NOVI STAV: Narod zna

Stav donosi detaljnu analizu izbornog procesa i rezultata izbora te predviđa na koji će se način formireati vlast u našoj zemlji. Ne pretjerano očekivana pobjeda Željka Komšića, potpuni poraz Fahrudina Radončića i njegove stranke, dolazak na političku scenu nekoliko novih i de facto nestajanje nekih starih stranaka, te jačanje HDZ-a BiH i ostajanje SDA na pozicijama iz 2014. godine, unatoč unutarstranačkim turbulencijama završenim nekoliko mjeseci pred izbore, osnovna su im obilježja.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav a središnje teme ovog 188. broja Stava su netom završeni izbori u Bosni i Hercegovini.

Stav donosi detaljnu analizu izbornog procesa i rezultata izbora te predviđa na koji će se način formireati vlast u našoj zemlji. Ne pretjerano očekivana pobjeda Željka Komšića, potpuni poraz Fahrudina Radončića i njegove stranke, dolazak na političku scenu nekoliko novih i de facto nestajanje nekih starih stranaka, te jačanje HDZ-a BiH i ostajanje SDA na pozicijama iz 2014. godine, unatoč unutarstranačkim turbulencijama završenim nekoliko mjeseci pred izbore, osnovna su im obilježja.

Stav piše i o fenomenu Željko Komšić te analizira uzroke izbornog poraza Dragana Čovića.

Zanimljivo je da su u ruralnim srpskim sredinama u Federaciji, poput Drvara, po nalogu Milorada Dodika, Srbi glasali za Čovića. Svoj svomu, reklo bi se. Ipak je Čović bio predratni Jugoslaven koji se potpisivao ćirilicom, drug i komunista, borac za očuvanje tekovina socijalističke revolucije te bratstva i jedinstva naroda i narodnosti. Ovdje ga ne smeta što su za njega glasali Srbi, dok mu ne samo bošnjačka podrška Komšiću itekako smeta. Sličnu je podršku Komšić dobio i u Goraždu. Ko zna, da je Čović malo više bio to što stvarno jeste – Jugoslaven, možda bi dobio više glasova od Komšića.

Analiziramo i rezultate izbora u Republici Srpskoj.

Prema do sada prebrojanim glasovima, Bošnjaci su osvojili tri mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske. U izbornoj jedinici 1, u kojoj je nosilac liste bio Senad Bratić, koalicija Zajedno za BiH, koju čine SDA, Stranka za BiH i BPS-Sefer Halilović, osvojila je jedan mandat. Ova koalicija u izbornoj jedinici koja u NSRS daje devet zastupnika osvojila je 3.890 glasova i na petom je mjestu po broju osvojenih glasova. Mora se napomenuti da još nisu prebrojani glasovi koji dolaze putem pošte od građana koji glasaju u inostranstvu, a kojih nije zanemariv broj, tako da će ovaj rezultat vjerovatno biti još i bolji.

Novi Stav donosi i članak o tome ko se zaista miješa u izbore u Bosni i Hercegovini.

U toku predizborne kampanje mogli smo vidjeti podršku koju uživaju kandidati iz reda hrvatskog i srpskog naroda, a koja je dolazila iz susjednih zemalja, ili čak iz Rusije. Iako su do sada razni analitičari, kritičari, pa i političari, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednim državama, optuživali upravo Tursku da se miješa u izborni proces u BiH, Turska je i ovog puta pokazala da poštuje Bosnu i Hercegovinu, njen sistem, kao i izbor naroda, i nije uputila nikakvu poruku niti posjetu koja bi se mogla protumačiti kao politička podrška ili političko lobiranje.

Novi broj Stava donosi intervju sa Šemsudinom Mehmedovićem koji je uvjerljivo obnovio svoj mandat zastupnika u Parlamentu BiH. U naredne četiri godine bit će zastupnik, i to nakon što je kao kandidat SDA iz izborne jedinice IV osvojio najveći broj glasova. U prvom intervjuu nakon izbora, Mehmedović za Stav komentira izborne rezultate, debakl svojih nekadašnjih saradnika iz Parlamenta BiH te prognozira kako će se i kada formirati vlast na državnom nivou.

U novom Stavu čitajte i o fondu „Bošnjaci“.

Prvi predsjednik nezavisne Republike Bosne i Hercegovine rahmetli Alija Izetbegović osnovao je 1997. godine Fond “Bošnjaci” s ciljem zanavljanja stručnog kadra koji je stradao u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Za potrebe stipendiranja nadarenih učenika i studenata rahmetli Alija je ostavio u vidu dionica u BOR banci pet miliona maraka. Fond je prvobitno bio u okviru Stranke demokratske akcije (SDA), čiji je predsjednik u to vrijeme bio rahmetli Alija, a 2001. godine predsjednik Izetbegović je Fond uvakufio. Novac koji je uplaćen za potrebe Fonda jeste novac koji je narod Kraljevine Saudijske Arabije poklonio Izetbegoviću da s tim novcem raspolaže u korist muslimanskog naroda onako kako on misli da treba.

Njegove ste fotografije sasvim sigurno nekada gledali, to su najljepše slike Sarajeva ali se o Nusretu Halačeviću, prvom diplomiranom fotografu u Sarajevu malo zna.

Ko je god poznavao Nusreta Halačevića i njegovo djelo, bez izuzetka će reći kako je Nusret bio strasan fotoreporter i jedan od najvrednijih hroničara Sarajeva. Često je išao na dženaze da snimi nekoliko usputnih fotografija, a iz njih je nastajala čista umjetnost. Fotografirao je i stare sarajevske nošnje, i to mu je jedno vrijeme bila glavna preokupacija. Vjerovatno je na taj način želio sačuvati spomen o tadašnjim Sarajlijama Bošnjacima, njihovoj kulturi, tradiciji, običajima, vjeri i vjerovanju, o svemu onome o čemu više niko nema ni da priča ni da piše.

Khabib Nurmagomedov, prvi musliman UFC prvak u historiji tog sporta, pobjedom je nad Conorom McGregorom ponovo vratio Dagestan u središte pažnje svjetskih medija. Ovaj put ne govori se o neredima, nemirima, napadima, po čemu je zemlja bila poznata proteklih godina. Priča se o danas najpoznatijem Dagestancu. Nadimak mu je Orao. Sasvim prikladan ratničkom backgroundu njegove porodice. Khabibov se, naime, pradjed borio rame uz rame s najčuvenijim Dagestancem svih vremena Imamom Šamilom. Stav donosi priču o svjetskom prvaku.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 11. oktobra širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Kada je Srebrenica pala, Bekir je imao šesnaest godina. S hiljadama drugih krenuo je putem smrti u nadi da će stići do slobodne teritorije. Ipak, dani su prolazili, zima je došla i prošla, snjegovi se otopili, a Bekir nije dolazio. Došlo je proljeće, a s proljećem i Bekir. Nakon devet mjeseci provedenih u podrinjskim šumama, 6. aprila 1996. godine, nakon 270 dana lutanja, skrivanja i probijanja, Bekir je s još pet muškaraca došao na slobodnu teritoriju

“Rahmetli Alija je uvakufio pet miliona maraka u vidu dionica u BOR banci s ciljem da se ta sredstva umnožavaju. Može se iz vakufname izvući zaključak da se osnovna sredstva čuvaju, a da se iz dobiti stipendiraju studenti i učenici. Moram napomenuti da je uvakufljeno 5 miliona, a da smo mi za nekih 15 godina ostvarili oko 11,7 miliona maraka, u obrazovanje i nauku smo investirali 4,5 miliona maraka. Fond je u cijelosti sačuvan i mi sada raspolažemo s nekih 6,2 miliona maraka. On je osnovao još ovakvih sličnih fondova, ali uglavnom su svi propali, osim Fonda 'Bošnjaci'”, priča direktor Fonda Šahin Kerla

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!