NOVI STAV: SDP-ov šehidski rastanak s bošnjačkim biračima

Središnja tema ovog 172. broja Stava je negiranje termina šehid kada su u pitanju branitelji Bosne i Hercegovine.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema ovog 172. broja Stava je negiranje termina šehid kada su u pitanju branitelji Bosne i Hercegovine.

Prije nekoliko je dana SDP-ov junoša Dino Šakanović upitao otkud nam ideja da se Bošnjaci poginuli u proteklom ratu nazivaju šehidima, objašnjavajući da se ljudi ovdje nisu borili za vjersku državu niti su poginuli u ISIL-u.

Iako nečija neupućenost u neke temeljne postulate ne obavezuje na ozbiljan odgovor, treba primijetiti da su Šakanovića podržali i veći politički igrači, poput Amera Zagorčića, koji je od 2012. do 2016. godine bio na poziciji kantonalnog ministra, a danas je SDP-ov poslanik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona.

On je, također, istaknuo da nema nikakve logike da se vojnici poginuli u ratu nazivaju šehidima. Stoga u kratkim crtama donosimo genezu upotrebe pojma šehid u tradiciji bošnjačkog naroda, istog onog naroda od kojeg Zagorčić dobija glasove

Novi Stav piše šta stoji iza napada „Avaza“ na kompaniju „Prevent“.

Radončić radi ono što najbolje zna – medijsko reketarenje. Treba naglasiti da to nije reketarenje u klasičnom smislu te riječi nego neka vrsta “soft reketa” – optužuj i napadaj svakoga na raspolaganju ne bi li se tebe prepoznalo kao društveno korisnog “šaptača”. Osim što je ovdje riječ o gruboj zamjeni teza u kojoj Radončić, opisujući Hastora, ustvari opisuje sebe, a ima tu i još nešto.

Ko je vidio bijele trake u Prijedoru? Sudeći po izgovorenom u tamošnjoj gradskoj skupštini, traka nije nikada ni bilo. O kontinuitetu negiranja genocida u tom gradu piše suradnik Stava.

Ovogodišnje obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru proteklo je, kao i uvijek, dostojanstveno. Protokolom je bila predviđena šetnja glavnom gradskom ulicom, te okupljanje na centralnom gradskom trgu, na kojem se svake godine polože 102 ruže obilježene imenima 102 ubijene prijedorske djece. Redovno godišnje okupljanje obilježe povremene diskusije, oprečni istupi u javnosti ili u izbornim godinama demonstracija sile lokalnih vlasti zloupotrebom skupštinske sale.

Novi Stav donosi priču o čovjeku koji je gledao kako mu komšije odvode oca na put s kojeg se, znao je, neće vratiti i o čovjeku koji je godinama čekao da čuje bilo kakvu vijest o ocu. Nebojša Bogosavljević iz Vlasenice, koji se do 1992. godine zvao Edis Džindo, identificirao je prošle sedmice u Komemorativnom centru Tuzla svog oca Sadika Džindu, ubijenog u 45. godini. Porodica Džindo živjela je u Vlasenici do 1992. godine, a njena tri preživjela člana i danas žive u istom mjestu, samo s drugačijim imenima i prezimenima.

Još je svega tri mjeseca do izbora u BiH a Stav donosi članak o velikoj zainteresiranosti dijaspore za izbore 2018. godine.

Tribine širom Evrope nemaju za cilj promovirati određenog kandidata, već pomoći pri registraciji što većeg broja državljana Bosne i Hercegovine kako bi mogli iskoristiti svoje pravo glasa. Stoga, nisu utemeljeni navodi o “masovnoj” podršci dijaspore određenim kandidatima.

Počeli su finalni radovi na sanaciji Olimpijskog muzeja a tim povodom Stav donosi uzbudljivu priču o jednoj od najljepših građevina u Sarajevu.

“Kada pogledate 20. stoljeće i Sarajevo, imate atentat na početku stoljeća, opsadu Sarajeva na kraju i Olimpijadu između njih. Jedino je Olimpijada izrazito pozitivan događaj, i to je nešto po čemu nas prepoznaju. Čim negdje dođete i kažete da ste iz Sarajeva, ljudi odmah spominju Olimpijadu. To je globalni fenomen olimpijskog pokreta i duha i jako je važno da mi baštinimo činjenicu da smo mi olimpijski grad. To je razlog zašto mi čuvamo uspomenu na to, jer smo 1984. godine vidjeli da je to najveći sportski događaj koji se pravi na Balkanu”, kaže za Stav Edin Numankadić, direktor muzeja.

Stav donos i članak o ogorčenosti porodica zbog spore identifikacije žrtava agresije na Bosnu i Hercegovinu.

“Ogorčeni smo zbog preseljenja laboratorije iz Bosne i Hercegovine jer se rezultati predugo čekaju. Dugo se čeka da se sve ovdje pripremi, pa da se pošalje u Hag, pa koliko će vremena proći da oni ovamo pošalju rezultate jer ne rade samo za Srebrenicu i Podrinje nego za sva mjesta u svijetu u kojima je počinjen genocid?! Sve će ovo biti još usporenije. Razočarana sam i bojim se da neću dočekati da dođem do posmrtnih ostataka svog sina Nine”, kazala je Hajra Ćatić

Dopisnik Stava iz Turske piše o predstojećim izbvorima u toj zemlji koji će se održati 24. juna.

„Vođe opozicije u Turskoj svojim lažima potcjenjuju i vlastite pristalice“, naslov je tog članka u kojem, između ostalog, stoji: „Borba za srca i um birača od svih opozicionih kandidata čini besprincipijelne, ideološki ispražnjenje školjke u koje svakodnevno sipaju šta god im se u datom trenutku učini da će biti magnet za glasove na izborima 24. juna.“

Stav piše i o tome „Kako se islamofobija prakticira u Francuskoj“.

Islamofobija u Francuskoj oblik je rasizma koji dozvoljava policiji da uznemirava muslimansku omladinu, koji omogućava nastavnicima da insistiraju na svinjetini u školskim obrocima u obrazovnim ustanovama s pretežno muslimanskim učenicima i koji dopušta vlastima da drže Tarika Ramadana u samici a da nije osuđen za bilo koji zločin. Nije islamofoban samo zahtjev da se ponište ajeti iz Kur’ana kako bi se udovoljilo francuskim predrasudama već i ideja da bi takav francuski Kur’an ikada mogao zamijeniti Kur’an u srcima muslimana širom svijeta.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 21. juna širom Bosne i Hercegovine.

Prethodni članak

NOVI STAV: Bajrambarećola

Sljedeći članak

Nehumani humanizam

PROČITAJTE I...

"Oni hoće još jednom da osloba­đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os­tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de­mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom“

Stav donosi detaljnu analizu izbornog procesa i rezultata izbora te predviđa na koji će se način formireati vlast u našoj zemlji. Ne pretjerano očekivana pobjeda Željka Komšića, potpuni poraz Fahrudina Radončića i njegove stranke, dolazak na političku scenu nekoliko novih i de facto nestajanje nekih starih stranaka, te jačanje HDZ-a BiH i ostajanje SDA na pozicijama iz 2014. godine, unatoč unutarstranačkim turbulencijama završenim nekoliko mjeseci pred izbore, osnovna su im obilježja.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!