Ono što nije moguće u RS-u, ostvareno je s one strane Drine

Dokument kakav je Pravilnik o općim standardima postignuća za kraj obaveznog obrazovanja za bosanski jezik obavezuje državu Srbiju da sve naredne korake Bošnjačkog nacionalnog vijeća u smjeru upotpunjenja obrazovanja na bosanskom jeziku provede do kraja. Jedan od tih koraka jeste i realizacija potpisanog Memoranduma u oblasti izdavanja udžbenika na bosanskom jeziku i pismu, koji je 23. marta ove godine Vijeće potpisalo s Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Srbiji i sa Zavodom za izdavanje udžbenika, a kojim se ovaj državni izdavač obavezuje objaviti nedostajuće udžbenike za osnovnoškolsko obrazovanje na bosanskom jeziku

U intervjuu pod naslovom Do mišljenja Srpske akademije nauka i umjetnosti više niko ne drži, objavljenom u Stavu 27. augusta 2015. godine, jasno smo kazali kako su brojna tada aktualna oglašavanja SANU protiv bosanskog jezika, zapravo, bila tek daleki odjeci odavno već nezanimljivih velikosrpskih jezičkih igrarija. Ovih je dana to dijagnosticiranje dobilo do sada najmeritorniju potvrdu. Naime, ministar prosvjete nauke i tehnološkog razvoja Srbije Mladen Šarčević 9. novembra ove godine potpisao je Pravilnik o općim standardima postignuća za kraj obaveznog obrazovanja za bosanski jezik. Dokument je objavljen u Službenom glasniku Republike Srbije – Prosvetni glasnik od 6. decembra 2016. godine, na ukupno dvanaest stranica – na srpskom jeziku ćirilicom i na bosanskom jeziku latinicom.

Šta su to, zapravo, obrazovni standardi i šta su Bošnjaci u Srbiji dobili ovakvom odlukom? Standardi obrazovanja krovni su akt kojim se definiraju izlazne kompetencije, odnosno, to je “niz izjava koje opisuju znanje i vještine / kompetencije koje očekujemo da učenik pokaže na kraju određenog nivoa obrazovanja”. Standardi su razvrstani u dvije kategorije: opće predmetne kompetencije i specifične predmetne kompetencije. Opće predmetne kompetencije opisuju krajnju svrhu učenja datog predmeta, a specifične predmetne kompetencije razrađuju elemente iz kojih se opće kompetencije sastoje.

U obrazovnim standardima za bosanski jezik u osnovnoj školi prepoznate su tri oblasti iz kojih su definirane specifične predmetne kompetencije: jezik, književnost i jezička kultura. Svaka od ovih oblasti definira potrebne standarde na tri nivoa: osnovni, srednji i napredni. Osnovni nivo sadrži standarde koji definiraju šta je mladoj osobi potrebno za aktivno učestvovanje u jednostavnim i poznatim situacijama u porodičnom i ličnom životu, u životu škole i zajednice, i šta je mladom čovjeku potrebno za nastavak obrazovanja u trogodišnjim programima srednjeg stručnog obrazovanja.

U srednjem nivou nalaze se opisi “šta je potrebno mladoj osobi da bi mogla aktivno učestvovati u složenijim situacijama u porodičnom i ličnom životu, u životu škole i zajednice” i da bi bila “pripremljena za nastavak obrazovanja u četverogodišnjim programima srednjeg obrazovanja (opštem i srednje stručnom)”, dok je napredni nivo opisan standardima potrebnim mladoj osobi za učešće u složenim situacijama u porodičnom i ličnom životu, te kako bi bila pripremljena za nastavak obrazovanja u četverogodišnjim programima općeg obrazovanja.

Na temelju jasno definiranih kompetencija, uobličenih u standarde obrazovanja svakog pojedinačnog predmeta, izvlače se “ishodi obrazovanja”, kojima se definiraju izlazna znanja na kraju svakog razreda, a iz ishoda proističu nastavni planovi i programi. Ovako strukturirani sistem nudi cjelovito i uređeno obrazovanje u kojem su svi segmenti unutar sistema sinhronizirani.

Opće standarde postignuća za kraj obaveznog obrazovanja za bosanski jezik u Republici Srbiji izradio je tim na čelu s koordinatorima: prof. dr. Amirom Turbić-Hadžagić i doc. dr. Seadom Šemsovićem, pored kojih su tim činili još i: Dino Lotinac, Edina Salihović i Azemina Bojadžić, nastavnici bosanskog jezika u osnovnim školama Novopazarskoga sandžaka.

Na temelju Općih standarda izrađena je Zbirka zadataka iz bosanskoga jezik za završni ispit u osnovnom obrazovanju i odgoju za školsku 2016/2017. godinu, koju su pod uredništvom dr. Seada Šemsovića uobličili pisci Standarda i koja se u izdanju Zavoda za udžbenike iz Beograda treba pojaviti početkom 2017. godine.

Dokument kakav je Pravilnik o općim standardima postignuća za kraj obaveznog obrazovanja za bosanski jezik obavezuje državu Srbiju da sve naredne korake Bošnjačkog nacionalnog vijeća u smjeru upotpunjenja obrazovanja na bosanskom jeziku provede do kraja. Jedan od tih koraka jeste i realizacija potpisanog Memoranduma u oblasti izdavanja udžbenika na bosanskom jeziku i pismu, koji je 23. marta ove godine Vijeće potpisalo s Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Srbiji i Zavodom za izdavanje udžbenika, a kojim se državni izdavač – Zavod za izdavanje udžbenika – obavezuje objaviti nedostajuće udžbenike za osnovnoškolsko obrazovanje na bosanskom jeziku u Republici Srbiji.

Ovakvim političkim i stručnim angažmanom pitanje bosanskoga jezika u obrazovanju prvi put bit će sistemski riješeno u jednoj državi, a isti nas poslovi čekaju i za ostale prostore u kojima Bošnjaci žive i u kojima tek trebaju početi ostvarivati svoja prava na obrazovanje na maternjem jeziku.

 

PROČITAJTE I...

Prijedorska udruženja žrtava obilježila su prve augustovske dane nizom komemoracija u znak sjećanja na 25. godišnjicu genocida. Nažalost, okupljanje preživjelih logoraša ove je godine pokvareno različitim promišljanjima o prošlosti ili uzrocima i posljedicama nekih prošlih ratova

Usmena predaja kazuje kako je ovaj kraj bio pomilovan i zaštićen od većeg stradanja u svakom ratu, pa i u potonjem. Razlog tome narodni genij nalazi u trima obližnjim turbetima: turbe Hasan efendije u Čanićima, šejha Dede u Čekanićima i šejha Sinana u Gornjem Srebreniku – iznad Starog grada. Ova tri turbeta čine trokut u čijoj se unutrašnjosti nalazi današnji Srebrenik. Međutim, i tri spomenute džamije obrazuju trokut u kojem je ova pitoma čaršija pronašla svoj mir

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!