NOVI STAV: Na Bleiburgu je ubijeno 50 hiljada Bošnjaka

Objavljujemo i tekst o uspjesima federalne Vlade pod vodstvom premijera Fadila Novalića. Između ostalog, pišemo i o podacima Porezne uprave Federacije BiH, koji kažu kako je od 31. maja do 30. septembra ove godine broj zaposlenih osoba u ovom entitetu dostigao 501.271. Najvažnije od svega jeste da su 24.952 novozaposlena radnika u periodu od 1. aprila do danas. Pojednostavljeno rečeno, za pet mjeseci otvorena su 24.952 nova radna mjesta. Pri tome je broj zaposlenih u javnoj upravi smanjen za 1.800.

 

Pred Vama je novo, 85. po redu izdanje časopisa Stav.

U ovom broju možete pročitati prvi dio našeg velikog istraživanja o stradanju Bošnjaka na Bleiburgu i oko njega 1945. godine.

Iako je prošlo 70 godina od stravičnog zločina partizana u bleiburškim marševima smrti, do danas je napisano svega nekoliko ozbiljnih studija koje se bave ovom temom. Nesrazmjer između opsega bleiburške tragedije i pisanih tragova o njoj treba tražiti prije svega u totalitarnoj politici Jugoslavije koja je po svaku cijenu nastojala uništiti sjećanje na bleiburške marševe smrti, i ubijene Hrvate, Bošnjake, Nijemce, Slovence, Mađare, i nešto Srba i Crnogoraca. S druge strane, hrvatski su istraživači nerijetko, u duhu endehazijske politike identiteta, vješto skrivali ubistva Bošnjaka, navodeći ih u zvaničnim dokumentima kao Hrvate.

Na osnovu istraživanja pojedinih hrvatskih historičara, brojnih izjava preživjelih svjedoka koje je sakupio vrijedni Nihad Halilbegović te nekompletnih spiskova ubijenih Bošnjaka, možemo sa sigurnošću reći da je u blaiburškim marševima smrti stradalo između 20.000 i 50.000 Bošnjaka, iako hrvatski historičar Vedran Petrović procjenjuje da je stradalo između 50.000 i 65.000 Bošnjaka.

U ovom i narednom broju Stava donosimo priču o stradanju bošnjačkih vojnika i civila u bleiburškim marševima smrti te ekskluzivno objavljujemo izjave preživjelih svjedoka

Objavljujemo i tekst o uspjesima federalne Vlade pod vodstvom premijera Fadila Novalića.

Proteklih dana poslodavci prave dramu oko oporezivanja toplog obroka. Ministrica finansija Jelka Milićević donijela je pravilnik o oporezivanju ovoga, do sada neoporezovanog dijela plate. Poslodavci tvrde da će na 10 radnika godišnje izdvajati dodatnih 15.000 maraka. Međutim, topli obrok bio je izvor velikog broja malverzacija. Pojedini poslodavci, a to nije bio rijedak slučaj, isplaćivali su radnicima minimalnu platu plus topli obrok, tako da, kada se to dvoje zbroji, radnik, npr., dobije 600 maraka plate, a poslodavac plati porez samo na minimalnu platu, ali ne i na topli obrok koji je uračunao u ukupnu platu. A bilo je i onih koji su isto to radili, a dodatni dio plate isplaćivali “u koverti”. Također, ima i onih poslodavaca koji topli obrok isplaćuju u robi, što nigdje više na svijetu nema osim kod nas. Vrijeme je da se i to dovede u red.

Koliko se god to činilo nestvarnim, Sarajevski kanton dio je Bosne i Hercegovine s najmanjim brojem smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama i koliko god to zvučalo nevjerovatno, danas se na cestama gine višestruko manje nego sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte detaljno istraživanje u našem novom broju.

Po prvi put u BiH objavljujemo detalje i imena takozvanih dezertera, osoba mobiliziranih u Srbiji u maju 1995. godine, koji su u Srebrenici, dva mjeseca kasnije, nakon obuke u Cengtru na Jahorini, počinili genocid.

Tu su i naše redovne sedmične kolumne, posljednji dio feljtona o historiji bh. nogometa, priča o tome kako su Srbi iz Srbije oteli izbore u Srebrenici a naš suradnik iz Crne Gore pojašnjava kako je i zašto Milo Đukanović ostao predsjednik…

Novi broj časopisa Stav u prodaji je u Sarajevu danas poslijepodne, a od četvrtka, 20. oktobra širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Po teoriji vladajućeg sloja, ekonomska izgradnja zahtijevala je visokoobrazovanog i kulturnog čovjeka, dok su upravo kultura i prosvijećenost doprinosili bržem i uspješnijem razvoju. Upravo zato što je u Jugoslaviji, a samim time i u Bosni i Hercegovini, bilo riječ o masovnoj kulturi koja je trebala obuhvatiti sve slojeve stanovništva i prenijeti mu poruku socijalizma

Najstariji podatak koji govori o postojanju Mostara jeste iz 1468./69., kada je evidentirano postojanje trga i nahije pod imenom Köprü Hisar (Most pored tvrđave). Osmanska vlast, koja je u postojećim tvrđavama na ovim prostorima vidjela vojno-strateški značaj, dala je sredstva za njihovu popravku te izgradnju mosta koji će spajati dvije obale Neretve.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!