NOVI STAV: Rusi dolaze

„Cijenilo se da su Amerikanci uporni u zahtjevu da se Beograd odluči na kojoj je strani, da li će slijediti vanjsku politiku Rusije ili EU, u čije se članstvo želi uključiti. Faktički neće biti moguće da Srbija postane članica EU a da slijedi vanjsku politiku Rusije. Čak ni neutralnost Beograda između Zapada i Rusije za Srbiju nije izlaz, jer ne može biti neutralna ako želi biti članica EU“

U prodaji je novi, 151. broj magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog broja Stava jeste utjecaj Rusije na srbijansku politiku prema BiH. „Cilj Rusa jeste da pomognu sjedinjenje dijelova BiH u sastav države Srbije“, naslov je analize magazina Stav.

„Cijenilo se da su Amerikanci uporni u zahtjevu da se Beograd odluči na kojoj je strani, da li će slijediti vanjsku politiku Rusije ili EU, u čije se članstvo želi uključiti. Faktički neće biti moguće da Srbija postane članica EU a da slijedi vanjsku politiku Rusije. Čak ni neutralnost Beograda između Zapada i Rusije za Srbiju nije izlaz, jer ne može biti neutralna ako želi biti članica EU“, stoji, između ostalog, u članku.

Stav zašto su „bošnjačko-hrvatski odnosi u atmosferi pogubnog javnog linča“.

Katarza u vezi s hrvatskom politikom devedesetih godina, kada i ako do nje dođe, neće biti stvar iznenadnog masovnog prosvjetljenja hrvatskog društva ili srama pred bošnjačkom žrtvom, nego plod mukotrpnog rada hrvatskih političkih predstavnika i javnih ličnosti koji će morati malo-pomalo navikavati hrvatsku javnost na nove političke trendove i obračun s vlastitim historijskim zabludama. Zato je jako bitno da se suzdržimo od omalovažavanja poteza koji idu u tom pravcu. Inače, suzit ćemo prostor i mogućnost da jedan mali korak poput Kolindinog nekada postane i veliki. Međutim, posve je jasno da žrtve ratnog zločina imaju pravo reći da li ih nečija gesta ili izvinjenje zadovoljava ili ne, i to se mora uvažiti. Ovdje govorimo o široj javnosti koja se treba suzdržati nepotrebnih kvalifikacija i uvreda.

Stav detaljno piše i o antiterorističkoj operaciji turskih oružanih snaga u okrugu Afrin.

Kada su potpuno ogoljene ambicije SAD-a i njihovih marioneta PKK-a o stvaranju “PKKistana” duž cijele južne granice Turske (uprkos svoj američkoj tlapnji o “teritorijalnom integritetu Sirije”), s namjerom da izbije na Sredozemno more, Turskoj nije preostalo ništa drugo nego da djeluje “unilateralno”.

Stav u novom broju donosi i tekst o psima-deminerima koji su postali odličan izvozni proizvod BiH.

Šesnaest godina po otvaranju, Centar za obuku pasa u Borcima kod Konjica postao je vodeća institucija ove vrste u Evropi. Isprva su psi deminirali minirana područja u BiH, ali već odavno psi s Boračkog jezera rade širom svijeta, čisteći prostore kontaminirane minama ostalim nakon oružanih sukoba. Radili su u Libanu, Srbiji, Hrvatskoj, Angoli, Afganistanu, Iraku… Skoro da nema ratišta na kojem nisu bili psi i njihovi vodiči obučavani u BiH. Ipak, BiH i dalje ostaje njihovo najvažnije područje.

 U povodu 25 godina od smrti “zlatnog ljiljana” Hasana Musića, Stav piše o ovom krajiškom heroju.

Hasan Musić (sin Huseina i Hajre) rođen je 1960. godine u naselju Lubarda, općina Bužim. Odrastao je u porodici s petero djece. Nakon osnovne škole, srednju i višu mašinsku školu završio je u Ljubljani. U Sloveniji je radio sve do izbijanja rata u Bosni i Hercegovini. Među prvima se uključio u organiziranje odbrane domovine.

Uskoro će i proslava povodom 130 godina Zemaljskog muzeja BiH, a tim povodom, u posebno uređenoj prostoriji, građani će moći vidjeti plašt kralja Tvrtka sa šest ljiljana vezenih u zlatu.

Direktor Mirsad Sijarić kaže da su u Zemaljski muzej svi dobrodošli, te naglašava da je 130 godina veoma dug period u kojem se naslijedilo 130 godina nečijeg rada. “To je za nas velika odgovornost i na nama je da postavimo uvjete da taj sav posao ne propadne i da budućim generacijama, koje će, nadam se, biti pametnije od sadašnjih, predamo u naslijeđe ono što smo mi naslijedili“, poručuje Sijarić.

Reporter Stava bio je u Bugarskoj iz koje donosi zapis sa tog putova nja.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Bugarskoj živi 7,6 posto muslimanskog stanovništva (577.139 osoba). Najviše je Turaka, dok manji dio čine etnički Bugari i Romi. Većina ih živi u oblastima Razgrad, Trgovište, Šumen, Silistra i Krdžali, mada, prema nezvaničnim informacijama, u Bugarskoj danas živi više od milion muslimana.

U Luksemburgu živi zajednica Bošnjaka iz BiH, Srbije i Crne Gore. Iako podijeljeni granicama danas suverenih država, od kojih se svaka prema svojima odnosi drugačije, Bošnjacima Luksemburga mnogo je toga ipak zajedničko. Okupljeni u nekoliko džemata i kulturne zajednice Bošnjaka, rade na očuvanju identiteta i čuvanju uspomena na agresiju i genocid, ali i da, koliko god mogu, pomognu povratničkim zajednicama u BiH. Reporter Stava sa njima je proveo nekoliko dana u ovoj maloj zemlji.

„Jesmo li dovoljno pametni za “pametne” telefone“, naslov je jednog od tekstova u novom Stavu.

Prema riječima diplomirane psihologinje Aide Tule, danas su “pametni telefoni” postali dijelom onog što anatomski zovemo ruka i možemo ih gledati kao produžetak nervnog sistema. Upravo iz tog razloga, važno je znati upravljati njima kao što upravljamo drugim kognitivnim procesima, a to je imati cilj u kretanju kroz more informacija kojima nema kraja ni početka, niti vodiča koji će nam prethodno sortirati štetne i korisne podatke. Tule kaže da za “smartphone” moramo i sami biti dovoljno “smart”.

Robert Prosinečki deseti je selektor nogometne reprezentacije BiH. I prvi stranac na tom mjestu. S BiH je potpisao ugovor na dvije godine, a za Stav priča o načinu na koji će igrati reprezentacija, svojoj trenerskoj filozofiji, igranju za “Real” i “Barcelonu”.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 25. januara, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nalazi se na kraju svog osmogodišnjeg mandata. Pred predsjednikom najveće bošnjačke stranke nalazi se izazov novih izbora u BiH 7. oktobra. Za Stav govori o svojoj posjeti Palestini, komentira česte usporedbe položaja Bošnjaka i Palestinaca, odgovara na pitanja o tome “kuda Bošnjaci trebaju ići” i šta su prednosti, a šta manjkavosti bošnjačke pozicije između Istoka i Zapada.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!