OTIMAČI BOŠNJAČKE IMOVINE PROZIVAJU IGORA RADOJIČIĆA

Iako pokušavaju prijetnjama ostati na posjedu, Glišići će morati kad-tad napustiti imovinu koju bespravno koriste godinama, a koja je u vlasništvu lokalnog FK Jedinstva, odnosno banjalučkih Bošnjaka protjeranih iz tog grada. Zemlja je u vlasništvu Vrbanjaca od 1953. godine, a oduzeta im je 1994. godine.

“Želim da upoznam cijeli region na ogroman stepen korupcije i pravnog nasilja u Banjaluci, nezakonitosti, visoki stepen bahatosti i nepoštivanja građana ovog prelijepog grada na Vrbasu od strane institucije zvane Igor Radojičić. Neću te oslovljavati sa poštovani, gospodine, gradonačelniče, jer si svojim nemoralnim postupcima i višemjesečnom torturom i ignorisanju mene i moje porodice pokazao da niti si gospodin, niti si poštovan, a niti moj gradonačelnik.
Za mene si samo Igor, jedan spletkaroš, kukavica i podmukao lik jer me već godinu dana svjesno izbjegavaš i ne smiješ me pogledati u oči, a i ti i ja dobro znamo zašto je to tako, Igore?!”

Ovako svoje otvoreno pismo banjalučkom gradonačelniku Igoru Radojičiću započinje Dado Glišić, muzičar iz Banje Luke čija porodica već mjesecima odbija deložaciju sa zemlje u naselju Vrbanja, koje je već više od pola stoljeća u vlasništvu tamošnjih Bošnjaka. Kako bi denuncirao Radojičića, Glišić se nije libio u pismu ga nazvati i homoseksualcem.

“Inače, dok sam se raspitivao o tvojim aktivnostima, nisam ni imao saznanja, da se za tebe između ostalog po banjalučkim kuloarima uveliko priča i da si prvi gej gradonačelnik Banjaluke, da gajiš simpatije prema mlađim studentima, čak i mlađim mojim kolegama, a na to se mogu samo nadovezati da si i meni jako sumnjiv, jer vidim da nekako forsiraš i voliš taj lan, te lake materijale i crvene leptir mašnice…”

Glišić Radojičića optužuje za manipuliranje, progon njegove porodice, krađu gradskog zemljišta, trgovinu glasovima, pravno nasilje. Pismo Glišić završava porukom: “Podnio sam krivičnu prijavu na nalog ministra gospodina Dragana Lukača protiv svih odgovornih lica koji su učestvovali u privrednom kriminalu, tj. u bespravnom otuđenju gradske imovine, imovine moje porodice kao i otuđenje mog muzičkog ateljea.”

A zašto je, zapravo, bijesan Glišić i šta je razlog njegovog nervoznog pisanja?

Iako pokušavaju prijetnjama ostati na posjedu, Glišići će morati kad-tad napustiti imovinu koju bespravno koriste godinama, a koja je u vlasništvu lokalnog FK Jedinstva, odnosno banjalučkih Bošnjaka protjeranih iz tog grada. Zemlja je u vlasništvu Vrbanjaca od 1953. godine, a oduzeta im je 1994. godine.

Glišići su u posjed ušli nakon “dogovora” s FK Borac, koji im je tako pokušao kompenzirati navodni dug od prvo milion, pa 600, pa na kraju 250 hiljada maraka. Jedinstvo je dobilo prvostepenu, zatim drugostepenu, pa na kraju i presudu Vrhovnog suda RS‑a da im se zemljište mora vratiti. Protiv Glišića je u Banjoj Luci podneseno nekoliko krivičnih prijava, zbog krađe struje na stadionu, falsificiranja isprava, pa sve do prodaje tuđe imovine koju su uzurpirali na osnovu falsificirane dokumentacije.

PROČITAJTE I...

Svi ti pokušaji da se insistiranjem na šovinističkim stereotipima probude bošnjački kompleksi, da se odvratna propaganda o “poturicama” okrene na svoju glavu pa da je Bošnjaci počnu prakticirati na samima sebi, da se indirektnim prijetnjama Bošnjaci uplaše za vlastitu budućnost, stalno potenciranje razlika a ne sličnosti, predstavljanje današnje Republike Turske kao nekakve istočne despotije, cijela ta negativistička kampanja omalovažavanja turskih investicija, pomoći i pozitivne političke uloge Turske u BiH jednostavno ne može polučiti neki konkretan rezultat jer je demantiraju činjenice

“Nikada nismo bili suprotstavljeni jedni drugima, a to je nešto čime rijetko koja dva evropska naroda mogu da se pohvale. Naše su potrebe korespondirale jedna drugoj. Uvijek smo bili na strani demokratije, slobode, pravde i drugih univerzalnih ljudskih vrijednosti”, ukazuje Ismet Azizi i dodaje da su “međusobno poštovanje, uvažavanje i solidarnost osnovna odlika odnosa između ova dva stara, autohtona i evropska naroda”. Uoči 100 godina od osnivanja političke organizacije “Džemijet”, koja je okupljala muslimansko stanovništvo, prevashodno Bošnjake i Albance u Makedoniji, na Kosovu i Sandžaku, Stav donosi presjek odnosa ovih dvaju naroda, kao i aktuelnu problematiku koja se tiče odnosa Kosova i BiH

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!