NOVI STAV: Red, rad i disciplina

Prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a, kandidatkinja je Stranke demokratske akcije na predstojećim izborima za Parlament Federacije BiH. U otvorenom razgovoru za Stav profesorica Izetbegović govori o razlozima angažmana u politici, svemu onome što je napravila na Kliničkom centru u vrijeme svog dosadašnjeg mandata, utjecaju politike na njenu porodicu, ali i stvarima koje je naučila od svog supruga Bakira i rahmetli svekra Alije Izetbegovića.

 

U prodaji je novi, 183. broj magazina Stav.

Prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a, kandidatkinja je Stranke demokratske akcije na predstojećim izborima za Parlament Federacije BiH. U otvorenom razgovoru za Stav profesorica Izetbegović govori o razlozima angažmana u politici, svemu onome što je napravila na Kliničkom centru u vrijeme svog dosadašnjeg mandata, utjecaju politike na njenu porodicu, ali i stvarima koje je naučila od svog supruga Bakira i rahmetli svekra Alije Izetbegovića.

O granicama, razgraničenju, otvaranju balkanske Pandorine kutije Stav iscrpno piše u novom broju.

Moguće novo crtanje granica, zahtijeva izvjesne “pragmatične” bošnjačke političke predstavnike koji bi bili “spremni da ozbiljno shvate zahtjeve Srba i Hrvata za većom autonomijom i kažu koja bi bila cijena njihovog pristanka”.

Novo izdanje Stava detaljno analizira fašističku politiku Milorada Dodika.

Dodik izaziva oružane sukobe. Svakodnevno on negira teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i zagovara prisajedinjenje RS-a u sastav Srbije. Entitet RS-a pokušava se eksponirati, izgraditi i osamostaliti kao država s ciljem da uđe u državnu zajednicu sa Srbijom. Uporedo s takvom izgradnjom RS-a, koriste se razne situacije za pokazivanje kako država BiH nema suverenost na teritoriji entiteta RS-a, što dodatno ohrabruje hrvatsku politiku da razne situacije koristi za dokazivanje da država BiH nema suverenitet na prostorima pod vlašću HNS-a, stoji u analizi Stava.

Novi Stav piše i o kineskim investitorima u Bosanskoj Krajini. Unska pruga najkraća je željeznička veza između kopnene i južne Hrvatske, a ide preko teritorija Unsko-sanskog kantona i od neprocjenjivog je značaja za srednjodalmatinske luke, posebno zadarsku, u koju je kao većinski vlasnik ovih dana i zvanično ušao kineski partner koji je spreman na dokapitalizaciju lučkih kapaciteta, te obnovu jednog kraka Ličke, ali i Unske pruge.

Saradnik Stava proslavio je Kurban-bajram s poljskim Tatarima i napisao reportažu o susretu sa njima.

Nosim tovar utisaka i emocija. Prevladava fascinacija ljudima koji na ovim prostorima obituju 600 godina, boreći se za svaki fragment svog identiteta da ne bi pao u zaborav. Iako su na prostor litvansko-poljske kraljevine došli kao narod čiji su preci tek 60-ak godina prije toga primili islam i kod kojih je postojala realna mogućnost da se potpuno utope u kršćansku okolicu, oni su uspjeli sačuvati svoju osobenost. Možda čak zahvaljujući najprije islamu, koji je postao najvažniji dio njihovog identiteta.

Novi Stav piše i o napadu na Ambasadu Turske u Amsterdamu, odnosno, o duplim standardima u borbi protiv terorizma.

Holandski mediji napad na Ambasadu Turske okarakterizirali su na način da “napad nije sasvim jasan”, dok su Washington Post ili Seattle Times objavili da je “napadač holandski građanin koji je beskućnik”. Holandske institucije kao i američki mediji pokušavaju prikriti pristalicu terorističke organizacije PKK, koju i SAD i EU priznaju kao terorističku organizaciju.

Broj dubrovačkih muslimana prerastao je prostor mesdžida, pa zato Dubrovnik dobija islamski centar i Stav o tome opširno izvještava u novom broju. U okviru islamskog centra bit će prostorije za mekteb, biblioteku i čitaonicu, restoran i dodatne prostorije. Na spratu će biti prostor za molitvu, za koji je predviđeno oko 200 kvadratnih metara, a cijeli centar imat će oko 500 kvadrata.

O tome zašto je avgust mjesec velikih bitaka za Bosnu čitajte u ovom broju Stava.

Bužimljani i ustali Krajišnici obilježavaju značajne historijske datume, ali čini se da pamte samo novije događaje i novije junake dok se stari nepravedno zapostavljaju. Zato, lijepo bi bilo da se događaji iz 1737. godine u narednim manifestacijama prigodno obilježe u Bužimu i drugim našim gradovima i da se pamte imena svih naših gazija, bez kojih danas ne bi bilo ni Krajine ni Bosne.

Od ovog broja u Stavu čitajte feljton Izgubljena historija.

Knjiga Izgubljena historija predstavlja intrigantan presjek islamske civilizacije iz ugla jednog nemuslimana. Shvativši da na Zapadu postoji ogromno nerazumijevanje islamskog naslijeđa, Michael Hamilton Morgan, politolog, romanopisac i diplomata, odlučio je napisati knjigu u kojoj će podsjetiti na doprinos islama svjetskoj civilizaciji. Na prigovore da iskrivljuje historiju naglašavajući samo ljepšu stranu veoma kompleksne civilizacije, Morgan odgovara da on tek uravnotežuje nepotpunu i iskrivljenu sliku prezentiranu nemuslimanima.

Ne skrivajući oduševljenje naslijeđem muslimanskih naučnika, umjetnika i filozofa, autor, pripovijedajući nekada i u prvom licu, pokazuje na primjeru civilizacije u kojoj je islam imao vodeću ulogu da razum i vjera mogu biti jedno. Ova knjiga odbacuje bipolarnu logiku i ne nastoji prezentirati jedan period kao zlatno doba islamske misli, već se fokusira na mnoga zlatna doba islamske civilizacije, uključujući dostignuća mislilaca iz Centralne Azije, Osmanskog carstva i mogulske Indije. Istovremeno, knjiga je to o razmjeni civilizacijskih dobara između islamskog i kršćanskog svijeta.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, šestog septembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

Prethodni članak

Nesvrstani Jugodino

Sljedeći članak

Povratak crvenog vojvode

PROČITAJTE I...

Arapske vođe u Zaljevskim zemljama znaju da je potrebno muslimansko jedinstvo i u politici, i u ekonomiji, i u vjerskim pitanjima. Pošto su nacionalnosti, rase i klase u islamu sporedne, onda to ne mora biti Arap naravno. Ipak, djeluje kao da nekim arapskim vođama smeta ako to nije Arap. Jedini koji trenutno na političkom planu nešto pokušava uraditi na obnavljanju muslimanskog jedinstva jeste turski predsjednik Erdoǧan, ali mu neke arapske vođe to ne odobravaju

Unska pruga najkraća je željeznička veza između kopnene i južne Hrvatske, a ide preko teritorija Unsko-sanskog kantona i od neprocjenjivog je značaja za srednjodalmatinske luke, posebno zadarsku, u koju je kao većinski vlasnik ovih dana i zvanično ušao kineski partner koji je spreman na dokapitalizaciju lučkih kapaciteta, te obnovu jednog kraka Ličke, ali i Unske pruge

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!