NOVI STAV: Ram za sliku naše domovine

Stvarno, šta je nama 1. mart? Kako ga obilježavamo, osim što državne, federalne i kantonalne institucije izvjese zastave, naravno, niko ko nužno ne treba ne radi, prave se “mostovi” da se spoji dan s vikendom ako je ikako moguće, bude protokolarnih sjednica i drugih svečarskih događaja koji su počesto svedeni na komorne institucionalne domjenke.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Jedna od tema 156. broja Stava je i Prvi mart. „Šta nama znači Dan nezavisnosti“, pitanje je iz uvodnika novog broja Stava.

„Stvarno, šta je nama 1. mart? Kako ga obilježavamo, osim što državne, federalne i kantonalne institucije izvjese zastave, naravno, niko ko nužno ne treba ne radi, prave se “mostovi” da se spoji dan s vikendom ako je ikako moguće, bude protokolarnih sjednica i drugih svečarskih događaja koji su počesto svedeni na komorne institucionalne domjenke. No, doživljavamo li taj praznik onako kako ga, recimo, doživljavaju Amerikanci ili Francuzi? Jesmo li stvarno percipirali njegov značaj i posljedice?“, stoji u uvodnom članku.

„Nezavisnost je u krvi izglasana“, naslov je članka u novom Stavu koji podsjeća na građane ove zemlje ubijene tijekom dramatičnih događaja od prije 26 godina.

Ljudi su ginuli širom zemlje dok je trajao referendum. Drugog marta 1992. godine u Sarajevu je ubijen Ramo Biber, radnik na osiguranju sarajevske žičare, tokom “obavljanja redovnih poslova osiguranja na gornjoj stanici”. Grupa naoružanih muškaraca opkolila je stanicu. Biber je ubijen dok se spuštao prema gradu. Dan kasnije, ujutro oko devet sati, na mjesto ubistva izašla je patrola Stanice javne bezbjednosti Stari Grad, a uviđajem je rukovodio Ismet Dahić.

Stav piše i o tome zašto je sporazum između IZ BiH i države BiH već tri godine na čekanju.

“Svojom je izjavom Čović uspostavio sasvim novu političku paradigmu, ne zbog toga što politizira određena pitanja koja ne bi trebala biti predmet politizacije već zato što tu politizaciju koristi kao argument”, stoji u članku.

Borba za bosanski jezik u entitetu Republika Srpska jedna je od tema novog Stava.

Nedžad Smajlović, jedan od roditelja Bošnjaka iz Vrbanjaca koji je u borbi za bosanski jezik od 2013. godine, kaže da se nije puno zamarao pitanjem udžbenika, ali mu nikako nema logike da se ne mogu koristiti udžbenici iz BiH, a mogu iz Srbije, prije svega zato što Ustav Srbije priznaje bosanski jezik, dok se u Republici Srpskoj insistira na nazivu jezik bošnjačkog naroda.

Kako je Snježana Kordić uporedila Ustav BiH s Hitlerovim zakonima čitajte u novom Stavu.

U danima obilježavanja Međunarodnog dana maternjeg jezika i promoviranja “jezičke i kulturne raznolikosti te multilingvizma”, lingvistica Snježana Kordić održala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu antiprigodno predavanja na kojem je opet negirala postojanje bosanskog jezika, promovirajući jezički hegemonizam i dovodeći u vezi ustave u Bosni i Hercegovini s nacističkim zakonima o ubijanju Jevreja.

Za Stav u ovom broju govori Admir Mulaosmanović, dekan Fakulteta za umjetnost i društvene nauke Internacionalnog univerziteta Sarajevo.

“Svakako da BiH nije isključivo bošnjačka, ali ne vidim problem da Bošnjaci svojom jednom i jedinom, pa ako hoćete i nacionalnom državom, smatraju BiH. To što je njena kompozicija multinacionalna Bošnjacima nikada nije predstavljalo problem. Znate, dijeljenjem vlasti na tri, i možda još koji dio, nije po automatizmu i dijeljenje osjećanja i ljubavi prema zemlji. Upravo taj odnos determinira šta je ova država nama, a nema sumnje da je, kako sam rekao već, jedna i jedina. Otuda je onda i nacionalna država Bošnjaka”, kaže Mulaosmanović.

Sugovornik Stava je i Amir Karić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

„Dok u medijima slušam govore državnika ili naučnih autoriteta, ili čitam njihove radove, dolazim do zaključka da je svijet u potrazi za novim poretkom. S tim u vezi, vodio bih više računa o tome nego o populističkim izjavama Milorada Dodika, jer ćemo uvijek lakše izaći nakraj s njegovim demagoškim populizmom nego s tim jakim silnicama čiji su centri izvan Bosne“, tvrdi Karić

Reporteri Satava bili su u Gračanici odakle donose reportažu o Sokogradu.

Grad je sasječen poput stabla, do panja i žila. Uz ostatke nekadašnjih kula i zidina, očuvane su prostorije koje se nalaze bliže zemlji ili u zemlji. Rastom Gračanice, Sokol je padao u zaborav, i već 1840. godine s njega se odvlače topovi.

Stav donosi članak u znak sjećanja na Tomislava Trojaka,

„Svojim je aparatom zabilježio sva ratišta na području zone odgovornosti 2. korpusa Armije RBiH, a 20. septembra 1995. godine za vrijeme fotografiranja borbi na području planine Ozren, uslijed granatiranja, teško je ranjen. Tatu je pogodilo mnogo gelera, a jedan veći, koji je mogao biti koban, zabio se u fotoaparat koji mu je bio u predjelu srca i tu se zaustavio“, sjeća se Igor Trojak

Reporteri Stava posjetili su malobrojne prihvatne centre koji su u ovim hladnim danima utočište beskućnicima.

Prihvatni i socijalni centri, kao i nekoliko nevladinih udruženja, uslijed niskih temperatura, otvorili su vrata za beskućnike i druge osobe u stanju socijalne potrebe. Oni im omogućavaju da hladne zimske dane provedu na sigurnom, uz topli obrok i adekvatnu njegu. Međutim, njihovi su kapaciteti skoro popunjeni i nedovoljni.

U sklopu manifestacije “Dani općine Bužim”, 19. februara predstavljeno je novo književno djelo pod nazivom Kumarica, koje pobliže i jasnije oslikava noviju historiju Cazinske krajine, kao i epsku hrabrost i patriotizam krajiškog čovjeka. Stav je bio na promociji knjige.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 1. marta širom Bosne i Hercegovine.

 

 

PROČITAJTE I...

Riječi blok, pokret, Evropa u nazivu tog političkog subjekta odraz su karijerističkog mentaliteta osnivača te stranke koji bez pokrića u realnosti teže visokim vrijednostima i pojmovima. Njima je uzak pojam stranka, pa se psihološki tješe pokretom. Njima je preusko da za osnovni cilj njihove političke odgovornosti i pažnje bude napredak BiH, pa se predstavljaju da njihov pokret obuhvata cijelu Evropu. Njihov naziv asocira na predratni Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju. Sve su to čudne inercije karijerističkog mentaliteta koji ostavlja tragove u svakom njihovom potezu, izjašnjavanju i akciji.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!