NOVI STAV: Sda za sve, svi protiv SDA

Novi Stav donosi opširnu analizu o tome ko će na oktobarskim izborima izići na megdan Stranci demokratske akcije ali i o razmjerama podijeljenosti bošnjačke političke scene.

 

U prodaji je novi, 182. broj magazina Stav.

Novi Stav donosi opširnu analizu o tome ko će na oktobarskim izborima izići na megdan Stranci demokratske akcije ali i o razmjerama podijeljenosti bošnjačke političke scene.

Među ostalim, cilj ovog istraživanja bio je i detekcija ponašanja političara koji su izašli iz SDA i osnovali nove stranke. Zaključak do kojeg smo došli jeste da je riječ o vrlo perfidnoj strategiji obmanjivanja građana. Takvi ukazuju da njihova bivša stranka na svojim izbornim listama ima samo stare kadrove i prešućuju da su upravo oni stari i u javnosti dobro poznati bivši kadrovi SDA. Na taj način pokušava se zataškati da su zadržali svoje reference “starih”, a da su “nove” tek stranke koje su sami sebi osnovali. Dakle, istraživanje Stava predstavlja “nove” političare s “ogromnim” političkom iskustvom koji obećavaju toliko žuđene promjene, kao i ostale koji na ovaj ili onaj način pretendiraju na bošnjačke glasove.

Reporteri Stava bili su u Glamoču, gradu u kojem novi projekti ulijevaju nadu u bolje sutra.

Na ulazu u centar Glamoča završavaju se radovi na objektu koji izgledom odudara od ostatka glamočke arhitekture. Riječ je o poslovno-edukativnom centru u vlasništvu Medžlisa Islamske zajednice Glamoč, koji bi trebao biti završen u aprilu 2019. godine. Objekt izgrađen na pet etaža ima više od 1.000 kvadratnih metara prostora, a čelni ljudi Islamske zajednice i Glamoča nadaju se da bi on mogao umnogome doprinijeti poboljšanju ekonomske situacije za Medžlis i Bošnjake Glamoča. Projekt je vrijedan milion maraka, od čega 80% finansira Unija općina turskog svijeta, a 20% Vlada Federacije BiH.

„Povratak u mračnu prošlost“ naslov je članka novog broja Stava koji analizira posljedice odbacivanja izvještavaja Vlade RS o dešavanjima u Srebrenici 1995. godine.

U Republici Srpskoj, prema riječima poslanika u NSRS iz koalicije Domovina Senada Bratića, nema razlike između pozicije i opozicije kada je riječ o odnosu prema Bošnjacima. To je pokazala i posebna sjednica na kojoj je izvještaj o Srebrenici bio na dnevnom redu. Poslanici iz koalicije Domovina nisu prisustvovali posebnoj sjednici, jer, kako kaže Bratić, nisu htjeli dati legitimitet odbacivanju izvještaja, izuzev SBB-ovog poslanika Admira Čavke, koji je prisustvovao sjednici i konsultacijama prije sjednice.

Novi Stav donosi detalje o tome kako funkcioniraju škole osnovane u BiH a koje su pod kontrolom vođe terorističke organizacije FETO.

Pitanje je ko nam zaista obrazuje djecu. U samo godinu dana “Bosna Sema”, za koje je do sada više puta argumentirano pisano da pripadaju terorističkoj organizaciji Fethullaha Gülena (FETÖ), prvo je prešla na američku zastavu, a zatim na britansku. Od svog osnivanja pa do sada ukupno su 19 puta izvršili promjene u sudskom registru. Imena, vlasnici, zastave mijenjaju se, dok struktura u školama ostaje ista, uz to i rastu dugovanja prema našoj državi.

Obilježena je tužna godišnjica najveće rudarske nesreće u Bosni i Hercegovini, koja se dogodila u rudniku Kreka. Jedan od 180 poginulih rudara jeste Sadil Brašnjić, tada 30-godišnjak koji je bio uzor svojim komšijama i kolegama. U trenutku njegove pogibije sin Damir Brašnjić imao je šest godina i trebao je krenuti u prvi razred osnovne škole, dok je kćerka Sabina Zukić imala tri godine i oca Sadila se ne sjeća. Damir i Sabina govore za Stav.

Stav donosi uzbudljivu priču o čovjeku koji je spriječio genocid u Novom Pazaru.

Aćif Hadžiahmetović, vođa odbrane Novog Pazara u Drugom svjetskom ratu, u Srbiji se zvanično smatra narodnim neprijateljem, a u srpskoj historiografiji označen je kao jedan od neprijatelja srpskog naroda na području Sandžaka. Ulogu Hadžiahmetovića, ističu bošnjački historičari, treba posmatrati s činjenicom da novopazarski kraj nije doživio sudbinu ostalih dijelova Sandžaka. Prema izvještaju četničkog komandanta Pavla Đurišića generalu Dragoslavu Draži Mihajloviću, 1943. godine u Limskoj dolini četnički odredi Vojske Kraljevine Jugoslavije izvršili su genocid nad 9.200 Bošnjaka. U izvještaju se navodi da su 1.200 ubijenih bili vojno sposobni, a 8.000 su bile žene, djeca i starci.

Za novi broj Stava govori doktor Enis Omerović, ekspert za međunarodno pravo. S obzirom na to da je u periodu od 2008. do 2012. godine radio na Univerzitetu u Sarajevu, na Institutu za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava kao viši stručni suradnik, Omerović je stručna i pouzdana adresa na temu genocida nad Bošnjacima i tumačenja presuda na Međunarodnom krivičnom tribunalu u Hagu.

Novi Stav donosi i tekst o uzdanici novoformirane opozicije, doktoru Kemalu Dizdareviću. Nakon ugnjetavanja kolega, tužakanja sudu Kliničkog centra, zloupotrebe bolovanja, zaboravljanja gaze u glavi pacijenta, “vječna žrtva sistema” Dizdarević je postao političar i loš kolumnista opskurne “novinske agencije”.

Za novi Stav govori Azra Dedić, prva osoba s Daunovim sindromom u Bosni i Hercegovini koja je nosilac crnog pojasa.

“Ja džudo stvarno volim i već ga deset godina treniram. Džudo mi je u krvi, to je nešto što moram da istaknem sada. To što sam položila za crni pojas puno mi znači, a to znaju moji treneri i moja porodica. Za to su zaslužni oni, kao i moji prijatelji. Džudo je za mene druga porodica”, objašnjava Azra.

Dopisnik Stava iz Turske piše o napadima na liru koji su zapravo pokušaj novog puča. Ne postoji nijedan ekonomski parametar koji bi sunovrat lire objasnio u potpunosti. Turska privreda nije u krizi, pa ni u kontrakciji. U prvom kvartalu ove godine turska privreda porasla je za 7,4%. U ovoj krizi nijedna fabrika nije zatvorena i nijedna banka nije propala. Turska lira napadnuta je spekulacijama na tržištu novca i ovo nije prvi takav napad, mada se od prethodnih razlikuje po nivou sofisticiranosti.

Režiserka filma “Kamen”, Florence Lazar, govori za Stav. Francuska umjetnica i režiserka snimila je dokumentarni film Kamen nakon što je čula da je u Trebinju napravljena replika manastira Gračanica i “Andrićgrada” u Višegradu. To je prepoznala kao falsificiranje historije i produžetak etničkog čišćenja. Film je dobitnik nagrade “Louis Mercorelles” 36. izdanja “Cinéma du Réel” u Parizu, dok iz Sarajevo Film Festivala tvrde da on “ne postoji u bazi podataka, odnosno da nije bio prijavljen za ovu filmsku smotru”.

Za Stav govori i Fehim Vukotić, dubrovački slikar. Fehim Vukotić otvorit će 6. septembra izložbu svojih slika u sarajevskoj Vijećnici. Oslikao je Dubrovnik, koji mu je vječna inspiracija. Rođeni je Dubrovčanin, a porijeklom iz Gacka. Kaže da se Bošnjaci, bez obzira na to gdje se rodili, moraju čuvati zajedno i da je razjedinjavanje po bilo kojem osnovu velika opasnost. Naglašava da u ovakvoj konstelaciji Bosna i Hercegovina Bošnjacima mora biti na prvom mjestu, a da bez Bosne nema ni Gacka, ni Sarajeva, niti ičega drugog.

Stav donosi i nekoliko reportaža svojih novinara i suradnika sa ovogodišnjeg hadža.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 30. avgusta širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Parada ponosa jeste festival slobode, javni iftar manifestacija je isključivosti i radikalizma. Psovati i vrijeđati vjerska osjećanja većine građana ove zemlje jeste sloboda govora, kritika takvih psovki i uvreda govor je mržnje. Ne slagati se s njihovim stavovima jeste cenzura, a usuditi ih se kritizirati nepatvoreni je fašizam, dok je dehumanizacija, demonizacija i javni linč njihovih neistomišljenika sloboda govora. Crno je bijelo, a bijelo je crno

„Pravo lice ljevice“ jedna je od tema novog izdanja Stava.  Do sada smo slušali samo populistička prenemaganja tipa: prošla vlast zapošljavala je stranačke aktiviste, na pozicije su postavljani podobni kadrovi, poslovi su se davali firmama bliskim Stranci. Iz takvih objašnjenja da se zaključiti da će nova vlast raditi sve suprotno, odnosno, da će zapošljavati i imenovati kadrove koji ne pripadaju njihovim strankama. Ako to bude tako, u javnim će preduzećima raditi i njima upravljati uglavnom dosadašnji SDA-kadrovi. To se u književnosti naziva paradoks.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!