Ono što Ismet vidi i čuje s lahkoćom uspijeva iscrtati

Sead Emrić više je puta naglasio potrebu ukazivanja većeg poštovanja i podrške “umjetničkom dragulju” kakav je Ismet Erdić. Kako kaže, Erdića bi i dosta veće sredine rado poželjele jer njegovi radovi imaju državne i regionalne domete. Predstavljajući još jedan veliki izdavački poduhvat bužimskog “Preporoda”, Emrić je naglasio da svojim radom autor Ismet Erdić u zemlji i regiji u najboljem svjetlu afirmira rodni Bužim te Bosansku Krupu, u kojoj već godinama živi i radi

 

Dvije godine nakon objave stripa Iskrivljeni svijet, ljubitelji stripa počašćeni su još jednim stripom Ismeta Erdića. Riječ je o albumu Mix Comics, uzbudljivoj interpretaciji društvene svakodnevice. Ovaj akademski slikar i strip‑crtač koji živi i radi na relaciji Bosanska Krupa – Bužim u svom novom umjetničkom ostvarenju na jednom mjestu donosi veliki broj kraćih ili dužih strip-priča nastalih u proteklih 25 godina.

Ovim, ali i svim ranijim strip‑ostvarenjima Erdić pokušava otrgnuti strip od zaborava, čime doprinosi revitalizaciji bosanskohercegovačke strip-scene. Za razliku od ranijeg stripa Iskrivljeni svijet, Mix Comics kompilacija je kratkih stripova objavljivanih ranijih godina u različitim časopisima i novinama, uz dodatak novonastalih, dosad neobjavljenih radova. Tu su i radovi kojim je Erdić sudjelovao na nekim od prestižnih međunarodnih festivala stripa i karikature u Švicarskoj, Makedoniji i Srbiji.

Strip Mix Comics sastoji se od 20 odličnih priča, među kojima se svojom tematikom izdvaja njih devet: Omšo, Symbiont, Stari trepezarijski sto, Ko fol Casanova i Don Juan, Ruža za N. N., Naš dragi tata, Umjetnikova noćna mora, Život? Kraj? i Mangup i Maza, koji su i istaknuti na naslovnici albuma. Čitav strip-album, iako se sastoji od različitih tematsko-žanrovskih uradaka, funkcionira kao jedna cjelina zahvaljujući prepoznatljivom stripovnom rukopisu autora Erdića. Konceptualno je tako posložen da je prva polovina albuma popunjena stripovima koji su rađeni u karikaturalnom i stiliziranom stilu, kao što su Smjehotresići, Plavuše, Grobna tišina, Ribarski mamac, kao i još neki gore pobrojani.

Sredina albuma popunjena je kolorima, poput Poštara Gerka, dok su u drugoj polovini zastupljeni stripovi drugačije tematike s dosta realističnijim crtežom. Teme stripovne naracije dosta su aktualne i raznolike, a jezik stripa svakodnevni je narodni jezik s uplivima karakterističnih žargonizama. Puno je tipičnih uzvika koje likovi često izgovaraju i time daju posebnu dramatiku stripu. U predgovoru stripa autor Erdić piše da je ideja o Mix Comicsu nastala iz potrebe da se ukoriče i sačuvaju mnogi radovi.

“Prvi i najstariji radovi su humorističke table Omše koje su crtane davne 1992. godine. Omšo je lik rađen prema jednom starom prijatelju koji je uvijek crtao moje karikature, a ja sam uzvraćao kroz strip junaka”, navodi autor. Druga po značaju jeste priča o Mangupu i Mazi, tematski rađena za dječije časopise, čije su se table mogle čitati u Malim novinama. Kako Erdić kazuje, nastala je na traženje urednice Malih novina da se uradi kratka priča edukativnog karaktera radi apliciranja za donaciju UNICEF-a. U tekstu predgovora navedeni su još neki detalji koji određuju nastanak ostalih priča, poput Ko fol Casanova i Don Juan, Smjehotresići, Symbiont i dr.

Opširne recenzije za ovaj strip-album napisala su četverica bosanskohercegovačkih likovnih kritičara. U svojoj recenziji prof. dr. Haris Cerić navodi da Erda prosto ima nerv za dobar geg i zna kako efikasno upotrijebiti stripovni jezik (stilizacija likova, upotreba onomatopeja, korištenje različitih vrsta filaktera i sl.) kako bi ga iznio, što, pored Smjehotresića, pokazuje i u stripovima obuhvaćenim ovim albumom: Grobna tišina, Plavuše, Kravlje ludilo, Sportski rekordi, Poštar Gerko, Ribarski mamac – Ribarske priče i Zlatna udica. U drugoj recenziji prof. dr. Esad Bajtal kaže će da ova strip-sveska koričenjem i objavljivanjem pronaći svoje čitaoce i prenositi im “socijalno ozdravljujuću, životno-etičku, racionalnu poruku autora, lišenu svakog cinizma, nadmenog moralisanja i/ili patetike”.

Neraskidiva ljubav crteža i riječi naziv je recenzentskog osvrta Muhameda Zlatana Hrenovice, koji o Mix Comicsu piše: “U stripu Ismeta Erdića dominira umjetnost crteža, a time i sugestivnost i polisemantičnost izraza ideje autora. Crtež autora Ismeta Erdića Erde u svom cjelovitom i snažnom iskazu nosi i kazuje višeslojnost autorove zamisli, dok tekst nenametljivo dopunjava narativni tok stripa. I baš u tom interaktivnom poimanju crteža i jezika iskazuje se moć stripa kao savremene umjetničke, a neraskidive simbioze različitih medija.” Navodeći niz detalja o Erdićevim počecima, prvim Erdićevim strip-radovima, njihovom zajedničkom studiranju na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, akademski grafičar Miralem Brkić svoj opširni i pohvalni osvrt o cjelokupnom stripovnom opusu Ismeta Erdića završava riječima: “Ismet Erdić nam ponovo ne dozvoljava da zaboravimo na strip – kao svijet u kojem su ga nacrtani heroji učili razlikovati dobro i zlo. Danas izgleda da je potrebno biti heroj ili zanesenjak pa vjerovati da nije sve tako sivo i ustrajavati na stripu kao sredstvu pomoću kojeg težimo boljem svijetu.”

Ismet Erdić već je dugo vremena prisutan na bosanskohercegovačkoj strip-sceni. U Sarajevu je završio Školu primijenjenih umjetnosti te Akademiju likovnih umjetnosti. Njegov dosadašnji stripovni opus hvale je vrijedan. Svoje je radove objavljivao u novinama Preporod, Svijet, Azra, Vesela sveska, Male novine, Pet plus, Start, Ljiljan, Ekologija, WUS Austria, Slobodna Hercegovina, Spleen, Sezam i dr. Pored brojnih radova, Erdić je i autor Bošnjačke književnosti u stripu te Gramatike bosanskog jezika kroz strip i ilustraciju (autorice teksta Amine Salčinović). Ilustrirao je veliki broj knjiga, među kojima se ističu: Zemlja dobrih Bošnjana autora Velimira Miloševića, Vesela strana sporta autora Rasima Jakubovića Gere, Slovo o zavičaju autora Amira Sijamhodžića, Zbirka pjesama koje opominju autora Hasana Durakovića. Svojim je radovima sudjelovao na međunarodnim izložbama u Švedskoj, Italiji, Austriji, Švicarskoj, Srbiji, Makedoniji, Turskoj i Iranu. Poseban uspjeh ostvario je 2017. godine na kruševačkom međunarodnom Festivalu humora i satire “Zlatna kaciga”, gdje je zajedno s 450 učesnika iz 35 država svijeta predstavljao Bosnu i Hercegovinu i među 15 najboljih i nagrađenih radova osvojio 8. mjesto.

Strip Mix Comics objavljen je u izdanju Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Bužim, čiji je Erdić i dugogodišnji član. Prvo predstavljanje ovog stripa održano je u Bužimu uoči Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Jedan od promotora Dževad Ponjević u svom izlaganju istakao je da ovim stripom autor pokazuje izrazit pripovjedački dar bez kojeg ne bi bilo ni stripa. “Na njegovim stranicama odvija se vječna borba dobra i zla, pravde i nepravde, ljubavi i mržnje, siromaštva i bogatstva, mira i rata. U strip-pričama Mix Comicsa zastupljene su razne teme, za djecu i za odrasle. Iako uglavnom humorističan, satiričan i tragikomičan, sa sobom nosi mnoge pouke i poruke kao i realistične slike naše svakodnevice i ljudi u našoj blizini, u našem društvu i državi. Lahko je uočljivo da sve ono što Ismet vidi i čuje s lahkoćom uspijeva iscrtati. Njegova vječna inspiracija jesu ljudi koji ga okružuju, društvo u kojem živi. On je jasan i nedvosmislen. Njegovi su radovi stilizirani, a likovi karakterno oslikani. Ima jasno definiran stil koji zadovoljava sve standarde, gdje se miješaju realnost i karikatura. S pravom ga se može smatrati socijalno angažiranim umjetnikom jer ukazuju na goruće probleme današnjice; ratovi, tenzije velikih sila, licemjerje savremenog čovjeka i sl. Žanrovski i tematski strip Mix Comics je raznovrstan, ali i vrlo dobro ukomponiran”, kazao je Ponjević.

Drugi promotor Sead Emrić više je puta naglasio potrebu ukazivanja većeg poštovanja i podrške “umjetničkom dragulju” kakav je Ismet Erdić. Kako kaže, Erdića bi i dosta veće sredine rado poželjele jer njegovi radovi imaju državne i regionalne domete. Predstavljajući još jedan veliki izdavački poduhvat bužimskog “Preporoda”, Emrić je naglasio da svojim radom autor Ismet Erdić u zemlji i regiji u najboljem svijetlu afirmira rodni Bužim te Bosansku Krupu, u kojoj već godinama živi i radi.

PROČITAJTE I...

Takva je zemlja, takvi su ljudi, takav je životni ambijent. I, hvala Bogu, postoje nadareni pisci, slikari, muzičari i drugi koji, svako na svoj način, progovaraju. Bosna i da nestane s lica zemlje, da izgori sve što na njoj stoji, na osnovu umjetnine stvarane o njoj mogla bi se čak i u nekoj pustinji izgraditi ista takva zemlja. U ovom romanu također govorim o Bosni, o Sarajevu, zapravo govorim o postratnim traumama u Bosni i njenim osobenostima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!