Novi Stav! Pravda nije samo za Bošnjake

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 23. februara, širom Bosne i Hercegovine.

U prodaji je novi, 103. broj magazina Stav.

Centralna tema ovog broja Stava je revizija presude Međunarodnog suda pravde.

Nakon savjetovanja u sarajevskoj Vijećnici protekle sedmice i nakon što je konsenzusom donesena odluka o davanju podrške agentu Sakibu Softiću da pokrene reviziju presude u Hagu, posve je jasno da Bošnjaci, lideri probosanskih političkih stranaka, imaju zajednički usvojen stav. No, savjetovanje u Vijećnici nije bio skup Bošnjaka, nego su se odazvali svi oni koji se smatraju bosanskohercegovačkim patriotima. Predstavnici Srba tvrde da je bila riječ o nekom parainstitucionalnom bošnjačkom skupu, a ponajbolje ih demantira dolazak uglednih Hrvata i Srba iz političkog i društvenog života BiH. Stoga, u cilju da prenesemo dio te atmosfere konsenzusa, Stav je proveo anketu ciljano razgovarajući s intelektualcima iz BiH, Srbije i Hrvatske, pitajući ih šta misle o reviziji presude

Za Stav govori i jedan od učesnika skupa u Vijećnici, Adil Kulenović, predsjednik „Kruga 99“.

Odluka pravnog tima u vezi s prezentacijom dokaza apsolutno je opravdana. Bilo ko da se nalazio u toj ulozi postupio bi na isti način. Dokazi će biti prezentirani poslije podnošenja aplikacije i tokom rasprave o meritumu. Razumijem ljubopitljivost novinara koji traže informaciju više, to je njihova uloga i posao. Ali su mi neshvatljiva mudrovanja trbuhozboraca koji danas tvrde, a sutra će još više, da su znali za ključni argument, ali ih se nije slušalo

Stav je pratio ponovljene lokalne izbore u Stocu

Optimisti iz Inicijative za Stolac, nakon očiglednih nepravdi koje su im učinjene tokom posljednjih mjeseci naočigled cjelokupne političke javnosti, nisu računali da će jedan dio Bošnjaka Stoca s pravom glasa, koji već dvije decenije u apstinenciji prepoznaje najveće demokratsko pravo i “sigurnost”, izostati i ovog puta te propustiti priliku koja im se ukazala

Pišemo o tome kako je u protekle tri godine iz Bihaća otišlo više od deset hiljada ljudi

Od 2013. godine do kraja 2016. godine u Sloveniji je putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposleno 9.986 naših građana. Od 2013. godine pa do kraja 2016. godine u Njemačkoj je putem Agencije za rad i zapošljavanje BiH zaposlen 2.701 bosanskohercegovački državljanin

Bili smo na sarajevskom Stomatološkom fakultetu koji pomaže roditeljima djece s poteškoćama

Formiranje Centra za pružanje stomatoloških usluga djeci s poteškoćama u razvoju na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu, u kojem usluge besplatno koriste mališani s poteškoćama iz cijele Federacije BiH, rezultat je saradnje Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) i Udruženja EDUS. Centar je primjer da se poteškoće i birokratske prepreke, koje se u našem društvu često koriste kao izgovor za nerješavanje krucijalnih problema, mogu prevazići kada postoje ljudi koji imaju volju i želju da ih riješe, ljudi koji odgovorno rade svoj posao. Saradnjom zdravstvenih institucija i podrškom nevladinog sektora, riješen je dugogodišnji problem pružanja stomatoloških usluga najosjetljivijoj populaciju u Federaciji, djeci s poteškoćama u razvoju

Stav piše o godišnjici rođenja jedne od najmarkantnijih ličnosti Sandžaka i političkoj ideji Rifata Burdžovića Trše

Svojim angažiranjem i mudrošću Burdžović u Komunističkom pokretu uspijeva reaktivirati ideju Sandžaka kao posebnosti i naglasiti njegov značaj i položaj. Važnost ovoga utoliko je veća znamo li da se o položaju i statusu Sandžaka prije njega bavila zvanično još jedino bošnjačka inteligencija davne 1917. godine donošenjem poznate Sjeničke rezolucije. Na tekovinama, zalaganjima i idejama Rifata Burdžovića nastaje 1943. godine i ZAVNOS – Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka

Za Stav govori Semir Zilić, koji je napisao monografiju FK Sarajevo, prvu nakon 40 godina.

Pet godina trajalo je istraživanje i intenzivno pisanje, no na kraju mu je uspjelo. Narednog mjeseca iz štampe izlazi monografija FK Sarajevo, koju je napisao Semir Zilić. Za Stav govori o tome kako je, nakon četrdeset godina, nastala monografija jednog od najvećih sportskih timova u BiH

Za Stav govore: Miro Lazović, Ivo Komšić, Mirko Pejanović, Peđa Kojović, Sonja Biserko, Marinko Pejić, Jerko Ivanković Lijanović, Nataša Kandić, Srđan Šušnica, Strajo Krsmanović, Fra Mile Babić, Duško Tomić, Boris Šiber, Boris Pavelić…

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 23. februara, širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

“Analizirajući zakonski tekst kao cjelinu, sa sigurnošću se može utvrditi da on ne predviđa izvođenje nastave u Kantonu Sarajevo na samo jednom od zvaničnih jezika. Ne može se nazivati diskriminacijom to što se nastava neće izvoditi na jeziku koji Ustavom i Zakonom nije priznat kao zvanični jezik. Niti jednim aktom nije utvrđeno postojanje jezika koji bi se imenovao kao ‘bosanski, hrvatski i srpski jezik’”

Edina Solak, Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine, Institut za jezik, Sarajevo, 2014. godine, 278 stranica Knjiga Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine Edine Solak među rijetkim je studijama ove vrste koje u obzir uzimaju literaturu i dokumente na osmanskom turskom jeziku. Pisana iz aspekta sociolingvistike, definirajući istovremeno šta je u jezičkoj politici pitanje struke a šta politike, studija na pregledan način predstavlja značaj i kontekst rasprava o jeziku u Bosni i Hercegovini u periodu koji obrađuje te ukazuje na činjenicu da se jezik u Bosni stoljećima nazivao bosanskim.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!