NOVI STAV: Za sajam spremni

Najbolju šansu za provođenje svojih ciljeva HDZ je do sada vidio u (zlo)upotrebi stanja na bošnjačkoj političkoj sceni. Manipulirajući pojedinim akterima i sukobljavajući bošnjačke stranke jedne protiv drugih, ostvarivao je svoje partikularne interese. Bilo kakva bošnjačka politička kohezija ili barem zajednički stav ne idu u prilog onome što HDZ zaista želi, pa je, stoga, uprkos određenim ustupcima s bošnjačke, odnosno s probosanske strane, pruženoj ruci i pozivu na dijalog, nastavljeno s uobičajenom licemjernom HDZ-ovskom propagandom.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema 162. broja Stava je analiza o tome šta je probosanski odgovor na prijetnje Herceg-Bosnom.

U članku pod naslovom „Ultimatumi više ne prolaze“, Stav piše: „Najbolju šansu za provođenje svojih ciljeva HDZ je do sada vidio u (zlo)upotrebi stanja na bošnjačkoj političkoj sceni. Manipulirajući pojedinim akterima i sukobljavajući bošnjačke stranke jedne protiv drugih, ostvarivao je svoje partikularne interese. Bilo kakva bošnjačka politička kohezija ili barem zajednički stav ne idu u prilog onome što HDZ zaista želi, pa je, stoga, uprkos određenim ustupcima s bošnjačke, odnosno s probosanske strane, pruženoj ruci i pozivu na dijalog, nastavljeno s uobičajenom licemjernom HDZ-ovskom propagandom.“

Zašto je Željko Komšić generator razaranja ljevice čitajte u novom broju Stava.

„Sastavni dio agitacije za ujedinjenje ljevice jeste agitacija protiv saradnje s “nacionalistima”, kako se u ideološkom ambijentu ljevice nazivaju sve političke stranke s nacionalnim predznakom, tako i SDA. U uvjetima političke strukture i ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine, kakva bi god ljevica pobijedila, ona ne bi mogla uspostaviti vlast bez saradnje s nacionalnim strankama. Upravo to dobro znaju ljevičarski agitatori protiv saradnje s nacionalnim strankama, jer bi, u slučaju pobjede na izborima, za ljevicu bilo bitno eliminirati SDA, a saradnja s hrvatskim i srpskim nacionalnim strankama njima bi bila sasvim prihvatljiva“, stoji, između ostalog, u članku.

Predsjednik Fondacije za razvoj obrazovanja “Sedef” Hasan Topaloğlu u razgovoru za Stav kaže: “Dok još nije kasno, spasite svoju djecu iz FETÖ škola.”

„Normalno je što porodice u Bosni i Hercegovini još nisu skroz svjesne opasnosti koju donosi FETÖ. Ni naše porodice u Turskoj toga nisu bile svjesne sve do 15. jula, iako smo imali mnogo više negativnih primjera i iskustava s pristalicama ove terorističke organizacije. Tada je naš narod u potpunosti shvatio šta je FETÖ. Ljudima u Bosni i Hercegovini ne treba da to osjete na svojoj koži, neka samo pogledaju šta su pristalice FETÖ učinile u Turskoj i neka prema tome odluče“, tvrdi Topaloğlu.

Stav piše o tome kako je iskopavanje uglja u RS uzrokovalo štete u FBiH i prouzročilo veliko klizište u Jasikovcu u općini Teočak. Pretpostavlja se da je riječ o reaktiviranju starog klizišta, koje se zbog eksploatacije rude pojavilo sredinom prošlog stoljeća, a sedamdesetih godina rudnik je zatvoren.

Zašto svakog proljeća Prijedor postane Venecija čitajte u novom broju Stava.

Ravničarski dijelovi povratničkih mjesnih zajednica Hambarine, Rizvanovići i Bišćani pri svakom manjem podizanju nivoa rijeke Sane potpuno su potopljeni. Sva sreća pa je komunikacija višom cestom preko Hambarina moguća jer je put Prijedor – Bišćani – Volar redovno pod vodom. Ove godine čak u nekoliko navrata. Poseban problem građanima i gradskoj upravi predstavljaju podzemne vode. Mještani kažu da je zemlja zasićena i puna kao sunđer. Jednostavno više nema kud. Stariji mještani sumnjaju da razloge za sve češće naglo podizanje i padanje nivoa rijeke Sane treba tražiti nauka.

Uzgajivači malina u Bosanskoj krajini traže pomoć od države jer bi malinjaci mogli ostati pusti.

Uzgoj malina u Bosanskoj krajini, kako trenutno stvari stoje, ipak neće dovesti do snažnog privrednog zamaha, kako se na početku očekivalo. Razloga je više, a glavni su, tvrdi Sulejman Kišmetović, slaba otkupna cijena i neredovni poticaji od države. U posljednje vrijeme javlja se i problem naplativosti novca od otkupljivača koje malinari čekaju i po godinu kako bi dobili svoj pošteno zarađeni novac, a sada se nedostatak radne snage nameće kao glavni problem.

Aida Hadžić ima oxfordsku diplomu, vratila se da pomogne domovini i govori za Stav.

Na Oxfordu je radila izvještaj o BiH na traženje Komisije za krhke države i razvoj, predvođenom Davidom Cameronom, te je pomagala u pisanju White Papera za Brexit s grupom studenata i profesoricom ekonomskih odnosa. Prije povratka radila je za Said Business School (Oxfordov odsjek za biznis) kao asistent za program koji istražuje novi pristup poslovanju. Iako je bila u prilici zaposliti se u nekoj od razvijenih evropskih država, a reference koje proizlaze iz oxfordske diplome i radnog iskustva na istom univerzitetu joj ne manjkaju, Aida se odlučila vratiti u BiH s nadom da svojim znanjem i vještinama stečenim kroz obrazovanje može pomoći bh. društvu.

Na igralištu ispred današnje Prve osnovne škole i Srednjoškolskog centra u Srebrenici od eksplozija granata ispaljenih s položaja Vojske Republike Srpske 12. aprila 1993. godine ubijene su 74, a ranjeno više od 100 osoba. Više od 30 ranjenih kasnije je preminulo u bolnici. Za ovaj zločin nad civilima još niko nije odgovarao. Stav piše o „Dvije i po decenije od zločina bez kazne“.

Dr. Jasmin Nurković, prvi i najmlađi istraživač na polju matičnih ćelija iz Sandžaka, govori u novom broju Stava.

“Imao sam sreće da vrlo brzo primijenim istraživanja koja smo radili na matičnim ćelijama i faktorima rasta tako što tu proceduru radimo na obnavljanju hrskavice koljena i kuka. U tome smo za sada dosta dobri, a smatramo da smo tek na početku.”

U izdanju sarajevske kuće “Buybook” nedavno je objavljena knjiga Igrač za raju Saše Ibrulja, mostarskog novinara i kolumniste “na privremenom radu u Švedskoj”. Za Stav Ibrulj govori o tome zašto bi svako ko voli sport trebao pročitati njegovu knjigu, zašto bi i oni koji ne vole sport trebali pročitati njegovu knjigu, šta je danas njegov rodni grad, šta voljeni “Velež” i zašto se taj klub nikada neće vratiti na stadion pod Bijelom brijegom.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 12. aprila širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Usred agresije na Bosnu i Hercegovinu i dotad nezapamćenih zločina nad Bošnjacima, njihova kulturna i politička elita sazvala je Prvi bošnjački kongres u Sarajevu 1993. godine, na kojem je donesena historijska odluka o službenom povratu nacionalnog naziva Bošnjak. Od tada, ni kod kuće ni u svijetu nema dileme, ili je ne bi trebalo biti, o nazivu, identitetu, kulturnom i civilizacijskom subjektivitetu Bošnjaka

Ova je baklava netipičnog izgleda i okusa, a njena priprema traje danima, što iziskuje mnogo strpljenja, ljubavi i pažnje. Da bi se postigao kvalitet, baklava se pravi isključivo od ručno razvijenih jufki i najkvalitetnijih sastojaka, a jedina stvar koja se uključuje jeste mikser, kaže Vehid

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!