NOVI STAV: Posla za Frljiće bit će uvijek– da posije smeće pa da se vidi ko će za njim čistiti

Za razliku od mnogih koji su komentirali predstavu i događaje koji su je pratili, urednik Stava je pogledao predstavu koja ga, kako piše, nije šokirala svojom provokativnošću već svojom bljedunjavom kvalitetom.

U prodaji je novi, 84. broj časopisa Stav.

Naš urednik Filip Mursel Begović piše o predstavi Olivera Frljića “Vaše nasilje i Naše nasilje”, koja je obilježila ovogodišnje izdanje festivala MESS. Za razliku od mnogih koji su komentirali predstavu i događaje koji su je pratili, urednik Stava je pogledao predstavu koja ga, kako piše, nije šokirala svojom provokativnošću već svojom bljedunjavom kvalitetom.

Pored ovoga, u novom broju Stava donosimo priče o ženama na izbornim listama, o tome zašto se u Krajini svi smatraju izbornim pobjednicima, te kako izgleda konstitutivnost po Draganu Čoviću.

Stav donosi i intervju sa Elvirom Hadžiomerovićem, Bošnjakom-načelnikom općine u Republici Srpskoj.

Za Stav o tome kako se povećao broj zaposlenih hendikepiranih osoba govori i Ahmed Baljić.

Legendarni ratni komandant Šemsudin Muminović u Stavu priča o svonim pregovorima sa Vinkom Pandurevićem o otvaranju koridora za spas Srebreničana, 16. jula 1995. godine.

Tu su i tekstovi naših kolumnista te novi nastavak feljtona o historiji bh. nogometa.

Stav je u prodaji danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtvtka 13. oktobra širom BiH.

PROČITAJTE I...

Treba ponoviti da bi i samim Srbima trebalo biti u interesu da se podnese revizija. Čega se boje ako tvrde da je neosnovana, da pravni zastupnik nema legitimitet? Eto im prilika da jednom zauvijek završe tu priču, pa da se mogu pozvati na konačnu presudu. Ili se zaista nečega boje? Ili ih, negdje duboko ispod debele kože, muči savjest?

Ni Stav nije odgovarao mnogima pa, čim je lansiran, a ovim izdanjem obilježavamo dvije godine izlaženja i stoti broj, bio je etiketiran i napadan. Predviđali su nam vijek od dva mjeseca i desetak brojeva, s nama su se ismijavali, prozivali su nas nacionalistima, fašistima i radikalima, iako mi nikada nismo bošnjački identitet promatrali jednoobrazno prihvaćajući podjelu na “zelene” nacionaliste i “crvene” antifašiste, iako mi nikada nismo bosanskohercegovački identitet promatrali kao ekskluzivni prostor samo Bošnjaka.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!