NOVI STAV: Udruženi poduhvat Tužilaštva BiH

Dešavanja iz oslobodilačke akcije “Sana 95” velikim su dijelom predmet optužnice protiv Dudakovića i njegovih ratnih saradnika. Manji dio odnosi se na navodno počinjene zločine nad pripadnicima “autonomaških” snaga ratnog zločinca Fikreta Abdića. Nekoliko je formulacija iz optužnice problematično i bit će zanimljivo vidjeti kako će ih Tužilaštvo BiH dokazivati. To se prije svega odnosi na formulaciju udruženi zločinački poduhvat, kao i na konstataciju da su snage Armije RBiH zauzimale gradove u tom dijelu zemlje.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema 192. broja Stava je proces implementacije izbornih rezultata, odnosno, ponašanje opozicije koja je ujedinjena u mržnji prema SDA.

„Nije jasno po kojem kriteriju sve navedene stranke imaju identitet “lijevih građanskih”, posebno na osnovu kojih se kriterija u tu ideološku opciju svrstavaju SBB, SBiH i A-SDA. Ustvari, to nije nikakav “građansko-lijevi blok”, već je to blok svih već uključenih u front mržnje prema SDA i njenim liderima. Osim mržnje, te stranke nemaju ništa drugo, a kamoli egzaktnu i dosljednu politiku. Da imaju, ne bi pred izbore isticale da neće sarađivati s nacionalnim strankama, a da poslije izbora praktički ulaze u saradnju sa svima, uključujući i HDZ“, stoji u analizi Stava.

Stav u novom broju ekskluzivno otkriva šta je pronašla Komisija za popis opreme na KCUS-u, odnosno, kako je doktor Mirsad Kacila sakrio opremu vrijednu milione.

Sedmičnik Stav u posjedu je popisne liste Komisije za stalni popis inventara KCUS s bivše Klinike za kardiohirurgiju, na čijem je čelu nekoliko godina bio dr. Mirsad Kacila, u zadnje vrijeme javnosti poznat i kao nosilac liste SBB-a Fahrudina Radončića za Parlament Federacije BiH. Između ostalog, na Klinici je zatečena donirana nova oprema koja nije stavljena u funkciju, a pronađena je u jednom propusniku i o njoj uposlenici nisu znali ništa, niti su od dr. Kacile bili obaviješteni da takva oprema postoji. Jednostavnije rečeno, dr. Kacila, u medijima svog stranačkog šefa Fahrudina Radončića predstavljen kao ugledni svjetski stručnjak, sakrio je skupocjenu opremu s kojom su mogli biti spašeni životi.

Pod naslovom „Udruženi poduhvat Tužilaštva BiH“ Stav piše o optužnici koju je protiv generala Atifa Dudakovića i njegovih suradnika potvrdio Sud BiH.

Dešavanja iz oslobodilačke akcije “Sana 95” velikim su dijelom predmet optužnice protiv Dudakovića i njegovih ratnih saradnika. Manji dio odnosi se na navodno počinjene zločine nad pripadnicima “autonomaških” snaga ratnog zločinca Fikreta Abdića. Nekoliko je formulacija iz optužnice problematično i bit će zanimljivo vidjeti kako će ih Tužilaštvo BiH dokazivati. To se prije svega odnosi na formulaciju udruženi zločinački poduhvat, kao i na konstataciju da su snage Armije RBiH zauzimale gradove u tom dijelu zemlje.

Slučaj devetogodišnje srpske djevojčice u Donjoj Bioči, odnosno, tekst koji je o tome napisao Dragan Bursać je jedna od tema novog broja Stava.

Rijetko je kome poznato da je Snježan Lalović, osvjedočeni ratni huškač i lažov sa Srpske radiotelevizije, u produkciji Saveza logoraša RS, 2005. godine uradio dokumentarac o Mirjani Dragičević, devetogodišnjoj djevojčici koju su navodno silovala i ubila trojica pripadnika 7. muslimanske brigade 28. decembra 1992. godine prilikom zauzimanja sela Donja Bioča. U filmu o slučaju navodnog silovanja i ubistva svjedoči majka Radmila, koja je nakon 13 godina od akcije “Koverat”, dakle, 2005. godine, odlučila progovoriti o ovom slučaju. Bez obzira na Lalovićev filmić iz 2005. godine, o ovom slučaju nije se znalo sve dok o poginuloj djevojčici Mirjani Dragičević za web-portal Al Jazeere Balkans nije tekst napisao novinar Dragan Bursać.

Novi Stav analizira izbore u Sandžaku i razloge trijumfa Sulejmana Ugljanina.

Uopoziciji će ostati lista Muamera Zukorlića, koja je u ovom izbornom procesu imala svesrdnu podršku vlasti u Beogradu. Već je duže vrijeme Zukorlić retoriku prilagođavao svojoj novoj beogradskoj ulozi. Priču o diskriminaciji, segregaciji i autonomiji Zukorlić je trampio za nekoliko mjesta u Beogradu i podršku režima Aleksandra Vučića, što finansijsku, što medijsku, u kampanji za BNV. I na terenu se primjećuje da Zukorlić sve više zauzima nekadašnju Ljajićevu ulogu ljubimca beogradskog režima.

Zvijezda ovog broja Stava je Amer Ibrahimović, mali farmer iz Pobuđa kod Nove Kasabe, dvetogodišnjak koji već sada ima svoje stado.

“Uvijek kad mi ko da ili bajramluk ili šta sebi onako da kupim, ja to stavim u kasu, neću da trošim. Ne volim pare da trošim u budalaštine. Ne volim ni igračke plaho, nisam više mali. Zato sam kupio sebi ovce i kauč u svojoj sobi. Hoću da držim janjad i da budem prvo najveći farmer u Pobuđu, a onda i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ali oko njih ima podosta posla”, priča Amer za Stav.

Herojski čin forsiranja rijeke Une i pokušaj oslobađanja Bosanske Krupe, koji su početkom novembra 1994. godine izveli borci i starješine 505. bužimske viteške motorizovane brigade na čelu s legendarnim komandantom Izetom Nanićem, bosanski patrioti obilježavaju skoro jednu deceniju. U znak prisjećanja na ovaj događaj, koji se naziva “Mostobran 94”, prvog vikenda u novembru svake godine u Bosanskoj Krupi organizira se pješački marš do naselja Ostružnica u dužini od oko deset kilometara. Tako je bilo i ove godine a reporteri Stava bili su među bužimskim borcima.

Liječenje u inostranstvu, odnosno, svakodnevne akcije za pomoć liječenja oboljele djece, tenma su novog broja Stava. Ljudi na društvenim mrežama reagiraju kao da su oboljeli njihovi bližnji, tuguju i raduju se s porodicama. Svaki apel o prikupljanju novca za liječenje odjekne u javnosti, pa, iako ih je do sada bilo bezbroj, humani ljudi još se nisu umorili od pomaganja.

Ognjen Tvrtković u novom Stavu piše o buđenju bosanskohercegovačke muzičke scene i recenzira novi album „Zabranjenog pušenja“.

„Ne mislim da je ovo nešto najbolje što su Sula i šareno mu društvo izbacili (uostalom, teško je dobaciti do visina koje je dotakao dvostruki LP Dok čekaš sabah sa šejtanom), ali da se radi o solidnom uratku, tu nema sumnje, što će reći da nakon preslušavanja ploče nećemo poludjeti, što nam se redovito dešava u posljednje vrijeme kad stavimo u CD player (ili na gramofon – i tu staromodnu spravu za reproduciranje zvuka imamo) njihove škrabotine“, piše Tvrtković.

Britanka Karen Armstrong autorica je nekoliko knjiga, među kojima se izdvajaju Kratka historija islama (2000) i Muhammed: Prorok našeg vremena (2006). Dok je bila tinejdžerka, Karen je odlučila postati redovnica. Kasnije je napustila vjersku službu i odlučila istraživati duhovnu tradiciju Istoka. Nakon desetljeća rada, kaže da najviše žali zbog percepcije kakvu danas uživa islam na Zapadu. Tvrdi kako postoji duboko ukorijenjena averzija prema islamu na Zapadu koja datira još iz vremena križarskih ratova, kada je islam bio globalna supersila. Novi Stav donosi profil ove popularne historičarke religije.

Lokalni izbori u Turskoj, zakazani za 31. mart 2019. godine, polahko, ali sigurno postaju dominantna tema u turskim medijima. Iako je do njih ostalo nešto manje od pet mjeseci, a i malo se zna o tome koja će partija koga kandidirati i da li će biti predizbornih saveza, te, ako će ih biti, kako će oni funkcionirati, novinari i analitičari seciraju u detalje unutrašnje političku scenu gledajući je kroz lupu lokalnih izbora. Drugim riječima, iako je mnogo nagađanja, a malo potvrda iz partijskih rukovodstava, može se reći da je kampanja počela, a neki (grubi) obrisi nametnutih ključnih pitanja već se daju naslutiti. Sve o izborima u Turskoj saznajte u tekstu dopisnika Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, osmog novembra, širom Bosne i Hercegovine.  

PROČITAJTE I...

“Takva sudbina Bosne, zemlje na granici svjetova, stalna i neprekidna borba za goli opstanak troši ogromno vrijeme i energiju, neophodnu da se jedan etnički kolektivitet ozbiljno bavi sobom i svojom tradicijom. Zato u svemu kasnimo, pa i u onome što je modeliranje vlastitog identiteta. U tom kontekstu, nije neprirodno pomisliti kako smo mi – bosanski muslimani čije je povijesno ime Bošnjaci – u nekim važnim dimenzijama nedovršen narod. Poduhvati kakav je Edicija “Bošnjaci” zbog toga imaju epohalnu vrijednost i značaj”, kaže, između ostalog, Sidran.

U ovom slučaju najveći je problem što je Federalna agencija za državnu službu, nakon što joj je poslan zahtjev iz kabineta premijera da raspiše dva konkursa, za ovo čekala petnaest dana. Tako da se ispostavilo da smo mi to uradili poslije zaključka Skupštine, što nije tačno. Tu onda počinju prozivanja i problemi”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!