NOVI STAV: SREBRENICA 1995-2018

“Trasa od oko 13 kilometara preko Kameničkog Brda izbjegavana je svih prethodnih godina zbog zahtjevnosti i nesigurnosti. Ove će godine, prvi put nakon 1995. godine, ovom trasom proći hiljade ljudi. Riječ je o dionici od Buljima do Kameničkog Brda, gdje se desila zloglasna ‘Bukva’, na kojoj je ubijeno najmanje 1.000 Srebreničana”, stoji u tekstu Stava

 

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog broja jeste Srebrenica.

Dopisnik Stava Adem Mehmedović piše o Mefailu Dudiću koji je kao dječak, nakon pada Srebrenice, proživio zasjede i zarobljavanje. Dudić je u razgovoru za Stav, između ostalog, kazao: “Išao sam prema prolazu, prema slobodnoj teritoriji. Na putu je bilo oboreno drvo, a s lijeve strane rov. Kada sam se približio tom drvetu i rovu, izašao je vojnik koji je bio crven u licu, opsovao mi je majku i upitao: ‘Ko je tebe tolikog pustio?’ – ‘Vojska’, odgovorio sam. Opet mi je opsovao majku i rekao da se vratim nazad. Vratio sam se stotinjak metara, gledao sam u rijeku Drinjaču koja je protjecala i razmišljao da skočim u vodu, pa šta bi da bi. Ali, da sam to uradio, ubili bi me jer ne bih mogao pobjeći.”

Politički profil Šefika Džaferovića pročitajte u tekstu Mustafe Drnišlića: “Džaferovićeva sklonost timskom radu, postepenosti, istrajnosti, ali više od svega odanost ideji kontinuiteta i trajnosti političke vizije ono je što je svojevremeno odlikovalo i Aliju Izetbegovića, a čega je danas SDA jedini politički zastupnik. Sve je to time značajnije jer se Bošnjaci kao narod, ali i Bosna i Hercegovina kao država, nalaze u situaciji u kojoj je najnasušnija potreba upravo kontinuitet političke ‘teorije i prakse’ jer su i bošnjačka nacionalna emancipacija, ali i izgradnja države višedecenijski procesi u kojima je presudna postepena, neprestana i uporna gradnja i dogradnja na ramenima prethodnika.”

Stav piše i o prošlosti Dragana Šojića, novog direktora Službe za zajedničke poslove institucija BiH, a nekada pripadniku jedinice četničkog vojvode Slavke Aleksića. “Prema vlastitom svjedočenju pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu, gdje je nastupio kao svjedok odbrane Radovanu Karadžiću, novi direktor Službe za zajedničke poslove institucija BiH bio je od juna 1992. do decembra 1993. godine na položajima Vojske Republike Srpske na Jevrejskom groblju u Sarajevu, odakle je svakodnevno pucano baš na zgradu u kojoj će biti direktor do jula 2023. godine“, navodi se u tekstu.

Pišemo i o mogućnosti da bosanskohercegovački inžinjeri budu uključeni u pravljenje Pelješkog mosta. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nema nezaposlenih građevinskih inženjera u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje će se graditi most, pa će ih morati potražiti negdje drugo, odnosno u BiH. Najviše nezaposlenih inženjera građevine u BiH živi u najjužnijem kantonu FBiH, Hercegovačko-neretvanskom. Prema evidenciji Službe za zapošljavanje HNK, u ovom je kantonu bez posla 56 inženjera građevine sa 6. stepenom obrazovanja i 72 inženjera građevinarstva sa 7. stepenom obrazovanja.

O rekordnom ulaganju u poduzetničke zone čitajte u intervjuu s Amirom Zukićem, ministrom poduzetništva, razvoja i obrta FBiH. Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta bilo je nosilac realizacije Uredbe o poticanju zapošljavanja, čija se višegodišnja implementacija upravo završava. Putem Uredbe, Vlada FBiH usmjerila je 23.708.282 KM i time osigurala pretpostavke za zapošljavanje 3.947 osoba.

U tekstu pod naslovom “Zašto je Erdoğan pobijedio” Ibrahim Kalin, generalni sekretar i glasnogovornik Predsjedništva Republike Turske, piše: “Erdoğan i njegova AKP ostali su popularni u Turskoj zahvaljujući rezultatima koje su postigli od 2002. godine naovamo. Velika većina birača hvale njegovo vodstvo i drže da je uspješno uredio tursku ekonomiju, stvorio otporniji i inkluzivniji politički sistem te učinio da se ljudi različitog porijekla osjećaju komotnije u polju ekonomije, politike i društvene mobilnosti. Erdoğanova tajna uspjeha jeste njegovo kontinuirano stavljanje naroda na prvo mjesto.”

Reporteri Stava boravili su s migrantima u Bihaću kojima su utakmice Hrvatske šansa za bijeg preko granice. Također, naši su reporteri bili i na drugoj konferenciji o bosanskom jeziku u Banjoj Luci. Na konferenciji se govorilo o društveno-političkoj stvarnosti bosanskog jezika u južnoslavenskoj jezičkoj zajednici, te je istaknuto da nigdje bosanski jezik u svijetu nije zabranjen osim u Bosni i Hercegovini. Opširnije izvještaje o stanju Bošnjaka i bosanskog jezika u južnoslavenskoj jezičkoj zajednici čitajte u printanom izdanju časopisa.

O bošnjačkim vakufima u Palestini čitajte iz pera publiciste Jusufa Džafića. “U današnjoj Palestini, pored jednog kolektivnog vakufa, osmanskodobne vakufe osnovalo je sedam Bošnjaka. Jedan od njih bio je veliki vezir – Damat Rustem-paša Opuković, jedan je bio valija susjednog Egipta – Javuz Ali-paša Malkoč, dvojica su bili valije Damaska – Deli Husrev-paša Sokolović i Behram-paša Sokolović, dvojica sandžak-begovi Gaze, Nablusa i Jerusalema – Ahmed-paša Rizvanović Sokolović i Musa-paša Rizvanović Sokolović, a jedan je bio valija Damaska, Akke (Sajde) i Tripolija te sandžak-beg Jerusalema – Ahmed-paša Džezzar. Njihovi vakufi podignuti su u četirima palestinskim gradovima: Akka, Jerusalem, Gaza i Han Junus“, piše Džafić.

Novi broj magazina Stav u prodaji je od 5. jula širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

Džaferovićeva sklonost timskom radu, postepenosti, istrajnosti, ali više od svega odanost ideji kontinuiteta i trajnosti političke vizije ono je što je svojevremeno odlikovalo i Aliju Izetbegovića, a čega je danas SDA jedini politički zastupnik. Sve je to time značajnije jer se Bošnjaci kao narod, ali i Bosna i Hercegovina kao država, nalaze u situaciji u kojoj je najnasušnija potreba upravo kontinuitet političke “teorije i prakse” jer su i bošnjačka nacionalna emancipacija, ali i izgradnja države višedecenijski procesi u kojima je presudna postepena, neprestana i uporna gradnja i dogradnja na ramenima prethodnika

Halilović tvrdi da je prvo izdanje Pravopisa manjkavo jer je nastalo u ratnim uvjetima i u okvirima koje je odredila jednonacionalna komisija, tj. komisija sastavljena od pripadnika bošnjačkog naroda. Nije jasno šta je Haliloviću sporno u toj činjenici jer su Bošnjaci ionako jedini narod u Bosni i Hercegovini koji prihvata bosanski jezik kao vlastiti i koji se njime svakodnevno koristi.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!