NOVI STAV: Njihovi i naši heroji

„Šaban Šaulić jeste regionalna tema, baš kao i Fahreta Jahić, a time je i tema nadobudne sarajevske FGR građanštine koja od tzv. regije želi biti posvojena. Uz to, i Brena i Šaulić imaju neke veze s Bosnom i muslimanima, oboje su posvojeni u prostor srbofolka i oboje su na glavi nosili crvenu beretku. Što reći nego da je (ne)ukus pobijedio i da će, ne dao Bog, opet neko pjevati Hajde da se volimo dok nas deportiraju ili kolju?! Ima u tome nekog izazova, rekli bismo, jer estetika i etika idu zajedno baš kao što eros ide uz tanatos, odnosno smrt“, stoji u uvodniku novog broja Stava.

 

U prodaji je novi broj magazina Stav.

U uvodniku 207. broja Stava, Filip Mursel Begović piše o njihovim i našim herojima.

„Šaban Šaulić jeste regionalna tema, baš kao i Fahreta Jahić, a time je i tema nadobudne sarajevske FGR građanštine koja od tzv. regije želi biti posvojena. Uz to, i Brena i Šaulić imaju neke veze s Bosnom i muslimanima, oboje su posvojeni u prostor srbofolka i oboje su na glavi nosili crvenu beretku. Što reći nego da je (ne)ukus pobijedio i da će, ne dao Bog, opet neko pjevati Hajde da se volimo dok nas deportiraju ili kolju?! Ima u tome nekog izazova, rekli bismo, jer estetika i etika idu zajedno baš kao što eros ide uz tanatos, odnosno smrt“, stoji u uvodniku novog broja Stava.

Novu Stav donosi posvetu Zejdu Dukmaniću.

Bio je komandir čete vojne policije “Crnih labudova” s činom natkapetana. U okviru tih nadležnosti bio je zadužen i za bezbjednost rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića od 1993. do 1995. godine. Jednom prilikom kazao je da je ponosan što pripada generaciji koja je imala čast biti dio Armije RBiH. Svjedoci pričaju da je sa smrtne postelje poručio da mu je najveća čast u životu što je imao priliku štititi rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića.

Zaposlenici na Univerzitetu Sarajevo, a posebno oni u višem zvanju, ovih su dana dobili prvu plaću iz trezora. I ugodno se iznenadili. Kako kaže predsjednik Sindikata Univerziteta u Sarajevu Jasmin Velagić, zaposlenici “ne da su zadovoljni, nego su prezadovoljni”. Stav piše o razlozima povećanja plaća univerizetskih profesora.

U prostorijama Prve osnovne škole “Srebrenica” prije nekoliko dana održan je sastanak Savjeta roditelja osnovne škole. Savjet roditelja čine roditelji bošnjačke i srpske djece koja pohađaju Prvu osnovnu školu i sastanci su prilika da roditelji s upravom škole razgovaraju o prilikama u školi, ali i eventualnim problemima s kojima se djeca ili nastavno osoblje susreću u radu. Na početku sastanka roditelji bošnjačke djece tražili su da se dopuni dnevni red i da se izabere novi predsjednik Savjeta roditelja, te da se, kako kažu, govori o diskriminaciji učenika bošnjačke nacionalnosti. Zbog ovih zahtjeva, roditelji srpske nacionalnosti napustili su sastanak a dopisnik Stava iz Srebrenice detaljno izveštava o ovom slučaju.

Fatima Šabanović napisala je roman Kad tišina progovori, u kojem tretira dešavanja u Podrinju za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o historijskom romanu koji pripovijeda istinite priče o preživljavanju u vremenu zla, a njegova je naročita vrijednost upravo u faktografiji, kako onda kada narator u romanu progovara da bi objasnio kontekst u kojem likovi preživljavaju, tako i u pojedinačnim sudbinama likova čija su imena izmijenjena, ali ne i sudbine. Potvrdila je to Fatima Šabanović u razgovoru za Stav, rekavši da sudbine nisu produkt njene mašte, već su to sudbine njenih rođaka i prijatelja, od kojih su neki i danas živi. “Ne radi se tu samo o vojnicima. Moju majku je mučila jedna žena (Gordana Andrić) koja sada radi u marketu u Beogradu. Majku je tukla Kur’anom čije su korice urađene od ovčije kože”, priča Šabanović za Stav.

u 207. broju Stava čitajte i priču o selu Todorovo, koje se naazi na tromeđi općina Velika Kladuša, Cazin i Bužim. Todorovo je u proteklih nekoliko stoljeća predstavljalo pravu pozornicu historijskih dešavanja, od izgradnje tvrđave i odbijanja osmanskih napada, potom osmanskog zauzimanja i brojnih pokušaja povrata grada od austrijske i hrvatske banske vojske, zatim uskočkih upada u naselje, doseljavanja muslimanskih izbjeglica iz Like i slično.

U novom broju Stava sjećamo se komandanta turskog kontingenta vojske u misiji UN-a koji je boravio u mirovnoj misiji u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu — (tada) pukovnika, sada generala Mehmeta Alija Erdoğana. U Bosni i Hercegovini smo pitali mnoge sugrađane o misiji turske vojske koja je bila u sastavu UNPROFOR-a, pod ko­mandom engleskog generala u Zenici. Malo je njih znalo neke pojedinosti o toj vojsci, a gotovo niko o komandantu Mehmetu Aliju Erdoğanu. Tek aktivni vojnici, a posebno komandni kadar, znao je ko je zapravo Mehmet Ali Erdoğan i kakvu je misiju vršila turska vojska pod njegovom komandom. Generala sam upoznao u Ankari. Nakon prvog susreta, postali smo iskreni prijatelji. Zajedno smo putovali širom Turske i upoznali mnoge ljude porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i drugih krajeva današnje Hrvatske, Srbije, Kosova, Makedonije, Albanije… Tako je nastala knjiga Bošnjaci, odani građani Turske. Dio teksta koji donosimo objavljen je u toj knjizi.

Šta je to „Pirinčova frula s Peštera“ saznajte u ovom broju Stava.

U muzičkoj tradiciji Bošnjaka koji žive u pešterskim selima nailazimo i na jedan aerofoni instrument kojeg nije nimalo lahko napraviti. Taj je instrument u etnomuzikološkoj literaturi poznat kao pirinčova frula, a u narodu kao sviralja od pirinča ili pirinče, navela je profesorica muzike i pijanistkinja iz Novog Pazara Naka Nikšić u uvodu projekta “Pirinče – instrument koji nestaje”, a sve s ciljem da se ovaj instrument, čiji su sačuvani primjerci stari po trista i više godina, otrgne od zaborava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 21. februara, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

„Nema li kulture sjećanja – postoji nekultura zaborava koja vodi u katastrofu ponavljanja zločina i patnje. Upravo je nekultura izostanka sjećanja na bošnjačke žrtve i heroje u prethodnim ratovima (dakle i Prvom svjetskom ratu i prije) omogućila nove zločine, odnosno ostavila ljude potpuno psihološki nepripremljenim za genocid“

Novi Stav otkriva detalje sumnjivog poslovanja pripadnika terorističke organizacije FETÖ u Bosni i Hercegovini. Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!