NOVI STAV: Srebrenica je naš dom i tu ćemo ostati

Detaljno pišemo o zločinima za koje je optužen Jovan Tintor u sarajevskom naselju Vogošća i donosimo svjedočenje o tom vremenu njegove bliske ratne suradnice, Svetlane Cenić.

Pred Vama je novi, 89. broj časopisa Stav.

U ovom izdanju pišemo o četvorici Srebreničana koji su u genocidu u ljeto 1995. godine ostali bez očeva no odlučili su se vratiti u svoj grad i u njemu graditi budućnost.

Glavni i odgovorni urednik Stava u uvodniku ovog broja analizira buku medija i političara nastalu nakon hapšenja deset bivših oraških vojnika i policajaca.

„Nova Vlada Hrvatske i čelni ljudi susjedne države reagirali su populistički, bez valjanih argumenata, i krajnje ucjenjivački i huškački, usmjerujući oštricu prema Bošnjacima i bošnjačkoj političkoj eliti. Bilo je i prijetećih poruka, što pokazuje nervozu među Hrvatima. Ili je to galamdžijski vapaj? Prema nekim procjenama, stvarni je razlog njihova svjesnost o tome da će u sljedećim desetljećima, ako se demografski procesi nastave ovim tokom, u BiH spasti na populaciju od 5%. No, ako je doista tako, od dizanja tenzija, uvreda i suludih hrvatskih konfabulacija da Bošnjaci “rade zelenu transverzalu preko Stoca kojoj je cilj da se osvoji Neum, pa da Erdoğan može poslati svoju pomorsku flotu” najmanje koristi imaju sami Hrvati“, stoji u uvodnom članku Stava.

Detaljno pišemo o zločinima za koje je optužen Jovan Tintor u sarajevskom naselju Vogošća i donosimo svjedočenje o tom vremenu njegove bliske ratne suradnice, Svetlane Cenić.

U novom Stavu objavljujemo komentare naših kolumnista, podsjećamo na dan kada je srušen Stari most, analiziramo odnose u Nogometnom savezu BiH…

Tu je i intervju sa Irfanom Horozovićem povodom izlaska njegove nove knjige u izdanju biblioteke časopisa Stav. Detaljno pišemo i o nagradi „25. novembar“ koju je utemeljio naš list.

Novi broj Satava u prodaji je od danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 17. novembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Uzgoj malina u Bosanskoj krajini, kako trenutno stvari stoje, ipak neće dovesti do snažnog privrednog zamaha, kako se na početku očekivalo. Razloga je više, a glavni su, tvrdi Sulejman Kišmetović, slaba otkupna cijena i neredovni poticaji od države. U posljednje vrijeme javlja se i problem naplativosti novca od otkupljivača koje malinari čekaju i po godinu kako bi dobili svoj pošteno zarađeni novac, a sada se nedostatak radne snage nameće kao glavni problem

Narod Bosanske krajine ne smije ostaviti prostora historiji da proizvoljno tumači povode i uzroke agresije, te opseg, efekte i ratne domete 5. korpusa. Stoga su činjenice istaknute u monografiji nepobitna istina kojom želimo staviti tačku na i, poručio je Malkoč

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!