NOVI STAV: Kukavice ne mogu podići spomenik pobjede

Umjesto odgovora i nastavka polemike s Irinom Lovrić u sedmičniku “Stav”, bosanskohercegovački književnik Abdulah Sidran zaputio se direktno u samo srce Evropske unije, gdje je dobio kompromitirajuća saznanja i službene dokumente o statusu “zvizdačice” i “zaštićene prijaviteljice korupcije”.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

U ovom, 124. broju, Stav na nekoliko stranica donosi dosje o pokretu Muslimanska braća

Muslimanska braća (Al-Ikhvan al-Muslimin) najutjecajniji su svjetski pokret koji zagovara aktivno uključivanje muslimana u politiku i usklađivanje državno-pravnog sistema zemalja s muslimanskom većinom s islamskim svjetonazorom. Iako je osnovan u Egiptu, vremenom je oformio ogranke u nekoliko drugih muslimanskih zemalja, snažno se boreći protiv političkog i kulturnog imperijalizma i kolonijalizma evropskih osvajača. Nakon što su demokratskim putem došli na vlast 2011. godine, Ihvani su svrgnuti u vojnom puču 2013. godine, kada je El-Sisi došao na vlast uz pomoć Izraela i arapskih prijatelja koji su u Braći vidjeli jedinu ozbiljnu prijetnju autokratskim režimima arapskog svijeta. Ovo je priča o usponu najvećeg islamističkog pokreta 20. stoljeća koji je utjecao na političku klimu u brojnim arapskim državama, ali i u Turskoj, jer se AK partija percipira kao krilo Muslimanske braće.

Stav piše i o tome zbog čega izgradnja brze ceste Stolac – Neum sporo napreduje.

Na dijelu trase na kojem se ima izvršiti eksproprijacija realno je očekivati naglo i zadivljujuće buđenje radnog entuzijazma vlasnika zemljišta, ne isključujući ni zakup od strane “pretplaćenih” za razne vrste poticaja, koji će kamenjar užurbano pretvarati u plodno zemljište. Komisija će za to vrijeme strateški se pripremiti dok na tom dijelu niknu maslinjaci, plantaže smilja i druge kulture koje će vrelo hercegovačko sunce obasjati prvi put nakon postanka svijeta.

U ovom broju Stava čitajte i o problemima sa kojima se susreću porodice šestorice Srebreničana koje su kod Trnova strijeljali Škorpioni.

U ljeto 1995. godine, pripadnici “Škorpiona”, zloglasnog odreda srbijanskog SDB-a, pred kamerama su strijeljali šestericu zarobljenih Srebreničana u Godinskim Barama kraj Trnova. Porodice pobijenih žele podići spomen-obilježje, ali vlasnik posjeda na kojem su strijeljani za zemlju traži četvrt miliona maraka.

U novom Stavu čitajte i o tome kako se, umjesto skupih operacija u inostranstvu, skolioza u Sarajevu liječi besplatno.

Mlada Travničanka Amna Halep nedavno je uspješno operirana u sarajevskom KCUS-u nakon što joj je dijagnosticirana skolioza, bolest koja je sve češća među našom djecom. Mnogi za liječenje skolioze u inostranstvu plaćaju visoke iznose, za njih se često organiziraju humanitarne akcije. Porodica Halep odlučila se za bh. stručnjake. Ozdravljenje njihovog djeteta dokazuje da su bili u pravu.

Reporteri Stava bili su u Turskoj, na obilježavanju godišnjice neuspjelog državnog udara.

Na obilježavanju godišnjice pokušaja državnog udara, u subotu, 15. jula, širom Republike Turske održan je “Marš nacionalnog jedinstva i demokratije”, gdje su se okupili milioni. Predsjednik Turske Erdoğan prvo je prisustvovao skupu u Istanbulu na Mostu šehida 15. juli, gdje se zahvalio svima koji su stali u odbranu slobode, ezana, zastave, države i budućnosti, a zatim je otputovao u Ankaru, gdje se također obratio okupljenim građanima.

Financial Times objavio je tekst Godinu poslije pokušaja puča, Turska se hrva s istinom, čija je osnovna teza da Turska nije uvjerila svoje saveznike da iza puča stoji teroristička organizacija fetulahdžija (FETÖ). Šta uopće znači hrvanje s istinom? S istinom se hrva onaj koji je ne prihvata, naprimjer, oni koji poriču počinjeni genocid u Srebrenici, a u slučaju pokušaja puča u Turskoj, Zapad je taj koji se hrva s istinom.

Stav piše o tome ko je Boris Malagurski, autor najgnusnijih laži o genocidu u BiH.

Nazvati dženazu u Srebrenici festivalom može samo čovjek koji nema nikakvog osjećaja za žrtve i njihove porodice. Očekivati od njega da je posjetio Srebrenicu bilo bi nerazumno, jer je broj Srba koji su posjetili Memorijalni centar u Srebrenici tako mali da je među njima teško naći osobe tipa Malagurskog

„Svjedočenja protiv zaborava“ članak je koji govori o preživjelim žrtvama genocida kao autorima knjiga o svojoj Srebrenici.

Posljednjih godina objavljeno je nekoliko knjiga čiji su autori djeca Srebrenice. Danas odrasle osobe, u julu 1995. godine djeca koja su se držala za majčine dimije ili bila u majčinom naručju, kroz knjige i svjedočenja podsjećaju na genocid u Srebrenici.

Umjesto odgovora i nastavka polemike s Irinom Lovrić u sedmičniku “Stav”, bosanskohercegovački književnik Abdulah Sidran zaputio se direktno u samo srce Evropske unije, gdje je dobio kompromitirajuća saznanja i službene dokumente o statusu “zvizdačice” i “zaštićene prijaviteljice korupcije”.

Stav piše i o napadima na slobodu medija i ko je, zapravo, na platnom spisku političkih stranaka.

 Čini se da svoju radinost nezavisnih komentatora u zavisnoj službi svoje stranke uopće ne vide kao problem, ali problem vide u nama, a koliko nam je poznato, a dobro nam je poznato, niko od redakcije Stava i Faktora nije stranački kadar niti jedne stranke. Bez obzira na to, tzv. nezavisni analitičari u službi politike bezbroj puta su nam pripisivali da se tekstovi u našim medijima naručuju direktno od SDA političara i centrale te stranke. Ovo nije odgovor jer njega u vremenima nedostatka bilo kakve smislene polemike možemo tražiti samo na sudu. Ovo je seciranje brutalnih i klevetničkih napada na naše medije koji se poduzimaju svim raspoloživim lažima na raspolaganju. Za primjer smo uzeli dva recentna slučaja.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 20. jula širom Bosne i Hercegovine. 

 

 

PROČITAJTE I...

Spomenik je na vojnoj koti 449, na brdu Bandera, nazvanom tako valjda po tome što dominira ovim krajem – gotovo cijelom Posavinom. Od spomenika se kao na dlanu vide Gradačac, Brčko, Modriča, Odžak, Šamac, a za lijepih dana čak i zvonik đakovačke crkve s one strane Save. U svakom su se ratu vojske borile za ovu kotu, pa i u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

Ne postoji ugledni Bošnjak, a izuzetak nisu bili i “neugledni”, koji nije prošao kroz žutotiskaško sito i rešeto Dnevnog avaza, koji je pokrenuo i do današnjeg dana pokreće predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić. Zarovili smo u novinsku arhivu te ćemo u nastavcima pokušati pokazati na primjerima posvemašnje neprincipijelnosti i vlasničko-uredničke nekonzistentnosti zašto je Dnevni avaz, po riječima brigadnog generala Mustafe Polutka, “neprijateljska propaganda”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!