NOVI STAV: Najvažnija je stvar Bosna!

U 116. broju za Stav govori David Kamhi, profesor violine i bosansko-sefardski intelektualac. U razgovoru pod naslovim „Drage komšije, Ramazan šerif mubarek olsun – u ideji su Bosne spas i izlaz“, Kamhi, između ostalog, kaže: "Drage komšije, spas i izlaz u jednoj su riječi: Bosna."

Pred Vama je novo izdanje magazina Stav.

U 116. broju za Stav govori David Kamhi, profesor violine i bosansko-sefardski intelektualac. U razgovoru pod naslovim „Drage komšije, Ramazan šerif mubarek olsun – u ideji su Bosne spas i izlaz“, Kamhi, između ostalog, kaže:

„Najvažnija je stvar Bosna. To ne smijemo zaboraviti i sve ono što se radi protiv opstojnosti Bosne ne valja. Svako pomalo vuče na svoju stranu, međutim, naša je snaga država Bosna. I pokojni predsjednik Alija Izetbegović, s kojim sam bio dosta u kontaktu i sretali smo se više puta za vrijeme rata, to je znao i o tome mi je govorio. Moja je majka postila za vrijeme ramazana, a i ja sam s njom postio. Sada više ne postim, ali poštujem ramazan. Dosta poznajem islam i znam kako se treba ponašati za vrijeme ramazana. Pa, moje drage komšije, uz najljepše želje, Ramazan šerif mubarek olsun! Drage komšije, spas i izlaz u jednoj su riječi: Bosna.”

Stav donosi ekskluzivna svjedočenja o komunističkim zločinima u Krajini o kojima se dugo moralo šutjeti.

Seljačka buna protiv agrarne reforme i surovog otkupa koji su provodile komunističke vlasti u Krajini bila je godinama obavijena velom tajne. No, klupko zločina počelo se odmotavati. U ovom tekstu otkrivamo samo dio gnusnih podvala, izdaja i namještanja kojima su se komunisti služili u svom projektu raseljavanja i slabljenja bošnjačkog stanovništva u Krajini

Za Stav govori i Mirza Dilić, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Sarajevu, predsjednik Vijeća doktoralnog studija Medicinskog fakulteta i tvrdi: „Optužbe dekanese Hadžović-Džuvo apsolutno su neistinite.“

Cijela inicijativa nastavnika kliničkih predmeta s Kliničkog centra krenula je u septembru 2016. godine, s osnovnim ciljem da se na korektan i ravnopravan način reguliraju odnosi između Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Medicinskog fakulteta, odnosno da se riješi status nastavnika s Kliničkog centra, da se riješi njihovo ravnopravno učešće u Naučno-nastavnom vijeću Fakulteta, da se poboljša kvalitet nastave za studente i to uvođenjem druge linije nastave, a što je u skladu sa Standardima i normativima za visoko obrazovanje Kantona Sarajevo. Dakle, ukupna aktivnost  kliničkih nastavnika bila je i sada je korektna, ima za cilj bolji i kvaliteniji Medicinski fakultet, kao i bolju i kvalitetniju nastavu za naše studente

Stav piše i o lokalnim izborima koji su proteklog vikenda održani u Hrvatskoj i otkriva ko je odgovoran za politički krah i nestanak Bošnjaka iz javnog života.

Unatoč većem broju bošnjačkih stranaka, zastupljenost Bošnjaka u općinskim vijećima, gradskim i županijskim skupštinama je neznatna. Moglo bi se reći da je obrazac bošnjačkog političkog potonuća i gotovo išćeznuća iz političkog života, koji je primjetan u nekoliko posljednjih ciklusa općih izbora, ponovljen i na lokalnim izborima

Snimljen je igrani film o sudbini Mehmedalije Alića a Stav donosi priču o Srebreničanu koji je otkrivao Hudu Jamu.

Iako su u filmu spomenuti značajni događaji koji su obilježili njegov život, centralna tema filma jeste Alićev rad na otvaranju Barbarinog rova u sklopu rudnika Huda Jama. Otud i sjajan naslov filma, jer Alić ne samo da je bio rudar otkrivajući leševe u rudniku nego je rudario i po vlastitoj prošlosti, pitajući se ko će pronaći posmrtne ostatke muških članove njegove porodice iz Srebrenice.

Ramazan u bošnjačkoj književnosti jedna je od tema ovog broja Stava.

Ramazan je jedna od velikih tema usmene, divanske i novije bošnjačke književnosti. Brojni su autori u ovom mjesecu prepoznali identitarni topos pogodan za literarnu obradu, pa su u ramazanu pronalazili temu, motivacijski mehanizam, simbol… Stoga ćemo podsjetiti na neke od najboljih priča i pjesama u bošnjačkoj književnosti posvećenih ramazanu i njegovim refleksijama na kulturu Bošnjaka.

“Smrt u Bijeloj kući: Mirsadova priča” naslov je teksta o promociji knjige i životu Prijedorčanina Mirsada Čauševića, danas uspješnog poslovnog čovjeka u SAD.

Iz Prijedora je tokom agresije protjerano više od 55 hiljada Bošnjaka. Većina ih je, nakon golgote koncentracionih logora Omarske, Keraterma, Trnopolja ili Manjače, svoja utočišta našla širom svijeta. Danas u Chicagu živi velika prijedorska zajednica čiji je ugledan član Mirsad Čaušević ovih dana promovirao u Prijedoru svoju knjigu Smrt u Bijeloj kući.

Dvoipogodišnji Said Šakić iz Srebrenice je „Malo čudo od djeteta“ i Stav piše o njemu u ovom broju.

“On je dijete koje se uklapa u grupu, druželjubiv je, igra se s ostalom djecom. Voli crtane filmove, lego‑kocke, pjesmice brzo pamti. Nadprosječan je i u to uopće nema dileme. Voljela bih da neko od stručnjaka radi s njim. Njemu treba nešto više. Treba mu plan rada. Nadam se da će se neki stručnjaci javiti, da zajedno radimo sa Saidom jer on je zaista fenomen koji treba njegovati”

Kako je „Raja iz Mostara spasila “Velež“ čitajte u ovom broju Stava.

Osnovan davne 1922. godine Radničko sportsko društvo “Velež” decenijama je bio jedan od najboljih sportskih klubova Bosne i Hercegovine. U ratu protjeran iz svog doma, uništene prošlosti, nakon rata “Velež” je bio žrtva politike, javašluka, nerada, kriminaliziranih sportskih radnika. Sve je to, dolaskom nove Uprave, ostalo iza “Veleža”. Reporteri Stava bili su u Mostaru i posjetili gradilište novog “Veležovog” stadiona nazvanog Rođeni, najljepše sportske priče u Bosni i Hercegovini.

Novi Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 25. maja širom Bosne i Hercegovine.

 

 

PROČITAJTE I...

Iako oslabljena, i dalje postoji tradicija pravljenja šarenih svijeća, ali je, nažalost, sve manje onih koji to prakticiraju pa tako današnja djeca nemaju sreće da osjete tu radost. Kupovala bi se svakom djetetu po jedna šarena svijeća pa su djeca čekala čija će prva izgorjeti, odnosno čija će duže trajati, to je bilo veselje kao današnja dječija radost uzrokovana slatkišima. Bila je to posebna radost za djecu, zbog koje su s uzbuđenjem dočekivali novu hidžretsku godinu

U Kiseljaku djeca Bošnjaka i Roma uživaju nejednak tretman u odnosu na djecu Hrvata. Zgrada OŠ “Kiseljak 1” u očajnom je stanju iako nastavu u njoj pohađa ukupno 757 učenika. Djeca nemaju adekvatne uvjete za učenje. Namještaj je dotrajao, krov prokišnjava, uništeni su zidovi, toalet. Prostora nedostaje, a tek od ove jeseni mogu koristiti fiskulturnu salu. U zgradi se izvodi i nastava isturenih srednjoškolskih odjeljenja iz Fojnice, jedina veza i način da srednjoškolci iz Kiseljaka pohađaju u svojoj općini nastavu na bosanskom jeziku.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!