Ono što Ismet vidi i čuje s lahkoćom uspijeva iscrtati

Sead Emrić više je puta naglasio potrebu ukazivanja većeg poštovanja i podrške “umjetničkom dragulju” kakav je Ismet Erdić. Kako kaže, Erdića bi i dosta veće sredine rado poželjele jer njegovi radovi imaju državne i regionalne domete. Predstavljajući još jedan veliki izdavački poduhvat bužimskog “Preporoda”, Emrić je naglasio da svojim radom autor Ismet Erdić u zemlji i regiji u najboljem svjetlu afirmira rodni Bužim te Bosansku Krupu, u kojoj već godinama živi i radi

 

Dvije godine nakon objave stripa Iskrivljeni svijet, ljubitelji stripa počašćeni su još jednim stripom Ismeta Erdića. Riječ je o albumu Mix Comics, uzbudljivoj interpretaciji društvene svakodnevice. Ovaj akademski slikar i strip‑crtač koji živi i radi na relaciji Bosanska Krupa – Bužim u svom novom umjetničkom ostvarenju na jednom mjestu donosi veliki broj kraćih ili dužih strip-priča nastalih u proteklih 25 godina.

Ovim, ali i svim ranijim strip‑ostvarenjima Erdić pokušava otrgnuti strip od zaborava, čime doprinosi revitalizaciji bosanskohercegovačke strip-scene. Za razliku od ranijeg stripa Iskrivljeni svijet, Mix Comics kompilacija je kratkih stripova objavljivanih ranijih godina u različitim časopisima i novinama, uz dodatak novonastalih, dosad neobjavljenih radova. Tu su i radovi kojim je Erdić sudjelovao na nekim od prestižnih međunarodnih festivala stripa i karikature u Švicarskoj, Makedoniji i Srbiji.

Strip Mix Comics sastoji se od 20 odličnih priča, među kojima se svojom tematikom izdvaja njih devet: Omšo, Symbiont, Stari trepezarijski sto, Ko fol Casanova i Don Juan, Ruža za N. N., Naš dragi tata, Umjetnikova noćna mora, Život? Kraj? i Mangup i Maza, koji su i istaknuti na naslovnici albuma. Čitav strip-album, iako se sastoji od različitih tematsko-žanrovskih uradaka, funkcionira kao jedna cjelina zahvaljujući prepoznatljivom stripovnom rukopisu autora Erdića. Konceptualno je tako posložen da je prva polovina albuma popunjena stripovima koji su rađeni u karikaturalnom i stiliziranom stilu, kao što su Smjehotresići, Plavuše, Grobna tišina, Ribarski mamac, kao i još neki gore pobrojani.

Sredina albuma popunjena je kolorima, poput Poštara Gerka, dok su u drugoj polovini zastupljeni stripovi drugačije tematike s dosta realističnijim crtežom. Teme stripovne naracije dosta su aktualne i raznolike, a jezik stripa svakodnevni je narodni jezik s uplivima karakterističnih žargonizama. Puno je tipičnih uzvika koje likovi često izgovaraju i time daju posebnu dramatiku stripu. U predgovoru stripa autor Erdić piše da je ideja o Mix Comicsu nastala iz potrebe da se ukoriče i sačuvaju mnogi radovi.

“Prvi i najstariji radovi su humorističke table Omše koje su crtane davne 1992. godine. Omšo je lik rađen prema jednom starom prijatelju koji je uvijek crtao moje karikature, a ja sam uzvraćao kroz strip junaka”, navodi autor. Druga po značaju jeste priča o Mangupu i Mazi, tematski rađena za dječije časopise, čije su se table mogle čitati u Malim novinama. Kako Erdić kazuje, nastala je na traženje urednice Malih novina da se uradi kratka priča edukativnog karaktera radi apliciranja za donaciju UNICEF-a. U tekstu predgovora navedeni su još neki detalji koji određuju nastanak ostalih priča, poput Ko fol Casanova i Don Juan, Smjehotresići, Symbiont i dr.

Opširne recenzije za ovaj strip-album napisala su četverica bosanskohercegovačkih likovnih kritičara. U svojoj recenziji prof. dr. Haris Cerić navodi da Erda prosto ima nerv za dobar geg i zna kako efikasno upotrijebiti stripovni jezik (stilizacija likova, upotreba onomatopeja, korištenje različitih vrsta filaktera i sl.) kako bi ga iznio, što, pored Smjehotresića, pokazuje i u stripovima obuhvaćenim ovim albumom: Grobna tišina, Plavuše, Kravlje ludilo, Sportski rekordi, Poštar Gerko, Ribarski mamac – Ribarske priče i Zlatna udica. U drugoj recenziji prof. dr. Esad Bajtal kaže će da ova strip-sveska koričenjem i objavljivanjem pronaći svoje čitaoce i prenositi im “socijalno ozdravljujuću, životno-etičku, racionalnu poruku autora, lišenu svakog cinizma, nadmenog moralisanja i/ili patetike”.

Neraskidiva ljubav crteža i riječi naziv je recenzentskog osvrta Muhameda Zlatana Hrenovice, koji o Mix Comicsu piše: “U stripu Ismeta Erdića dominira umjetnost crteža, a time i sugestivnost i polisemantičnost izraza ideje autora. Crtež autora Ismeta Erdića Erde u svom cjelovitom i snažnom iskazu nosi i kazuje višeslojnost autorove zamisli, dok tekst nenametljivo dopunjava narativni tok stripa. I baš u tom interaktivnom poimanju crteža i jezika iskazuje se moć stripa kao savremene umjetničke, a neraskidive simbioze različitih medija.” Navodeći niz detalja o Erdićevim počecima, prvim Erdićevim strip-radovima, njihovom zajedničkom studiranju na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, akademski grafičar Miralem Brkić svoj opširni i pohvalni osvrt o cjelokupnom stripovnom opusu Ismeta Erdića završava riječima: “Ismet Erdić nam ponovo ne dozvoljava da zaboravimo na strip – kao svijet u kojem su ga nacrtani heroji učili razlikovati dobro i zlo. Danas izgleda da je potrebno biti heroj ili zanesenjak pa vjerovati da nije sve tako sivo i ustrajavati na stripu kao sredstvu pomoću kojeg težimo boljem svijetu.”

Ismet Erdić već je dugo vremena prisutan na bosanskohercegovačkoj strip-sceni. U Sarajevu je završio Školu primijenjenih umjetnosti te Akademiju likovnih umjetnosti. Njegov dosadašnji stripovni opus hvale je vrijedan. Svoje je radove objavljivao u novinama Preporod, Svijet, Azra, Vesela sveska, Male novine, Pet plus, Start, Ljiljan, Ekologija, WUS Austria, Slobodna Hercegovina, Spleen, Sezam i dr. Pored brojnih radova, Erdić je i autor Bošnjačke književnosti u stripu te Gramatike bosanskog jezika kroz strip i ilustraciju (autorice teksta Amine Salčinović). Ilustrirao je veliki broj knjiga, među kojima se ističu: Zemlja dobrih Bošnjana autora Velimira Miloševića, Vesela strana sporta autora Rasima Jakubovića Gere, Slovo o zavičaju autora Amira Sijamhodžića, Zbirka pjesama koje opominju autora Hasana Durakovića. Svojim je radovima sudjelovao na međunarodnim izložbama u Švedskoj, Italiji, Austriji, Švicarskoj, Srbiji, Makedoniji, Turskoj i Iranu. Poseban uspjeh ostvario je 2017. godine na kruševačkom međunarodnom Festivalu humora i satire “Zlatna kaciga”, gdje je zajedno s 450 učesnika iz 35 država svijeta predstavljao Bosnu i Hercegovinu i među 15 najboljih i nagrađenih radova osvojio 8. mjesto.

Strip Mix Comics objavljen je u izdanju Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Bužim, čiji je Erdić i dugogodišnji član. Prvo predstavljanje ovog stripa održano je u Bužimu uoči Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Jedan od promotora Dževad Ponjević u svom izlaganju istakao je da ovim stripom autor pokazuje izrazit pripovjedački dar bez kojeg ne bi bilo ni stripa. “Na njegovim stranicama odvija se vječna borba dobra i zla, pravde i nepravde, ljubavi i mržnje, siromaštva i bogatstva, mira i rata. U strip-pričama Mix Comicsa zastupljene su razne teme, za djecu i za odrasle. Iako uglavnom humorističan, satiričan i tragikomičan, sa sobom nosi mnoge pouke i poruke kao i realistične slike naše svakodnevice i ljudi u našoj blizini, u našem društvu i državi. Lahko je uočljivo da sve ono što Ismet vidi i čuje s lahkoćom uspijeva iscrtati. Njegova vječna inspiracija jesu ljudi koji ga okružuju, društvo u kojem živi. On je jasan i nedvosmislen. Njegovi su radovi stilizirani, a likovi karakterno oslikani. Ima jasno definiran stil koji zadovoljava sve standarde, gdje se miješaju realnost i karikatura. S pravom ga se može smatrati socijalno angažiranim umjetnikom jer ukazuju na goruće probleme današnjice; ratovi, tenzije velikih sila, licemjerje savremenog čovjeka i sl. Žanrovski i tematski strip Mix Comics je raznovrstan, ali i vrlo dobro ukomponiran”, kazao je Ponjević.

Drugi promotor Sead Emrić više je puta naglasio potrebu ukazivanja većeg poštovanja i podrške “umjetničkom dragulju” kakav je Ismet Erdić. Kako kaže, Erdića bi i dosta veće sredine rado poželjele jer njegovi radovi imaju državne i regionalne domete. Predstavljajući još jedan veliki izdavački poduhvat bužimskog “Preporoda”, Emrić je naglasio da svojim radom autor Ismet Erdić u zemlji i regiji u najboljem svijetlu afirmira rodni Bužim te Bosansku Krupu, u kojoj već godinama živi i radi.

PROČITAJTE I...

Svu raskoš svog glumačkog talenta Sokolović prezentira u iznimno kratkoj sceni / kadru u filmu Remake, u kojoj uz pomoć suptilne teatralnosti svojstvene, naprimjer, Jacku Nicholsonu i neograničene slobode koju daje glumcu unutar sebe, a s prigušenim osmijehom na licu, krajnje uvjerljivo i intrigantno stvara lik iritantnog profesionalnog bošnjačkog patriote koji u dijaspori zarađuje na muci svog naroda u ratu

“Na posljednjem MESS-u smo vidjeli dvije predstave jednog režisera iz regije. Nećete vjerovati, predstavu u Crnoj Gori taj režiser je režirao po dramskom tekstu crnogorskog dramskog pisca, a predstavu na Kosovu po drami pisca s Kosova. Kada je režirao u Sarajevu, isti taj režiser je režirao esej mađarskog pisca. Nadam se da se kao uvjet gostujućim režiserima ne postavlja to da ne smiju režirati ništa od bh. drame”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!