Otvaranje centra je krinka, Lavrov dolazi podržati Dodika

U grčevitoj borbi da pobijedi na predstojećim općim izborima, Dodik je sebi i svom SNSD-u navodno osigurao podršku predsjednika Rusije i Srbije – Vladimira Putina i Aleksandra Vučića. Javnost misli kako Dodik ima apsolutnu podršku Putina, Vučića i njihovih najbližih saradnika. S njima Dodik učestalo kontaktira prilikom svojih odlazaka u Rusiju i Srbiju ili prilikom dolazaka ruskih, odnosno srbijanskih zvaničnika u Banju Luku

 

Nekoliko dana pred najavljenu posjetu šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova, u Banjoj Luci počelo je postavljanje ruskih i zastava Republike Srpske na ulicama grada. Lavrov bi 21. septembra trebalo da prisustvuje svečanom osveštanju temelja srpsko-ruskog hrama i duhovno-kulturnog centra u Banjoj Luci. Svečanost će započeti u Hramu Hrista Spasitelja liturgijom koju će služiti više episkopa, sveštenika i đakona Ruske i Srpske pravoslavne crkve. Nakon toga, planirano je i formiranje svečane litije i odlazak do novosagrađenih temelja hrama i duhovno‑kulturnog centra. Lavrov će boraviti u posjeti Bosni i Hercegovini, a po ranijim najavama, osim boravka u Sarajevu, posjetit će Banju Luku i Istočno Sarajevo.

CENTAR KAMPANJE

Bilo bi za radovanje da se odnosi Rusije i Bosne i Hercegovine unapređuju u korist stabilnosti unutar BiH i na Balkanu u cjelini. Rusija je vrlo značajna za BiH. Međutim, Milorad Dodik, uprkos kićenju najvećeg grada u entitetu Republika Srpska, djeluje na štetu tih odnosa. Ruska podrška Dodikovoj političkoj praksi izaziva sumnje o lošim namjerama Rusije prema BiH. Te su sumnje ispoljene, naprimjer, krajem juna 2018. godine, kada su predstavnici Bošnjaka u općini Srebrenica odbili posjetu Memorijalnom centru u Potočarima, najavljenu od strane ambasadora Rusije Petra Ivancova, uz konstataciju da on podržava Dodikovu politiku negiranja genocida u Srebrenici.

U grčevitoj borbi da pobijedi na predstojećim općim izborima, Dodik je sebi i svom SNSD-u navodno osigurao podršku predsjednika Rusije i Srbije – Vladimira Putina i Aleksandra Vučića. Javnost misli kako Dodik ima apsolutnu podršku Putina, Vučića i njihovih najbližih saradnika. S njima Dodik učestalo kontaktira prilikom svojih odlazaka u Rusiju i Srbiju ili prilikom dolazaka ruskih, odnosno srbijanskih zvaničnika u Banju Luku.

Kontakte s Vučićem, isto kao i kontakte s Putinom i drugim zvaničnicima Srbije i Rusije, Dodik koristi za jačanje svog utjecaja u srpskom narodu, što povećava vjerovatnoću njegove pobjede na izborima. Pred izbore oktobra 2018. uslijedit će, dakle, posjeta ruskog ministra vanjskih poslova Banjoj Luci i Dodiku, o čemu je Dodik rekao: “Lavrov je u Banjoj Luci zato što podržava našu orijentaciju i u tom smjeru očekujem i da ide razgovor.” S obzirom na sve poznato o Dodikovoj “orijentaciji” na štetu države BiH, zabrinjavajuće djeluje Dodikova izjava da će Lavrov doći u Banju Luku s ciljem da pruži podršku njegovoj separatističkoj orijentaciji.

Dodikov nacionalistički, separatistički utjecaj može izazvati težu konfliktnu krizu u kojoj bi on mogao pozvati Rusiju i Srbiju da interveniraju u BiH, što bi dovelo do katastrofalnih posljedica. Dodik je i Putinu i Vučiću oslonac za upravljanje krizom u BiH u kontekstu širih sukoba Rusije sa Zapadom. U tom pogledu, bitan je razvoj ruske “meke moći” na Balkanu, gdje veliku ulogu imaju lokalni mediji podržani ruskim medijskim centrom Sputnjik u Beogradu i ruskim humanitarnim, odnosno obavještajnim centrom u Nišu.

Sredinom augusta ove godine, mjesec i po pred izbore u BiH, Aleksandar Vučić rekao je da bi svaka “normalna osoba” trebala podržati ono što Dodik izjavljuje. Tim je riječima Vučić biračima poručio da Dodik i SNSD imaju njegovu podršku i da bosanskohercegovački Srbi trebaju glasati u korist njihove pobjede, što je težak udarac entitetskoj opoziciji. Sredinom juna 2018. godine Vučić je Dodiku obećao jaču ekonomsku podršku za razvoj entiteta RS-a.

Zajednička sjednica Vlade Srbije i Vlade RS-a održana je u Trebinju krajem augusta 2018. godine, s ciljem da, u interesu pobjede vladajućih stranaka na predstojećim izborima, budu najavljeni važni razvojni projekti, posebno projekti dviju hidroelektrana u gornjem toku rijeke Drine (Paunci i Foča). I ta aktivnost može se svrstati u podršku Srbije vladajućem SNSD-u i Dodiku, lično.

Za sigurnost, mir i prosperitet korisno je što Srbija ima dobru saradnju s Turskom, koja pomaže Srbiji, ali, uprkos tome, predsjednik RS-a Milorad Dodik, putem svog stranačkog i medijskog aparata, širi antitursko raspoloženje. Brojni su primjeri direktne turske pomoći, što Dodik namjerno prešućuje.

NEPRIJATELJ SRPSTVA

Vrlo bliska i intenzivna saradnja Dodika s ruskim i srbijanskim zvaničnicima praćena je njegovim sukobima sa zvaničnicima SAD-a, Velike Britanije i drugih zemalja Zapada. Veliku Britaniju i SAD Dodik optužuje da rade na destabilizaciji BiH i regije Balkana, što je, ustvari, reinterpretacija stava Rusije u njenom sukobu sa SAD i Velikom Britanijom. Njihov sukob odvija se u krizama brojnih regija u svijetu, pa i na Balkanu.

Dodik je optužio Veliku Britaniju da je u BiH poslala “40 uniformiranih špijuna maskiranih u vojnike da ga ruše”, što je u medijima okarakterizirano kao Dodikovo “preopasno lupetanje”. To je bilo reagiranje na stavove Velike Britanije o stanju u BiH koji se nisu dopadali Dodiku. Dodik želi da razne autoritete međunarodne zajednice “prinudi” da ne smiju izjaviti ništa što se ne dopada srpskoj politici, posebno ako takve izjave dovode u pitanje njegovu i pobjedu SNSD-a na predstojećim izborima.

Ko god iz međunarodne zajednice iznese stav koji se ne dopada Dodiku, automatski biva proglašen neprijateljem srpstva. Takav karakter imaju Dodikove učestale vulgarne uvrede brojnih diplomata zemalja Zapada, posebno ambasadora SAD-a, Velike Britanije, Austrije, Njemačke, Francuske… Dodikov vokabular, kada vrijeđa diplomate, vokabular je huligana. Zabrinjava i pomisao da je takav vokabular po mjeri političkog i moralnog ukusa Srba koji glasaju za Dodika.

U medijskoj prepirci s Ambasadom SAD-a u BiH Dodik propagira da je prisustvo SAD-a u BiH pristrano u korist Bošnjaka, a da je podrška američke administracije Vijeću ministara BiH koruptivnog karaktera, usmjerena protiv Srba. Imajući u vidu takve Dodikove uvrede protiv administracije SAD, zanimljivo je kako se Dodikova sljedbenica, premijerka Vlade RS-a Željka Cvijanović, ponašala u razgovorima s američkim zvaničnicima tokom svog boravka u Washingtonu početkom augusta 2018. godine. Pored ostalog, i s ciljem potpisivanja ugovora s utjecajnim Amerikancima koji bi trebali lobirati za potrebe Vlade RS-a, vlade koja se protivi saradnji BiH sa SAD-om, dok se istovremeno zalaže za saradnju RS-a i SAD-a, što se odvija u okviru širih aktivnosti srpske politike protiv suvereniteta države BiH.

Vjerovatno je da Dodik smatra da bi njegov dolazak na funkciju člana Predsjedništva BiH iz reda Srba podrazumijevao skidanje s “crne liste” na kojoj ga drži američka administracija, zajedno s kriminalcima svjetskog formata progonjenih zbog krijumčarenja droge, terorizma i sličnih nedjela.

PROČITAJTE I...

Tvrdnja američkog specijalnog predstavnika za Siriju da su mirovni procesi Astana i Soči, iz kojih su se SAD samoizolirale, potpuni neuspjeh zato što “nisu ostvarili napredak glede sirijskog ustavnog komiteta”, te zbog toga UN treba da ih zaboravi i koncentrira se na (podjednako, ako ne i impotentniji) proces u Ženevi, jeste pokazatelj “zadivljujuće” kognitivne disonance. Prije svega prema Turskoj

Orkestrirana i sveprisutna propaganda najviše je doprinijela tome da Bošnjaci u Hrvatskoj gube svoj politički identitet i tonu u asimilaciju. Ljudi koji slove kao “akademici” i “intelektualci”, kada govore o BiH i Bošnjacima, ne propuštaju priliku Bošnjake nazvati Muslimanima. Vjerski i nacionalni identitet mora se razdvojiti. Prava koja muslimani u Hrvatskoj uživaju svakako su pohvalna i hvale vrijedna, ali priznanje nacionalnog identiteta posve je drugi segment ljudskih prava, jednako bitan kao i vjerski. Ustvari, na sceni je pokušaj nametanja slike da su Bošnjaci zadovoljni sa svojim manjinskim statusom i da isti nije potrebno popravljati niti unapređivati, što je, naravno, daleko od istine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!