NOVI STAV: Sprem'te se, sprem'te…

Završena je još jedna velikosrpska januarska parada u Banjoj Luci. Tek sada, kada je otvoreno promovirana umreženost grupe “Srbska čast” – koju sačinjavaju osobe iz kriminalnog, politički ekstremnog, plaćeničkog pa i ratnozločinačkog miljea – s entitetskim i s inostranim strukturama, oglasilo se zvono na uzbunu. Teško se oteti utisku da bi ova i njoj slične grupe, da nema ruske upletenosti, ma kako militantne ili opasne bile, i dalje bile sasvim ignorirane.

U prodaji je novi, 150. broj magazina Stav.

Islamski kulturni centar Graz isključen je iz Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, odnosno iz Islamske zajednice u BiH.

Na zvaničnom sajtu IKC Graz nema informacija o osnivanju nekoliko udruženja s predznakom džemata koja su Mahdiju Mekiću i rukovodstvu džemata služila za manipuliranje IZ BiH. Nema ni podataka o privatnoj fondaciji (“Gemeinnützige Privatstiftung Frieden”) koja je osnovana mimo saglasnosti IZBA-e i IZ BiH, a na koju se prebacuje vakufska imovina džemata. Na upravljanje džematskom imovinom vrijednom nekoliko miliona eura, prema Statutu fondacije, najveći broj vakifa džemata, IZBA i IZ BiH nemaju nikakvog utjecaja.

Reporter Stava bio je u Grazu, istražio slučaj o kojem Stav detaljno piše u novom broju.

Završena je još jedna velikosrpska januarska parada u Banjoj Luci. Tek sada, kada je otvoreno promovirana umreženost grupe “Srbska čast” – koju sačinjavaju osobe iz kriminalnog, politički ekstremnog, plaćeničkog pa i ratnozločinačkog miljea – s entitetskim i s inostranim strukturama, oglasilo se zvono na uzbunu. Teško se oteti utisku da bi ova i njoj slične grupe, da nema ruske upletenosti, ma kako militantne ili opasne bile, i dalje bile sasvim ignorirane.

Nedavno je u Predsjedništvu BiH održan sastanak sa stručnjacima koji su ranije radili na prikupljanju dokumentacije o hidroelektranama na Drini, Bajina Bašta i Zvornik, te korištenju hidropotencijala ove rijeke, koja je granica između Bosne i Hercegovine i Srbije, a u svjetlu konačnog definiranja granice između ovih dviju zemalja. Ova tema postala je aktuelna uoči nedavne posjete članova Predsjedništva BiH predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, prije svega zbog tvrdnji srbijanskih vlasti kako spomenute hidroelektrane pripadaju Srbiji i da granica ne treba biti na sredini Drine nego na obali koja pripada Bosni i Hercegovini

Tim povodom Stav donosi pravnu analizu o osnovima za korištenje voda iz međudržavnih vodotoka koju je prezentirao još 1998. godine profesor Dejan Popov u naučnom članku objavljenom pod naslovom Aktuelni problemi korišćenja međurepubličkih i međunarodnih voda u beogradskom časopisu Pravo i privreda. Popov zaključuje da se korištenje međunarodnih voda treba zasnivati na principu sporazumijevanja zainteresiranih država i na principu ravnopravne podjele koristi od međunarodnih voda.

Ko je bio nalogodavac zatočenja i mučenja Seada Rekića, heroja odbrane Mostara u početku rata, a zatim heroja i komandanta udarne diverzantske jedinice na hadžićkom ratištu od polovine 1992. do marta 1993. godine? Ko je od marta do maja 1993. godine zatočio i mučio brigadira Armije RBiH za kojeg stotine njegovih saboraca, s kojima je lio krv po raznim ratištima u presudnim borbama za odbranu BiH od agresije, tvrde da ne postoji ni najmanja mogućnost da je kao obavještajac KOS-a radio za srpsku stranu?

Priča je ovo s mračnom političkom pozadinom koja svoje korijenje ima u nemilim događajima 1993. godine koju donosi novi Stav.

Stav piše i o pljački Golfova iz sarajevske tvornice TAS.

U aprilu i maju 1992. godine počinje pljačka golfova iz Tvornice automobila Sarajevo. U prebacivanje nekoliko hiljada vozila iz ovog sarajevskog predgrađa u Srbiju bio je uključen politički i policijski vrh Republike Srpske. Novcem zarađenim prodajom golfova u Srbiji i Crnoj Gori finansirana je agresija na BiH.

Već nekoliko mjeseci traju prepirke mještana Fojnice u vezi s premještanjem Muharem‑efendijine džamije u ovom gradu. Stara građevina iz 17. stoljeća već je odavno postala suviše mala za sve tamošnje vjernike i neuvjetna za sve aktivnosti; dio džematlija želi premještanje džamije i ugrađivanje njenih dijelova u novu džamiju, za čiju su gradnju pronađeni donatori, ostatak džemata takvoj se ideji protivi. Reporteri Stava donose priču iz Fojnice.

Kakav je život bratunačkih Bošnjaka čitajte u novom broju Stava.

“Mi smo nekako u prikrajku kada je riječ o informacijama, za razliku, recimo, od Srebrenice. Evo već godinu i nešto mi smo u vlasti i to je nakon osam godina prvi put da smo u vlasti. Mi smo pokrenuli s mrtve tačke stvari u Bratuncu što se tiče povratka. Ljudi su se bili distancirali od Opštine. U protekloj godini odradili smo mnogo projekata, a jedan od najvećih jeste sistem za navodnjavanje”, kažu povratnici u Bratunac.

Bošnjaci su najbolje integrirana zajednica u Norveškoj, vrhunski obrazovani, vrijedni i odgovorni.

Zbog agresije na našu domovinu, u periodu od 1992. do 1995. godine veliki broj Bošnjaka bio je primoran napustiti svoje domove. Spas su pronalazili širom svijeta, a među prvim zemljama koje su širom otvorile svoja vrata za izbjeglice iz Bosne i Hercegovine bila je Norveška. Prve bošnjačke izbjeglice u ovu skandinavsku zemlju došle su iz prijedorskih logora u toku 1992. godine, a najveći val doseljavanja zabilježen je godinu kasnije. Reporter Stava biuo je u Norveškoj i donosi priču o bh. građanima u ovoj skandinavskoj zemlji.

Od ovog broja Stav objavljuje feljton o Mujagi Komadini, najboljem gradonačelniku Mostara.

Uvod u historijsko vrijeme djelovanja gradonačelnika Mostara Mujage Komadine prvi je nastavak feljtona iz knjige književnika Ibrahima Kajana koja uskoro izlazi u izdavačkoj kući “Dobra knjiga”, Sarajevo. U više nastavaka koje feljtoniziramo u sedmičniku Stav pokušat ćemo, uranjanjem u dostupne dokumentarne izvore od kojih se neki prvi put objavljuju na našem jeziku, profilirati osebujnu osobu Mustafe Mujage Komadine, s ciljem da se odgovori na bitno pitanje što je bilo ključno u njegovom ukupnom djelovanju, po čemu je sudjelovao u historijskim kretanjima u razvoju Mostara, a i na razini Bosne i Hercegovine, posebice u profiliranju stavova poznatog “Džabićeva pokreta”.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 18, januara širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Stječe se utisak da su se “građanski” komentatori već pomirili s time, da je to za njih normalno stanje, da većinski srpske i hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini vide kao strane države i da sve to, prema tome, ne zaslužuje njihov komentar, a kamoli harangu. Ispada da je za takve presudno političko pitanje šta će biti s većinski bošnjačkim prostorima, tj. da je jedina borba vrijedna truda ona da se spriječi zaživljavanje i opstanak bilo kakve bošnjačke posebnosti na ostacima ostataka Bosne i Hercegovine. Da li ustvari svjedočimo “građanskom” odustajanju od cjelovite Bosne i Hercegovine i političkoj, kulturološkoj i ideološkoj borbi za većinski bošnjačke prostore.

Već je odavno jasno šta HDZ zamjera Šerifu Isoviću. Najvažnija je zamjerka to što se usudio dirnuti u kladionice, odnosno tražiti izmjene Zakona o igrama na sreću i povećanje poreza kladionicama. Iako zakoni nisu prošli u Parlamentu i nisu bili onakvi kakve je Porezna uprava predlagala, to je bilo dovoljno da Isović za HDZ bude neprijatelj. Treba li uopće spominjati da je HDZ “svetac zaštitnik kladioničara”, koji uglavnom dolaze iz zapadne Hercegovine. Grijeh Isovića jeste i to što su se u posljednje vrijeme inspekcije počele ukazivati i u Međugorju, a i ostalim hercegovačkim gradovima.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!