NOVI STAV: Livanjski Al-Bagdadi

„Čović je očito uvjeren da se Evropa, za razliku od '83. godine, kada je grmjelo iz Helsinškog komiteta i drugih institucija za zaštitu ljudskih i građanskih prava, danas lakše pali na takve priče. Isticanjem opasnosti od bošnjačkih namjera u stvaranju nekakve islamske države, Čović zapravo, nastoji toj istoj Evropi nabrzinu zamazati oči, kako bi njegov nedavni orkestralni napad i uvrede na račun evropskih temeljnih institucija što prije bio pospremljen u prostor zaborava“, stoji u članku novog Stava.

Pred Vama je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od tema 153. broja Stava je vizija islamske države po Draganu Čoviću.

„Čović je očito uvjeren da se Evropa, za razliku od ‘83. godine, kada je grmjelo iz Helsinškog komiteta i drugih institucija za zaštitu ljudskih i građanskih prava, danas lakše pali na takve priče. Isticanjem opasnosti od bošnjačkih namjera u stvaranju nekakve islamske države, Čović zapravo, nastoji toj istoj Evropi nabrzinu zamazati oči, kako bi njegov nedavni orkestralni napad i uvrede na račun evropskih temeljnih institucija što prije bio pospremljen u prostor zaborava“, stoji u članku novog Stava.

Stav analizira, nakon ostavke Elmedina Konakovića na pozicije u SDA, karijerizam kao razlog „umnožavanja“ bošnjačkih stranaka.

Karijeristi smatraju da ugled stranke kojoj pripadaju izvire jedino iz njihovih ličnih osobina, pa su po tom osnovu postavljali i postavljaju zahtjeve za kontinuirani napredak u političkoj karijeri. Kada i ako im se u tom pogledu nisu zadovoljile ambicije, redovno su odlučivali da napuste matičnu stranku, s ciljem da političku moć koju su stekli na sljedećim izborima pretvore u rezultat svojih novoosnovanih stranaka i postanu dio vlasti. Do sada nam iskustvo govori da su se takve stranke gotovo uvijek javljale kao konkurencija samo i isključivo SDA. Tako je bošnjački narod, nesrazmjerno svom demografskom potencijalu, po broju političkih stranaka postao “najbogatiji”, što je odraz nepovoljnih unutarbošnjačkih odnosa, ali i subverzivnih izvanjskih utjecaja.

Koliko često pročitate ili čujete u medijima pozitivnu vijest? Čujete li ljude na javnim mjestima da govore o pozitivnim stvarima? Koliko često vidite nasmijane ljude u javnom prijevozu? Zapravo, ako bolje razmislimo, na ulici ili u javnom prijevozu najčešće vidimo namrštene, turobne ljude koji pričaju o tome kako ništa ne valja. Ako je kiša, nije dobro, ako je snijeg, opet nije dobro, ako je sunce, zašto nije kiša; i tako ukrug. Ništa ne valja, za sve je kriva “država”. U virtualnom svijetu, svijetu vijesti, komentara, statusa i “šerova”, stvari su još katastrofalnije. Novi Stav piše o tome zašto smo u kandžama negativnosti.

Stav u novom broju analizira političko djelovanje Naše stranke.

„Nevjerovatno je koliko se izjave i stavovi članova Naše stranke o nekim suštinskim pitanjima, poput prava na političko organiziranje i vlastiti jezik većinskog naroda među kojim djeluju, kulture i identiteta tog naroda, karaktera protekle agresije i prirode opsade grada u kojem su najaktivniji, uloge političkog rukovodstva RBiH i njegovih oružanih snaga itd., poklapaju sa stavovima najrigidnijih velikosrpskih i velikohrvatskih političkih predstavnika ili uopće bilo koga ko nastupa s pozicija antibošnjačkog šovinizma“, dio je članka pod naslovom „Njihova stranka“.

U Stavu čitajte i zašto je najava osnivanja Instituta za iranistiku izazvala polemičke tonove na Skupštini KS.

Inicijativu za osnivanje instituta za iranistiku pokrenulo je 2015. godine Udruženje za promociju perzijskog jezika i kulture književnosti “Damavand” u skladu sa Zakonom o naučno‑istraživačkoj djelatnosti Kantona Sarajevo. Razmatrajući ovaj zahtjev, Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajeva, na čiju je adresu prvobitno stigao ovaj zahtjev, oformilo je Ekspertnu komisiju koja je razmotrila dostavljeni Elaborat o opravdanosti Instituta za iranistiku. U radu komisije, pored predstavnika Ministarstva, sudjelovali su i profesori s Filozofskog fakulteta u Sarajevu koji se dugi niz godina bave izučavanjem perzijskog jezika i književnosti. Komisija je na osnovu detaljno proučenog Elaborata dala pozitivnu ocjenu, a Vlada Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj 14. decembra 2017. godine donijela odluku o prihvatanju izvještaja Komisije za davanje stručnog mišljenja o opravdanosti osnivanja instituta za iranistiku u Sarajevu, te je dala svoju saglasnost. Na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo, koja je održana 31. januara 2018. godine, pored ostalog, našla se i tačka dnevnog reda o osnivanju instituta za iranistiku u Sarajevu.

Kako se „Dodikova politika odlučila za primjenu terorističkih metoda“ čitajte u novom broju Stava.

„Da se nije odlučio za terorističke metode političke borbe, Dodik ne bi organizirao ni “Srbsku čast” ni “Ravnogorske četnike”. Zato, EU, SAD i NATO na svoje liste terorističkih organizacija trebaju staviti paravojne elemente SNSD-a Milorada Dodika, što bi imalo karakter borbe protiv uzroka daljeg eskaliranja krize u ratno stanje, odnosno što bi imalo karakter prevencije nastanka ratnog stanja u BiH i šire.“

Bivša pripadnica 5. korpusa Armije RBiH Jasmina Baković ponovo pred deložacijom

“Probala sam se boriti i štrajkati, ali dadnu mi neku trenutnu materijalnu pomoć, i to je sve. Meni treba trajno rješenje. Probala sam da se obraćam i udruženju žena koje su žrtve rata, s molbom da me uvrste u žrtve jer sam silovana, ne bih li ostvarila neka prava. Ali, oni nisu u mogućnosti da rješavaju moj status. Nikome više ne trebam, a dala sam ovoj državi svoju mladost i najbolje godine života”, govori Baković za Stav.

Operacija “Maslinova grana”, koja za cilj ima uništiti djelovanje terorističkih organizacija kao što su PKK, YPG i PYD na granicama Turske, jeste legitimno pravo Turske na odbranu. Mještani se vraćaju u mjesta oslobođena od terorista, bolesnici nakon dužeg vremena dobijaju lijekove, civili se ponovo osjećaju sigurnim. U novom Stavu čitajte zašto, uprkos ovim činjenicama, neki bosanskohercegovački mediji operaciju “Maslinova grana” predstavljaju kao operaciju protiv kurdskog naroda.

Petnaest bh. kraških polja nominirano je za listu značajnih područja za ptice.

Dvadesetak članova društva “Naše ptice” sa saradnicima iz drugih organizacija i pojedincima zaljubljenicima u ptice vrše prebrojavanje na svim značajnijim vodenim staništima u Bosni i Hercegovini kao što su Hutovo blato (25 do 30.000 vrsta ptica), Mostarsko blato, Buško jezero, Bardača, ribnjaci Saničani, Plivska jezera, rijeke Vrbas, Bosna, Miljacka, Željeznica, Neretva, Buna, Lašva i dr.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, osmog februara širom Bosne i Hercegovine.

 

 

PROČITAJTE I...

Bašićeva ljubav prema usmenoknjiževnoj tradiciji Bošnjaka Sandžaka ogleda se u višedecenijskom radu na prikupljanju raznorodnih vijesti, bilježenju pjesama na terenu te pripremi antologijskih izbora, što je u ukupnoj historiji prikupljanja bošnjačke usmenoknjiževne građe, i ne samo na ovom prostoru, ostao jedan od najustrajnijih primjera pregalaštva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!