NOVI STAV: Lijepa naša domovino

„Pokušaji Srba na Kosovu da pod utjecajem Beograda organiziraju “Zajednicu srpskih općina” vjerovatno je da su dodatna inspiracija Čoviću da na putu ka “trećem hrvatskom entitetu” u BiH, što formalno, što neformalno, što tajno, što javno, gradi “Zajednicu hrvatskih kantona i općina”. Takvi uspjesi Čovića u pogledu distanciranja od suvereniteta Sarajeva pojačavaju šanse da se Srbi na Kosovu izmaknu od suvereniteta Prištine, i obratno. Zato je saradnja velikosrpske i velikohrvatske politike najizazovnija tema i za graditelje i za rušitelje mira i sigurnosti na Balkanu“

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema 179. broja Stava je antibosanskohercegovačka politika Čovićevog HDZ-a pred oktobarske izbore, odnosno, zašto je saradnja velikosrpske i velikohrvatske politike najveći izazov za sigurnost na Balkanu.

„Pokušaji Srba na Kosovu da pod utjecajem Beograda organiziraju “Zajednicu srpskih općina” vjerovatno je da su dodatna inspiracija Čoviću da na putu ka “trećem hrvatskom entitetu” u BiH, što formalno, što neformalno, što tajno, što javno, gradi “Zajednicu hrvatskih kantona i općina”. Takvi uspjesi Čovića u pogledu distanciranja od suvereniteta Sarajeva pojačavaju šanse da se Srbi na Kosovu izmaknu od suvereniteta Prištine, i obratno. Zato je saradnja velikosrpske i velikohrvatske politike najizazovnija tema i za graditelje i za rušitelje mira i sigurnosti na Balkanu“, stoji u članku novog broja Stava.

Senadin Lavić, predsjednik BZK “Preporod”, u intervjuu za Stav odgovara na brutalne prozivke srbijanskih i medija iz RS.

„Oni su mene predstavili i napali kao nekoga ko mrzi Srbe, kao neku neznalicu koja ne zna šta priča, a posebno zbog ponavljanja činjenice da je osnov entiteta RS genocidan po presudi Haškog tribunala iz 2007. godine. Na sličan su način demonizirali i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, koji je ustvari najviše izložen omalovažavajućim napadima nemoralnog medijskog cinizma. Medijski teroristi bi nas ušutkali i prisilili da šutimo o tome. Naša je ljudska obaveza da govorimo istinu i na njoj istrajavamo bez obzira na sve! Princip je ljudski – istinu govori i ne boj se.“

Reporteri Stava bili su u Trebinju gdje je Medžlis Islamske zajednice Trebinje završio je prije nekoliko dana u najjužnijem gradu Bosne i Hercegovine renoviranje i obnovu vakufske kuće u samom centru stare gradske jezgre. Riječ je o kući u kojoj su prije rata stanovali trebinjski imami, a nakon rata je izdavana pod kiriju. Sadmir ef. Mustafić, sekretar Medžlisa Islamske zajednice Trebinje i zamjenik glavnog imama u Trebinju, kaže kako se ovo nije isplatilo jer je kirija bila izuzetno niska i uz to je stizala neredovno. Upravo zbog toga, a i uslijed potrebe za dodatnim sredstvima iz kojih bi bio finansiran rad Medžlisa, krenulo se u izradu projekta potpunog renoviranja ove kuće kako bi se u njoj napravila četiri apartmana za izdavanje turistima.

Drugog augusta 2018. godine navršilo se 140 godina od ubistva mostarskog muftije Karabega. Dešavanja nakon njegova ubistva pokazala su da su muftija Mustafa Sidki Karabeg i još četvero gradskih dužnosnika jedine žrtve smjene carevina u Mostaru. Činjenica da 140. godišnjica od ubistva muftije Karabega protječe u tišini, bez naučnih skupova, okruglih stolova ili tribina, jasan je pokazatelj da Bošnjaci Mostara i Bosne i Hercegovine u cjelini još nisu dovoljno svjesni svoje historije i identiteta. O muftiji Karabegu knjigu piše dr. Ibrahim Kajan, koji u razgovoru za Stav govori o veličini Karabegove žrtve, zapostavljanju muftije Karabega od strane istraživača i institucija, te o svom romanu.

Esad Tanović, direktor JP “Sarajevo”, govorio je za Stav o poslovanju Žičare i Vijećnice i tvrdi: „Imamo mnogo “dušobrižnika”, poručujem im da nas neće pokolebati“.

„Za nešto više od tri mjeseca od otvaranja obnovljene sarajevske žičare obavljeno je više od 400.000 vožnji, izdato više od 200.000 karata. To je rezultat kojim se ponosimo. Već sada možemo reći da će se investicija od približno dvadeset miliona maraka u cijelosti isplatiti, i to ranije nego što je to bilo očekivano. Ohrabreni smo reakcijom javnosti, posjetilaca, gostiju, turista i medija. Žičara postaje nezaobilazna atrakcija za sve koji dolaze u Sarajevo, ali i naše sugrađane koji su bili i ostali za nju vezani“, kaže Tanović.

Reporteri Stava prisustvovali su svečanom obilježavanju 23. godišnjica oslobađanja Bihaćkog okruga.

Samo dan nakon početka “Oluje” deblokiran je i slobodni prostor Bihaćkog okruga, čime su i jedinice 5. korpusa Armije Republike BiH krenule u oslobodilački poduhvat okupiranih prostora Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske. Jedinice 5. korpusa, sadejstvujući s vojskom Hrvatske, prešle su na teritorij Hrvatske i oslobodile Željavu, Ličko Petrovo Selo, Vaganac, Drežnik, Frkašić, Meljinovac, Preboj, Grabovac, Plitvice i Mulinje. Petog augusta 1995. godine u jutarnjim satima u Grabovcu, na cesti Rakovica – Plitvička jezera, pripadnici 5. korpusa spojili su se s Hrvatskom vojskom.

Bili smo i u Olovu i pred veliki katolički praznik, Gospoinu, posjetili najstarije marijansko svetište na Balkanu.

Marijansko svetište Gospa Olovska najstarije je u ovom dijelu Balkana, od Bugarske do Jadrana. Postoje dokumenti u kojima stoji da je ovdje u srednjem vijeku znalo proći i do 300 tisuća ljudi, hodočasnika, u osmom mjesecu. Dolazili su tu pješke na zavjet, putovalo se po mjesec dana ovamo i natrag kući. Ovdje i muslimani i pravoslavci plaćaju mise, ovo mjesto ima svoju vrijednost.

U prostoru nekadašnjeg koncentracionog logora Omarska 6. augusta održana je komemoracija u znak sjećanja na početak zatvaranja prijedorskih logora smrti. Reporteri Stava su bili i u Prijedoru kako bi izvještavali o komemoracijama organiziranim od 23. maja, a koje će se završiti 22. augusta ove godine na Korićanskim stijenama.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, devetog avgusta širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Neko bi se mogao zapitati: A zašto još niko nije rekao javno da bi Srebrenica mogla biti nešto kao bošnjački Alamo. Odgovor bi se mogao naći u samom poznavanju svega što se izdešavalo u Srebrenici. Ona spada u mnogo složeniju tragediju i obimniji zločin nego što je trinaestodnevna opsada Alama. Stoga je bolje što u Bosni i Hercegovini takvih komparacija zasad nema, makar ne javnih

“Nije bilo prošlo ni nekoliko mjeseci otkako smo završili projekt, a ovaj čovjek nam je došao k’o od Boga dragog poslan. U Trebinju se zadržao šest dana, da bi na kraju otišao u banku i prebacio nam na račun 65 hiljada maraka, tačno onoliko koliko je bilo predviđeno za renoviranje i obnovu kuće. Nama je to bilo sasvim nevjerovatno, uopće ga nismo poznavali, a on je došao, uplatio novac na naš račun i otišao svojim poslom”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!