NOVI STAV: Radončić protiv Radončića

Ne postoji ugledni Bošnjak, a izuzetak nisu bili i “neugledni”, koji nije prošao kroz žutotiskaško sito i rešeto Dnevnog avaza, koji je pokrenuo i do današnjeg dana pokreće predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić. Zarovili smo u novinsku arhivu te ćemo u nastavcima pokušati pokazati na primjerima posvemašnje neprincipijelnosti i vlasničko-uredničke nekonzistentnosti zašto je Dnevni avaz, po riječima brigadnog generala Mustafe Polutka, “neprijateljska propaganda”

U prodaji je novi, 127. po redu broj magazina Stav.

U uvodniku novog broja Stava, pod naslovom „Prvi predsjednik nezavisne Republike BiH Alija Izetbegović odgovara Radončićevom “Avazu”, između ostalog piše:

„Napadajući i obezvrjeđujući njega, pokušava se napasti cjelokupno moralno naslijeđe odbrane BiH od agresije, ono “čudo bosanskog otpora”. Pritom se do današnjeg dana napadaju sve patriote koji su stali u odbranu svoje domovine, što je nedopustivo jer oni u rat nisu krenuli, kako je to ustvrdio Radončić na kosovskom suđenju, nakon što su ga sami izazvali, i to po naredbi Alije Izetbegovića.“

Stav od ovog broja donosi i dosje nazvan “Avaz” protiv “Avaza” – Radončić protiv Radončića.

Ne postoji ugledni Bošnjak, a izuzetak nisu bili i “neugledni”, koji nije prošao kroz žutotiskaško sito i rešeto Dnevnog avaza, koji je pokrenuo i do današnjeg dana pokreće predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić. Zarovili smo u novinsku arhivu te ćemo u nastavcima pokušati pokazati na primjerima posvemašnje neprincipijelnosti i vlasničko-uredničke nekonzistentnosti zašto je Dnevni avaz, po riječima brigadnog generala Mustafe Polutka, “neprijateljska propaganda”

Stav piše i o aktualnim kretanjima na političkoj sceni.

Povećanje izbornog praga neminovno bi vodilo do kreiranja predizbornih koalicija ili ujedinjavanja stranaka, što bi u konačnici imalo efekt na stabilnost vlada na svima nivoima, ali i što bi dovelo do savjesnijeg rada i borbe za svaki glas tokom mandata. Oponenti uvođenja većeg izbornog praga protive se istom zbog činjenice da bi povećanje dovelo do smanjenja broja zastupnika hrvatskog i bošnjačkog naroda u Narodnoj skupštini RS-a, odnosno Srba u Parlamentu FBiH. Ali, ovaj argument pada u vodu.

Stav piše i o posljedicama velikog pada nataliteta u RS-u koje su se odrazile na obrazovni sistem

Uzroke koji su doveli do gašenja područnih odjeljenja treba tražiti u negativnom prirodnom priraštaju i iseljavanju. Na osnovu geografske pozicije navedenih mjesta u kojima se zatvaraju škole, jasno je da problem s negativnim prirodnim priraštajem nemaju samo određeni dijelovi Republike Srpske.

Slučaj Ahmeta Sejdića još je jedan članak iz novog Stava.

U zimu 1993. godine Ahmet Sejdić, ratni komandant Prve višegradske brigade Armije BiH, nakon akcije u blizini Rudog, zarobio je 24 srpska vojnika. One koji su u toj akciji bili ranjeni sproveo je na liječenje u bolnicu u opkoljeno Goražde, odakle će kasnije, živi i zdravi, biti razmijenjeni. Dvadesetak godina kasnije, zbog te je akcije optužen pred Sudom BiH.

Za Stav govori imam koji je “zapalio” Facebook.

Bužimljanin Sabahudin Sijamhodžić zaradio je ovih dana krivičnu prijavu protestirajući protiv koncerta Jelene Karleuše na dan kada se obilježava pogibija Izeta Nanića. Sijamhodžić je šest godina bio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bužim. U maju 2006. godine postavljen je za imama bošnjačkog džemata Gazi Alijin mesdžid u Saint Gallenu u Švicarskoj. Govori arapski, engleski i njemački jezik. Sin je šehida i maloljetni pripadnik Armije BiH.

Prošle sedmice počelo je snimanje serije o životu Alije Izetbegovića. Pred sami početak snimanja razgovarali smo sa scenaristom Ahmetom Tezcanom, koji tim povodom već šest mjeseci boravi u Bosni i Hercegovini.

Reporteri Stava bili su na Ćorkovači, mjestu slavnih bitaka i pogibije Izeta Nanića.

U spomen na legendarnog komandanta Izeta Nanića i uspjehe 505. viteške bužimske brigade, u Bužimu se svake godine na godišnjicu pogibije legendarnog komandanta organiziraju “Slobodarski dani viteškog grada Bužima”, manifestacija koja traje desetak dana. Najposjećeniji dio ove manifestacije jeste njen drugi dan, 5. august, dan pogibije Izeta Nanića.

Prijedorska udruženja žrtava obilježila su prve augustovske dane nizom komemoracija u znak sjećanja na 25. godišnjicu genocida. Nažalost, okupljanje preživjelih logoraša ove je godine pokvareno različitim promišljanjima o prošlosti ili uzrocima i posljedicama nekih prošlih ratova.

U Stavu čitajte i o geografiji Bosne i Hercegovine o kojoj se ne uči u školama.

Postoje u našoj domovini mjesta koja se zovu Prčivode, Prdiravan, Drkina Padina, Karovići, Zanožje, Gaćice, Zagoni, Donja Meka Gruda, Batkuša, Karanovac, Buljevići, Zavala, Rupni Do, Gola Glavica, Čunčići… Neki od ovih toponima mogu imati zanimljive asocijacije.

Gallupovo istraživanje pokazalo da se građani BiH osjećaju sigurnije nego Italijani i Francuzi.

Premda se većina domaćih medija, puneći rubrike crne hronike, trudi prikazati sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini veoma lošim, a život neizdrživim, istraživanje koje je proveo Gallup pokazuje da se građani naše države osjećaju sigurnije nego stanovnici čak četrnaest zemalja Evropske unije.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 10. avgusta, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

PROČITAJTE I...

Naime, u toku je svojevrsna “false flag” operacija nastala u nekoj od regionalnih obavještajno-političko-medijskih kuhinja, a kojih je Dnevni avaz dio. Insistiranje Radončićevih novina da se radi o prijetnjama koje navodno dolaze iz “radikalnih islamističkih krugova”, pokušaj da se u to involviraju Radončiću omražene osobe iz pravosuđa poput Meddžide Kreso, otvoreno korištenje kao izvora čovjeka kojeg su do jučer na stranicama Avaza nazivali umno poremećenom spodobom, pokušaj da se prijetnje iskoriste da bi se atakovalo na OSA-u, još jedinu državnu instituciju koja nije pala u šape antidržavne osovine Dodik – Čović – Radončić, i suluda namjera da se za sve to optuži ni manje ni više nego Bakir Izetbegović pokazuje da je na sceni nešto više od standardnog Radončićevog političkog beščašća i uobičajenog avazovskog propagandnog oportunizma.

„Pokušaji Srba na Kosovu da pod utjecajem Beograda organiziraju “Zajednicu srpskih općina” vjerovatno je da su dodatna inspiracija Čoviću da na putu ka “trećem hrvatskom entitetu” u BiH, što formalno, što neformalno, što tajno, što javno, gradi “Zajednicu hrvatskih kantona i općina”. Takvi uspjesi Čovića u pogledu distanciranja od suvereniteta Sarajeva pojačavaju šanse da se Srbi na Kosovu izmaknu od suvereniteta Prištine, i obratno. Zato je saradnja velikosrpske i velikohrvatske politike najizazovnija tema i za graditelje i za rušitelje mira i sigurnosti na Balkanu“

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!