NOVI STAV: Postoji li nacionalizam među Bošnjacima

Sedmični časopis Stav pokrenuo je anketu s pitanjem “Postoji li nacionalizam među Bošnjacima kao dominantna društvena pojava?”. U tu svrhu kontaktirali smo veliki broj bošnjačkih intelektualaca u BiH, uključivši i predstavnike bošnjačke intelektualne elite u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Ova anketa ujedno predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog.

Tema ovog broja Stava je: Postoji li nacionalizam među Bošnjacima kao dominantna društvena pojava

Sedmični časopis Stav pokrenuo je anketu s pitanjem “Postoji li nacionalizam među Bošnjacima kao dominantna društvena pojava?”. U tu svrhu kontaktirali smo veliki broj bošnjačkih intelektualaca u BiH, uključivši i predstavnike bošnjačke intelektualne elite u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji. Ova anketa ujedno predstavlja prvi sveobuhvatniji bošnjački odgovor na kontinuirane dnevnopolitičke teze o postojanju bošnjačkog nacionalizma, koji se pritom svrstava uz bok onog hrvatskog i srpskog. Ujedno je riječ i o samoodređivanju i samodefiniranju, sa sviješću da sliku i stanje jednog naroda određuje i tzv. “pogled izvana”, odnosno nije presudno samo vlastito viđenje, nego i to kako nas drugi vidi. Međutim, redakcija Stava smatra da na pitanje postojanja nacionalizma među Bošnjacima treba početi odgovarati prije svega introspekcijom i samopreispitivanjem.

Našim sagovornicima postavili smo i potpitanja, u slučaju da odgovore potvrdno, da objasne koliko je dominantna i koliko je široko rasprostranjena pojava, kada se nacionalizam kod Bošnjaka pojavljuje, pod kojim okolnostima, u kojem intenzitetu, ima li obilježja šovinizma i kako se manifestira. Ako je odgovor negativan, da obrazlože čime objašnjavaju odsustvo nacionalizma u historijskom, političkom, društvenom i kulturnom smislu. Ima li takvo što veze s pojavom i karakterom drugih nacionalizama u kontekstu u kojem žive Bošnjaci (npr., je li se pojavljivao unutar nacionalističkih pokreta drugih naroda i slično)?

Donosimo i nastavak priče o suđenju za zločin u sarajevskom Velikom Parku, pod naslovom: „Zločin u Velikom parku počinili su Herenda, Matić i Uzunović“.

Stav je imao uvid u optužnicu kojom Tužilaštvo BiH Dragana Vikića i Jusufa Pušinu tereti za nekažnjavanje počinioca zločina, Nermina Uzunovića za ubistvo, a Mladena Čovčića za zataškavanje i uklanjanje tragova.

 

Kanton Sarajevo Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije usklađuje s direktivama EU

Primjenom dosadašnjeg Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u Kantonu Sarajevo, uočeno je više praznina, zbog čega se ukazala potreba za preciznijim i sveobuhvatnijim reguliranjem ove oblasti

Za Stav govori Dr. Amina Šiljak-Jesenković, turkolog

Nije problem u tim bošnjačkim pjesnicima i nije problem samo u jezicima na kojim su pisali, a koje većina Bosanaca ne razumije, problem je u našem nerazumijevanju njihovog koncepta, njihovog svijeta. Naime, ako su naše granice granice naše mahale, granice nas Hercegovaca, Sandžaklija, Sarajlija, Zeničana, Tuzlaka, Fočaka, nas balija, vlaha i šokaca svih naroda i narodnosti, nas vjernika i vjeromrzaca, građana i seljaka, starosjedilaca i došljaka, ovdašnjih liberala i konzervativaca, ljevičara i desničara, što svu energiju trošimo u nastojanjima da vlastitu superiornost dokažemo kroz inferiornost drugoga, da ga sravnimo sa zemljom, mi se ovom društvu “mrtvih pjesnika” ne možemo ni približiti, a kamoli razumjeti njihov svijet i posvjedočiti da su oni i danas, stoljećima poslije, živi

Stav donosi priču o tome kako Fuad Kasumović na mjesto direktora TV Zenica želi instalirati sina svog prijatelja

Fuad Kasumović, gradonačelnik Zenice, ovih se dana grubo umiješao u rad RTV Zenica. Ljut zbog produljenja mandata direktorici Dženani Sivac, Kasumović je u otvorenom pismu oštro napao članove Nadzornog odbora koji su joj produljili mandat i zaprijetio prestankom finansiranja ove medijske kuće ukoliko se ne poništi odluka o novom mandatu. Kasumović je svoje prijetnje već počeo sprovoditi u djelo, no, poznavatelji prilika u Zenici tvrde kako u osnovi sukoba nije samo njegova osvetoljubivost prema kadrovima SDA, nego mnogo ozbiljniji planovi koje Kasumović ima u narednim godinama

Naš suradnik iz Makedonije piše kako je (ne)provođenje rezultata izbora produbilo političku krizu u Makedoniji

Nakon što još vladajući VMPRO-DPMNE nije okupio većinu za formiranje Vlade, makedonski predsjednik mandat za sastav Vlade odbio je dati opozicionoj partiji SDSM, odnosno njenom lideru Zoranu Zaevu. Ovakav potez predsjednika Ivanova osudili su predstavnici EU, ali to nije pomoglo da Makedonija dobije novu Vladu

U godini smo koja bi mogla dati odgovor na sudbinsko pitanje EU: evolucija ili disolucija

Nastavi li se s devalvacijom evropske ideje, Zapadni Balkan naći će se u veoma nezgodnoj situaciji s obzirom na to da je EU jedan od rijetkih zajedničkih vanjskopolitičkih prioriteta zapadnobalkanskih zemalja i često predstavlja osnovu projekata regionalne saradnje. U Bosni i Hercegovini to je generator unutrašnjopolitičkog konsenzusa, jer je većina reformi provedenih u posljednjim dvjema decenijama uglavnom urađena u kontekstu evropskih ili NATO integracija

Za Stav govore Meho Kodro, Senadin Lavić, Adil Kulenović, Abdulah Sidran, Enes Pelidija, Fahrudin Rizvanbegović, Rešid Hafizović, Ibrahim Pašić, Ibrahim Kajan, Safet Halilović, Šerbo Rastoder, Fehim Nametak, Fikret Muslimović, Dževad Jahić, Ismet Grbo, Fahira Fejzić‑Čengić, Mirsad Kunić, Husnija Kamberović, Halid Bešlić, Selmo Cikotić, Sanjin Kodrić, Sena Kulenović, Adnan Jahić, Adnan Busuladžić, Almir Bašović, Fatmir Alispahić, Zlatan Burzić, Mirsad Mirza Sinanović, . Sedad Bešlija, Munir Mujić, Elvir Musić, Mirza Sarajkić, Mirsad Sijarić, Almir Mehonić…

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 9. marta, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

Kada smo razgovarali o tome kakav bi motiv trebao biti na nagradi došli smo do rješenja da to bude motiv s naslovnice prvog broja časopisa Stav, gdje je otvoreni dlan u prvom planu. Sama simbolika te otvorene šake izuzetno je jaka i snažna. Mislim da je to bio i logičan izbor jer ova književna nagrada zaslužuje da startuje moćno i u vrhunskom izdanju i treba biti bitna kao i sam 25. novembar

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!