Ono što danas radi ISIL činili su devedesetih hrvatska vojska i HVO

“Radio sam intervju sa zarobljenim hrvatskim vojnikom Ivicom Jegerom iz Osijeka. U kameru mi je govorio da je na jednom potezu bilo oko 400 vojnika iz Osijeka, tu su bili i Vinkovčani, Varaždinci, 'Crne mambe'. Svima je komandovao Franjo Tuđman. Oni su tu bili kao okupatorska vojska i tako su se i ponašali”

Knjiga Akifa Agića Reload – Priče iz života, reportera Televizije Bosne i Hercegovine iz vremena agresije, predstavljena je u Mostaru 18. septembra 2017. godine. Premda joj to nije bila osnovna ideja, do apsurda je obesmislila angažman aktuelne hrvatske politike da Bosnu i Hercegovinu pokuša predstaviti kao potencijalnu opasnost za Evropu iz aspekta islamskog radikalizma, dok najglasnije zagovarače te besmislene, mlitave teze, kakvi su Miroslav Tuđman, Nino Raspudić, pa i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, potpuno diskreditira i kao znanstvenike i kao političke ličnosti.

HRVATSKA VOJSKA BORILA SE ZA CILJEVE PARADRŽAVE HERCEG-BOSNE

Knjiga nenametljivo, faktografski, baš kao što je to činila Agićeva kamera tokom rata, samo reda činjenice o tome da je regularna hrvatska vojska ratovala i napadala bosanskohercegovačke gradove i sela i da se te vojne operacije, provedene s HVO-om, i ne mogu drugačije nazvati osim udruženim zločinačkim poduhvatom. Citirajući britanskog historičara Noela Malcolma, jedan od promotora, novinar Faruk Vele, kazao je da je rat bio rezultat uvezene ideologije, dodavši kako je općepoznato da su regularne jedinice Republike Hrvatske ratovale u našoj zemlji s ciljem stvaranja paradržave Herceg-Bosna i njenog kasnijeg otcjepljenja od Bosne i Hercegovine. “Nažalost, ta ideologija je i danas živa. Mi ne govorimo samo zbog prošlosti već i zbog poruka za budućnost. Mi danas možemo na manifestacijama obilježavanja formiranja Herceg-Bosne ponovo čuti da s ponosom govore o Mostaru kao hrvatskom stolnom gradu. U dvorani Doma kulture ‘Herceg Stjepan Kosača’ ponosno se promoviraju knjige Jadranka Prlića, i to u osvit pravosnažne presude u slučaju ‘hrvatske šestorke’ u Hagu. Za to vrijeme hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović optužuje bezmalo sve Bošnjake za terorizam. Mislim da neću pretjerati ako kažem da smo ono što danas radi ISIL na Bliskom istoku imali ovdje u Mostaru prije dvadeset godina – i urbicid, i rušenje grada, i otmice ljudi, i nevjerovatna mučenja u logorima Heliodrom, Dretelj, u Gabeli, Ljubuškom i diljem Hercegovine. O svemu tome govori Agić u svojoj knjizi”, istakao je Vele.

A sam autor, koji je knjigu i napisao da ne bi iščezli važni detalji, apelirao je na građansku hrabrost i građanske vrijednosti koje se i u ovom vremenu moraju suprotstaviti svim devijacijama. Podsjetio je da je zločinačka tvorevina Herceg-Bosna formirana 11. novembra 1991, a Republika Srpska dva mjeseca poslije, 15. januara 1992. godine. “Na čelu zločinačke skupine, kako to kaže prvostepena haška presuda, bio je Franjo Tuđman. Njegov sin Miroslav bio je šef obavještajne službe, na čijim se dokumentima i dokazima temelji optužnica agresije na Bosnu i Hercegovinu”, podsjetio je Agić. Za ubistva Blaža Kraljevića, profesora Zvonimira Fontane i niza drugih hrvatskih časnika kazao je da su likvidirani samo zato što su htjeli zajedničku borbu s Bošnjacima. Agić je citirao i neke dijelove iz svoje knjige koji govore o tim zakulisnim događajima. Citirao je i izjavu fra Janka Ljubosa, koji je za Matu Bobana i Franju Tuđmana otvoreno kazao da su najveći zlikovci s ovih prostora.

NINO RASPUDIĆ I MIROSLAV TUĐMAN KAZNA ZA ŠUTLJIVE

“Mi u Bosni i Hercegovini moramo vapiti za istinom. Ako se ne borimo za istinu, čeka nas kazna. A kazna je ta da se povampirio Miroslav Tuđman i da su danas mediji dostupni njemu, Nini Raspudiću i njima sličnim ljudima koji samo znaju sijati zlo. Žao mi je što nemamo priliku da i na hrvatskoj televiziji pokažemo naše snimke i da ih upitamo jesu li ovo vaši tenkovi, jesu li ovo vaše transportne jedinice zaustavljene, jesu li ovo mrtvi ljudi. Jesu li ovo neoborivi dokazi koliko je vas iz Hrvatske učestvovalo u ratu u Bosni i Hercegovini? Hrvatska ima mnogo divnih ljudi, žao mi je što oni nemaju priliku da iznesu svoje mišljenje o svemu ovome”, naglasio je Agić. On smatra da Tuđmanove i Raspudićeve intervencije, zapravo, najviše štete Hrvatskoj, u kojoj su se skrasili presuđeni ratni zločinci, poput Darija Kordića i Dominika Ilijaševića Come.

Agić smatra da je hrvatska politika predvođena Tuđmanom Bošnjacima, zapravo, zabila sjekiru, a ne nož u leđa, i tako maksimalno zloupotrijebila ideju zajedničke odbrane od srpskog agresora. “Htjeli su nas poniziti, mislili su da smo nezreli. Regularna hrvatska vojska svoja zapovjedništva postavila je još u aprilu 1992. godine na tlu Bosne i Hercegovine, po Livnu, Vakufu, Mostaru…”, argumentirao je Agić. On u svojoj arhivi, koja je korištena i u Hagu, ima napretak dokaza koji to potvrđuju.

INTERVJU SA ZAROBLJENIM VOJNIKOM HRVATSKE VOJSKE

“Dovoljno je da obiđete vrleti Hercegovine i da vidite koliko je desetina kamenih ploča postavljeno poginulim bojovnicima iz Hrvatske, a sve materijale o oklopnim jedinicama hrvatske vojske dostavio sam Hagu. Radio sam intervju sa zarobljenim hrvatskim vojnikom Ivicom Jegerom iz Osijeka, koji je, hvala Bogu, živ i dan danas jer je pušten iz zatvora Armije RBiH. U kameru je govorio da je na jednom potezu bilo oko 400 vojnika iz Osijeka, tu su bili i Vinkovčani, Varaždinci, ‘Crne mambe’. Svima je komandovao Franjo Tuđman. Oni su tu bili kao okupatorska vojska i tako su se i ponašali”, pojasnio je nakon promocije Agić.

On smatra da je udružena zločinačka skupina na čelu s Franjom Tuđmanom, kako to kaže prvostepena presuda “hrvatskoj šestorci”, ukaljala hrvatsko ime i prijateljstvo Bošnjaka i Hrvata. Na naše pitanje kako gleda na činjenicu da se njegovi i slični materijali koji prikazuju autentične događaje iz rata ne koriste u medijma posljednjih godina, Agić je kazao: “Ti mediji šire mržnju, oni imaju Ninu Raspudića, Miroslava Tuđmana. Stoga je jedan od zadataka imati medije koji će pisati istinu i plasirati tačne informacije.”

Na mostarskoj promociji knjige Akifa Agića, iz aspekta njene književne vrijednosti, govorio je i književnik Mirsad Sinanović.

PROČITAJTE I...

“U današnje vrijeme dosta su popularne i aktuelne društvene mreže. Bilo mi je zanimljivo da su na godišnjicu preseljenja rahmetli predsjednika Alije Izetbetgovića brojni studenti kojima sam predavao u Turskoj objavljivali statuse posvećene Aliji Izetbegoviću i njegovim mislima. Ili, s druge strane, ako odete sada u Teheran i naiđete na čovjeka mojih godina ili malo starijeg, vjerujem da će vam tu odmah, na licu mjesta, moći ispričati, opisati i prepričati govor predsjednika Alije Izetbegovića na Samitu OIC-a u Teheranu od prije 20 godina”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!