NOVI STAV: Specijalni rat protiv Bošnjaka

Stječe se utisak da su se “građanski” komentatori već pomirili s time, da je to za njih normalno stanje, da većinski srpske i hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini vide kao strane države i da sve to, prema tome, ne zaslužuje njihov komentar, a kamoli harangu. Ispada da je za takve presudno političko pitanje šta će biti s većinski bošnjačkim prostorima, tj. da je jedina borba vrijedna truda ona da se spriječi zaživljavanje i opstanak bilo kakve bošnjačke posebnosti na ostacima ostataka Bosne i Hercegovine. Da li ustvari svjedočimo “građanskom” odustajanju od cjelovite Bosne i Hercegovine i političkoj, kulturološkoj i ideološkoj borbi za većinski bošnjačke prostore.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

U svom 155. broju Stav detaljno izvještava o svemu što se dešavalo na sjednici Skupštine Tuzlanskog kantona, na kojoj je smijenjena vlada premijera Bege Gutića.

„U Tuzlanskom kantonu sada je na vlasti privatna vlada Mirsada Kukića i Fahrudina Radončića“, naslov je članka u Stavu u kojem, između ostalog, stoji: “Koalicija je dogovorena u tornju ‘Avaza’, nakon čega je odmah pokrenuta inicijativa za održavanje sjednice hitnog karaktera na kojoj se raspravljalo o smjeni Vlade Tuzlanskog kantona. SDA će sigurno ostati jača jer ćemo pročistiti redove. Poznavajući lobi koji će stajati iza nove vlade, možemo očekivati povećanje javne potrošnje i povećanje zapošljavanja u javnom sektoru, a s obzirom na to da se radi o izbornoj godini, na tome će se i graditi njihova kampanja”, smatra bivši premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić.

O tome kako se SDA „čisti od sebičnih i problematičnih likova” čitajte u novom broju Stava.

“Zaista je odavno bilo vrijeme da se neki ljudi odstrane. Nažalost, nisu bile i prilike. Iza nas je politički izuzetno težak period nestabilnih parlamentarnih većina na svim nivoima i izrazito neprincipijelnog postupanja naših koalicionih partnera. U takvim prilikama svaki glas u parlamentima bio je odlučujući, pa i glas nekih od onih koje je davno trebalo odstraniti iz SDA. Pod takvim je okolnostima trebalo usvojiti budžete, donijeti krupne reformske zakone, osigurati redovnost penzija, invalidnina… Nakon što smo sve to uspješno okončali, ponajviše zahvaljujući upornosti kadrova SDA, vrijeme je da se pozabavimo strankom”, kaže Halid Genjac.

Središnja tema novog bvroja Stava je Specijalni rat protiv Bošnjaka i aktivno stvaranje atmosfere međubošnjačkog sukoba.

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja.

Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata.

Stav piše i o tome kako izgleda „Udruženi srpsko-hrvatsko-građanski zločinački poduhvat“.

Stječe se utisak da su se “građanski” komentatori već pomirili s time, da je to za njih normalno stanje, da većinski srpske i hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini vide kao strane države i da sve to, prema tome, ne zaslužuje njihov komentar, a kamoli harangu. Ispada da je za takve presudno političko pitanje šta će biti s većinski bošnjačkim prostorima, tj. da je jedina borba vrijedna truda ona da se spriječi zaživljavanje i opstanak bilo kakve bošnjačke posebnosti na ostacima ostataka Bosne i Hercegovine. Da li ustvari svjedočimo “građanskom” odustajanju od cjelovite Bosne i Hercegovine i političkoj, kulturološkoj i ideološkoj borbi za većinski bošnjačke prostore.

U Stavu čitajte i o tome šta se krije iza kontinuiranog pritiska službenog Zagreba i njegovih satelita.

Naslovnica Globusa i Lučićev pamflet u njemu o Izetbegovićevim “askerima” kulminacija su tvrdnji i politike zvaničnog Zagreba u posljednjih godinu dana o nekakvoj islamskoj opasnosti i kalifatu koji se rađa na granici Hrvatske. Ovakve analize i članci, garnirane komentarima čitaoca koji Bosance i Hercegovce nazivaju “kozojebima”, objavljeni su u svim vodećim hrvatskim medijima, izuzev časnog izuzetka riječkog Novog lista.

U novom broju Stav detaljno piše i prašini koja se digla u vezi sa dodjeljivanjem nagrade počasnog građanina Sarajeva.

Sarajevu Orhan Pamuk ne znači ništa više od dobrog pisca, a nagrada počasnog građanina ne daje se dobrim piscima, dobrim političarima ili novinarima, već ljudima koji su nečim zadužili ovaj grad.

„Srbija ilegalne migrante upućuje u Bosnu i Hercegovinu“, jedan je od naslova u novom Stavu.

Prema podacima Granične policije BiH, tokom 2016. godine zabilježeno je nešto više od 100 migranata, 2017. godine 754 migranta, dok je samo u januaru i februaru ove godine više od 450 ilegalnih migranata ušlo u našu zemlju. Najveći broj ilegalnih migranata u Bosnu i Hercegovinu ušao je na području Trebinja i Zvornika.

Februarska ofanziva 1994. godine ostala je među Krajišnicima poznata kao najveća agresorska kampanja na području tadašnjeg Okruga Bihać. Nedugo po otpočinjanju neprijateljske ofanzive, u najtežim trenucima koje su preživljavale jedinice 5. korpusa, najveći izdajnik bošnjačkog naroda Fikret Abdić sa svojim pristašama staje na stranu četnika. Nije se obazirao na proteste oko 1.000 građana Velike Kladuše koji su tražili da se pomogne napadnutom dijelu Bihaćkog okruga. Štaviše, izdajnik ne samo da nije pomogao svoje sugrađane nego je sa svojim zaglupljenim pristašama silovito napao na linije odbrane 5. korpusa u okolini Todorova. Reporter Stava bio je na obilježavanju obljetnice.

Stav podsjeća i na trideset godina od smrti Rejhana Demirdžića

Iako se vjeruje da iza glumaca ne ostaje ništa, za razliku od projektiranih građevina arhitekata, napisanih književnih djela pisaca, ukomponiranih muzičkih nota kompozitora, “gospodin glumac”, kako su ga sugrađani prozvali, Rejhan Demirdžić u naslijeđe svom gradu ostavio je mnogo toga. Ostavio mu je tradiciju, kulturu, umjetnost. Ostavio mu je identitet.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 22. februara širom Bosne i Hercegovine. 

 

 

PROČITAJTE I...

"Oni hoće još jednom da osloba­đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os­tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de­mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom“

Stav donosi detaljnu analizu izbornog procesa i rezultata izbora te predviđa na koji će se način formireati vlast u našoj zemlji. Ne pretjerano očekivana pobjeda Željka Komšića, potpuni poraz Fahrudina Radončića i njegove stranke, dolazak na političku scenu nekoliko novih i de facto nestajanje nekih starih stranaka, te jačanje HDZ-a BiH i ostajanje SDA na pozicijama iz 2014. godine, unatoč unutarstranačkim turbulencijama završenim nekoliko mjeseci pred izbore, osnovna su im obilježja.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!