NOVI STAV: Veliko proljetno čišćenje

SDA, za razliku od drugih stranaka koje tek uvjetno možemo nazvati bošnjačkim, jedina u sebi integrira i nacionalno i nadnacionalno, i probošnjačko i probosansko. Pozitivno je da SDA nije pala u zamku zanemarivanja, utapljanja i zamjenjivanja nacionalnog identiteta nauštrb fluidnih i iluzornih ideja integralnog bosanstva na koje druga dva naroda za sada neće pristati ni pod kojim uvjetima.

 

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Jedna od tema broja 160 je programski skup Stranke demokratske akcije održan u sarajevskoj dvorani “Juan Antonio Samaranch”.

Stav analizira poruke upućene sa skupa, zašto je SDA u ovom vremenu jedina bošnjačka politička opcija koja ima veličinu, snagu, tradiciju, znanje, iskustvo, infrastrukturu, ali, najvažnije od svega, želju i volju da brani bošnjačke nacionalne interese i pozicije. I što je najvažnije, da brani nacionalne interese, a da pritom brani i Bosnu i Hercegovinu i interese drugih naroda. SDA, za razliku od drugih stranaka koje tek uvjetno možemo nazvati bošnjačkim, jedina u sebi integrira i nacionalno i nadnacionalno, i probošnjačko i probosansko. Pozitivno je da SDA nije pala u zamku zanemarivanja, utapljanja i zamjenjivanja nacionalnog identiteta nauštrb fluidnih i iluzornih ideja integralnog bosanstva na koje druga dva naroda za sada neće pristati ni pod kojim uvjetima.

Stav u novom broju piše o tome kako je, nakon reakcija, američki FPRI u izvještaju izmijenio sporni dio o “nedemokratskoj Turskoj”.

Analiza je na internet-stranici instituta FPRI nakon reakcija izmijenjena. Uz Stav, na iste sporne dijelove ranije je negativno reagirao i Balkanski centar za analizu i studije “Balans”, sa sjedištem u Sarajevu, tekstom autora Kemala Obada. Iz analize je, dakle, izbačen sporni dio koji se tiče kritiziranja turske uloge u BiH i njenog stavljanja u istu ravan s nedemokratskom ulogom Rusije u BiH.

Bosna i Hercegovina ima velike mogućnosti za proizvodnju širokog asortimana namještaja od punog drveta ili na bazi ploča, u garniturama ili u komadima. Također, kapaciteti za proizvodnju građevinske stolarije, elemenata za namještaj, montažne drvene gradnje, parketa, podova, stubišta i rezane građe su respektabilni. U Bosni i Hercegovini postoji i proizvodnja raznih vrsta ploča i furnira. Šume i šumska zemljišta u BiH obuhvataju 63 posto ukupne površine zemlje, a nivo kvaliteta drveta među najvišim je u Evropi. Drvna industrija, kao jedan od najvažnijih ekonomskih sektora u BiH, zapošljava blizu 30.000 ljudi.

Još malo o ekonomiji u novom broju. Od 239 zemalja s kojima Njemačka trguje, samo njih 70 ima suficit s Njemačkom, a među njima su Japan, Kina, Rusija… Kada su u pitanju bivše jugoslavenske republike, suficit s Nijemcima u prošloj godini imale su samo Slovenija i Makedonija. Njemačka je prošle godine imala suficit u međunarodnoj trgovini u iznosu od 244 milijarde eura. Njemačkoj je Bosna i Hercegovina na 71. mjestu najvećih trgovinskih partnera.

Prije mjesec dana u Stuttgartu je objavljen prijevod knjige Za Poslanika i Firera: Islamski svijet i Treći rajh njemačkog historičara Davida Motadela. Knjiga je objavljena na engleskom jeziku 2014. godine, no tek je sada prevedena na njemački jezik i izazvala je mnogo pažnje u tamošnjoj javnosti. Ne postoji relevantan njemački medij koji nije objavio recenziju knjige ili razgovor s Motadelom. Knjiga se zasniva na neobjavljenim dokumentima državnog arhiva, vojnog arhiva, neobjavljenim i objavljenim memoarima, a otkriva do sada nepoznate aspekte odnosa nacističke Njemačke prema islamu i muslimanima. Stav donosi dijelove ove uzbudljive knjige.

Uskoro će na bosanskom jeziku biti objavljena knjiga britanskog historičara Marka Atille Hoarea Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu. Nadati se da će se njenom objavom barem djelomično rasvijetliti uloga bh. muslimana u NOB-u i stvaranju nove zemlje, koja će se prema njima ponijeti tako maćehinski. Kraj Drugog svjetskog rata obilježit će nerasvijetljena dešavanja, masovna strijeljanja i pojedinačne tragedije poput one Mustafe Busuladžića, ali i do sada nerazjašnjenog ubistva Mule i Osmana Merhemića u Sarajevu. Stav piše o tome zašto, nakon 33 godine, ubica Merhemića još uvijek nije pronađen.

Muamer Zukorlić prešao je put od samoprozvanog Gradašćevića do srpskog Rockyja.

Upravo sada, dok mu po srpskim tabloidima izlaze fotografije kako udara u vreću za boks s naslovima Zuki bije kao Roki, treba shvatiti koliko je lažna bila njegova pojava i koja je njegova stvarna uloga. Sada, kada izlazi na naslovnicima Vučićevih tabloida, kada mu umjesto ahmedije na goloj glavi blistavo čelo odražavaju srpske starlete i turbo-folk pjevačice, kada je postao otvoreni slugan srpske politike koja mu očajnički želi popraviti rejting među Bošnjacima, sada se može reći ko je ovaj čovjek bez straha da ćete biti proglašeni veleizdajnikom i podržavateljem parainstitucija.

Sahat-kula u Podgorici izgrađena je 1667. godine i dio je vakufa Hadži Hafis-paše Osmanagića. Prije jednog stoljeća na nju je postavljen metalni krst. Uklonjen je prošle godine tokom restauracije koju je finansirala turska agencija TIKA, ali je u međuvremenu vraćen. Taj je čin izazvao buru reagiranja u crnogorskoj javnosti, ali i otvorio brojna pitanja o položaju Bošnjaka u toj državi i odnosu društva, medija i crnogorske države prema islamu uopće. Suradnik Stava iz Podgorice piše o ovom slučaju ali i rastućoj netrpeljivosti prema Bošnjacima u ovoj susjednoj zemlji.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 29. marta širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

"Oni hoće još jednom da osloba­đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os­tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de­mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom“

Stav donosi detaljnu analizu izbornog procesa i rezultata izbora te predviđa na koji će se način formireati vlast u našoj zemlji. Ne pretjerano očekivana pobjeda Željka Komšića, potpuni poraz Fahrudina Radončića i njegove stranke, dolazak na političku scenu nekoliko novih i de facto nestajanje nekih starih stranaka, te jačanje HDZ-a BiH i ostajanje SDA na pozicijama iz 2014. godine, unatoč unutarstranačkim turbulencijama završenim nekoliko mjeseci pred izbore, osnovna su im obilježja.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!