandat u općini Kneževo? Poručuju li nam iz Bloka za Evropu da će odvesti jedino Bošnjake u Evropu? Šta je s drugim narodima u Bosni i Hercegovini koji su također njen integralni i nezamjenjivi dio? Vođenje samo Bošnjaka u Evropu vodi Bosnu i Hercegovinu u nestanak. U biti, stvar je vrlo jednostavna, a ova pitanja izlišna su jer Blok za Evropu računa jedino na bošnjačke glasove, a Srbi i Hrvati ostat će potpuno nezainteresirani za takve inicijative na općim izborima.

Koalicija Blok za Evropu svakako će privući one politički nerealizirane koji su u svojim strankama izgubili kredibilitet. Ostaje da se vidi hoće li Senad Šepić pristupiti novoj koaliciji i hoće li pokazivati ambiciju da joj preuzme kormilo ili će, pak, osnovati C-SDA. Pitanje je postoji li uopće ideja koja je snažnija od svih pojedinačnih ambicija koalicionih partnera, ideja koja bi zamišljenu koaliciju mogla održati na okupu?! Ukoliko se Blok za Evropu odluči za pravljenje hijerarhijske strukture, što je preduvjet za izlazak na opće izbore s obzirom na to da koalicija nema infrastrukturnu mrežu kakvu imaju druge stranke, onda će ona pogaziti sve vrijednosti u koje se kune i postati politička partija. Ali, što bi tu bilo novo?! Za vjerovati je da će se upravo to dogoditi, a tek će onda za njih početi problemi i rasipanje u nove frakcije. Jer, sada su na razini udruženih lokalnih zadruga ili veselih komuna, a kada dođe do konkretnih političkih izazova, njihove ambicije bit će nezavisnije od nezavisne liste.

PROČITAJTE I...

Imao sam sreću da sam poznavao Aliju Izetbegovića i svjedočio nekim događajima. Necmettin Erbakan je 1990. imao veliki kongres Refah partije u Ankari i tada je Alija s njim imao sastanak. No, tada je upoznao i Recepa Tayyipa Erdoğana, koji nije imao visoku političku funkciju, a kada se vratio u Sarajevo, na sastanku SDA je rekao da je Kongres lijepo prošao te da je imao lijep sastanak s Erbakanom, ali da im nosi jedan muštuluk

Nekadašnji komandant 7. muslimanske brigade Šerif Patković danas je predsjedavajući Koordinacije boračke organizacije Armije RBiH, koja okuplja Savez dobitnika najvećih ratnih priznanja, Savez demobilisanih boraca u FBiH, organizaciju Porodica šehida i poginulih boraca i Savez ratnih vojnih invalida. Aktivan je u upravnim odborima fondacija za pravnu pomoć borcima Armije RBiH i za stambeno zbrinjavanje boračke populacije u FBiH. S komandantom smo razgovarali povodom oslobađajuće presude Naseru Oriću, ali i reakcije koju je uputio ispred koordinacije koju vodi na, za borce, neprihvatljivo imenovanje Svetlane Cenić na poziciju predsjednice Nadzornog odbora BH Telecoma

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!