NOVI STAV: Šta je to amanet

Briga o Bosni sigurno nije paljenje Arhiva Bosne i Hercegovine tokom protesta 2014. godine, ali zato jeste obnavljanje istog, što je urađeno pomoću TIKA-e. To je ustvari ono na što Bakir Izetbegović misli kada kaže “da Erdoğan dobro nosi taj amanet i pomaže BiH”.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Jedna od tema 138. broja Stava je rečenica koja se svako malo izvlači iz konteksta, koja služi uglavnom u dnevnopolitičke svrhe, rečenica rahmetli Alije Izetbegovića koju je rekao na samrti.

Šta je Alija Izetbegović ostavio u amanet i kako je to Turska shvatila, čitajte u novom broju Stava.

Briga o Bosni sigurno nije paljenje Arhiva Bosne i Hercegovine tokom protesta 2014. godine, ali zato jeste obnavljanje istog, što je urađeno pomoću TIKA-e. To je ustvari ono na što Bakir Izetbegović misli kada kaže “da Erdoğan dobro nosi taj amanet i pomaže BiH”.

Za Stav govori Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990.

Godinu prije izbora, HDZ 1990 priprema sporazume sa strankama i nezavisnim listama s kojima će zajednički nastupiti na narednim izborima i tako pokušati skinuti s trona HDZ BiH. Predsjednik HDZ 1990 smatra da Hrvati u Bosni i Hercegovini trebaju imati mogućnost izbora: ili politika koja je “iselila” Hrvate iz BiH, ili nova, poštenija politička opcija.

U novom Stavu čitajte i o pokušaja političkog oživljavanja ideja Fikreta Abdića u Unsko-sanskom kantonu.

Emitiranje već prve epizode serijala Svi zločini Fikreta Abdića uzrokovalo je buru negodovanja sljedbenika Fikreta Abdića koji su udarili na RTV Unsko-sanskog kantona i njenog direktora Izana Mustafića. Mustafić je odbio prekinuti emitiranje serijala, zbog čega je u Skupštini USK “pao” izvještaj o radu RTV USK, što je najava za smjenu njenog rukovodstva i instaliranje Abdićevih igrača.

Stav donosi priču o Tehničko-remontnom zavodu, u kojem  “Ikarus” želi proizvoditi autobuse na plin u Hadžićima.

Za manje od dvije godine TRZ Hadžići uspio je razviti dva nova proizvoda iako se nikada ranije nije bavio proizvodnjom oružja. RPG je već postao hit na tržištu, traže ga istok i zapad, pa čak i susjedne zemlje – Srbija i Hrvatska. Još dva nova proizvoda uskoro će kao prototip ugledati svjetlo dana: pametno odijelo i automatski bacač granata.

„Nisu sve povratničke priče sumorne“, piše dopisnik Stava iz Srebrenice.

Članice Udruženja “Podrinjka” bave se poljoprivredom, stočarstvom, sakupljanjem ljekobilja i šumskih plodova, ručnom radinošću i seoskim turizmom. “Cilj nam je da pokušamo ujediniti sve te žene, da izađemo na sajmove, da pokušamo naći tržište za naše proizvode, a sve kako bismo pomogle u stvaranju boljeg ekonomskog ambijenta za razvoj i za povratak mladih”.

Povodom 139. godišnjice austrougarske okupacije BiH, reporteri Stava bili su u krajiškom mjestu Šehiti kod Gornje Koprivne.

U oktobru ove godine navršava se 139 godina od prestanka osmanske vladavine u Bosni i Hercegovini i svršetka okupacije Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske. Okupacija je počela 29. jula 1878. godine i trajala je do 20. oktobra. Najveći otpor okupaciji pružili su Krajišnici iz Bihaća, Bužima, Cazina i Velike Kladuše. Skoro dva mjeseca od pada Sarajeva, Krajišnici su se još borili i nanosili znatne gubitke tadašnjoj najsnažnijoj evropskoj vojsci. Najstrašniji okršaji vođeni su kod Bihaća i na Pećkim brdima (Peći) u općini Cazin, gdje je izginulo na stotine bošnjačkih branitelja, ali i austrougarskih vojnika. Preživjeli austrougarski vojnici pričali su da nikad nisu vidjeli tako hrabre i fanatične branitelje kakvi su bili Krajišnici.

Reporteri Stava bili su i u prijedorskim Hegićima.

Do agresije na Bosnu i Hercegovinu Hegići su bili naselje s više od 60 kuća i brojnom čeljadi. S komšijama Srbima uvijek su imali više nego dobre odnose. Sve do poslijepodnevnih sati 20. jula 1992. godine.

U ANUBiH promoviran je prijevod “Zimzelenog jezika” Alije Hasagića Dubočanina.

“Alija Dubočanin je čovjek koji se nikada nije borio za afirmaciju vlastitog književnog djela. U našim postkonfliktnim uvjetima došlo je do nečega što osjećamo kao poremećaj etičkih, društvenih i moralnih vrijednosti, pa i do radikalnog izvrtanja ljestvica vrijednosti u većini oblasti ljudskog djelovanja. Stoga u prvim redovima nisu oni koji su najbolji, već su oni skrajnuti ili ih ne vidimo nikako. Alija Dubočanin jedan je od takvih i mi trebamo učiniti sve da svijet čuje za njega i za vrijednost njegove poezije”, kazao je Abdulah Sidran.

U Stavu čitajte i o obnovi žičare – ponovnom rađanju još jednog simbola Sarajeva.

Ako sve bude po planu, uskoro će se Sarajlije ponovo voziti žičarom iz centra grada na olimpijsku planinu Trebević. Građevinski radovi na novoj žičari, koja će za jedan sat moći prevesti približno 1.200 putnika, odvijaju se punom parom, a njihov završetak planiran je do kraja godine. Stavljanjem u pogon žičare i razvojem pratećih sadržaja, gradske vlasti odlučne su u namjeri da “Trebević vrate kući”. Do tada, prisjećamo se uspomena na nekadašnji simbol grada i na omiljeno izletište Sarajlija.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 26. oktobra. širom Bosne i Hercegovine. 

PROČITAJTE I...

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

„Fahrudin Radončić glavni je nosilac izazivanja, širenja i produbljivanja moralne i političke krize i negativnog stanja među Bošnjacima. Dalji trend takvih pogubnih Radončićevih utjecaja treba spriječiti glasanjem na izborima 2018. godine. Patriotske snage odgovorne su da narodu objasne karakter Radončićeve destrukcije. Ako društveni i politički faktori ispune tu vrstu svoje odgovornosti, onda ostaje samo odgovornost na narodu. Ako se problem Fahrudina Radončića ne objasni narodu, onda za posljedice nije odgovoran narod, već će biti odgovorni politički i drugi društveni faktori koji su trebali, a nisu narod osvijestili o opasnostima Radončićevog neprijateljskog djelovanja.“

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!