NOVI STAV: Kome Bosna, tome dosta

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnje teme ovog 142. broja Stava su Dan državnosti Bosne i Hercegovine i dodjela književne nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti.

Ovogodišnji laureat je Irfan Horozović koji govori za ovaj broj Stava.

„Nagrade su važne, one su dio života u jednoj sredini. Pokazuju i puls te sredine. 25. novembar mi je uvijek bio važan datum. Postoji dvostrukost u odnosu prema njemu. Uz ono što 25. novembar jeste, on ima za mene i intimnu stranu. Stjecajem okolnosti, naime, žena i ja smo se vjenčali na taj dan“, kaže Horozović.

Stav objavljuje i učeničke radove napisane povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH

Mali heroji iz Konjević-Polja i Vrbanjaca o našoj državi Bosni i Hercegovini i našem bosanskom jeziku pišu za Stav.

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

Štaviše, iz njihovih radova izviru siluete malih heroja velikog srca, spremnih na beskompromisnu borbu za afirmaciju bosanskog jezika. Stav objavljujje njihove radove koje su u Novoj Kasabi pripremili s profesoricom bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti Melisom Klačar te učiteljicom razredne nastave 2. i 4. razreda Semrom Zilić, a u Vrbanjcima s profesoricom bosanskog jezika i književnosti Amelom Tuzlić.

Za Stav govori historičar prof. dr. Enes Pelidija, historičar koji kaže: „Neuništiva je svijest o očuvanju Bosne“.

„Pisanja o tome da je “Bosna šaptom pala” i da je bila nesposobna da se odbrani nastala su, prije svega, iz potrebe Ugarske da se opravda što Bosanskoj kraljevini nije pružila traženu i obećanu pomoć. Ali, podatak da je punih 77 godina trajala odbrana Bosne – od prvog osmanskog upada do nestanka srednjovjekovne bosanske države – pokazuje svu ozbiljnost patriotizma, odanosti i želje ljudi tog vremena da Bosnu sačuvaju kao svoju domovinu.“

Uz godišnjicu zasjedanja ZAVNOBiH-a, Stav donosi priču o gradu koji ne priznaje državu BiH.

Decenijama je Mrkonjić-Grad s ponosom i radošću dočekivao vijećnike ZAVNOBiH-a i brojne antifašiste koji su obilazili Spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koji je vjerno dočaravao ambijent povijesne noći u nekadašnjoj Gašića krčmi. Šta je danas ostalo od grada u kojem je vraćena državnost Bosni i Hercegovini, za Stav piše Ibrahim Halilović, prijeratni dugogodišnji reporter TV Sarajevo, rođen u Varcar-Vakufu, povratnik u rodni grad.

U ovom broju Stav donosi i iscrpan članak o 20. novembru, Danu Sandžaka.

Građani Sandžaka, uz niz kulturnih manifestacija i svečanosti, obilježavaju 20. novembar, Dan Sandžaka. Taj se datum još od 2005. godine obilježava kao jedan od zvaničnih praznika Bošnjaka u Srbiji, a odabran je 20. novembar u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) 20. i 21. novembra u Pljevljima 1943. godine.

Stav, povodom Dana državnosti, svojim čitateljima na nekoliko strana poklanja specijalni prilog, najljepše pjesme o Bosni i Hercegovini iz pera bh. pisaca.

Bosna (i Hercegovina) kao domovina, kao država, zemlja i zavičaj već je stoljećima pjesnička inspiracija. Nekad je pjevanje o njoj eksplicitno, nekad samo u nagovještajima, u slikama iz kojih prepoznajemo ljubav, strah, mržnju, ustuk i bijeg, prkos i hvatanje u klinč, mirenje sa sudbinom i ustrajavanje u borbi za promjene i slobodu. Kada bi se sastavljala antologija pjesama u kojima je ova naša žilava zemlja na bilo koji način našla mjesto u stihovima, svakom bi njenom sastavljaču pripao težak zadatak, da od zapisa na stećcima i tariha na turbetima, nišanima i građevinama, preko usmene i alhamijado književnosti, pa sve do savremene književnosti u svim njenim epohama, sastavi konačan, sveobuhvatan i sveprihatljiv izbor.

Odlučivši se za načelo da pjesnik bude zastupljen s po jednom pjesmom, te da obuhvatimo različite epohe i poetike, napravili smo izbor u koji je uvršteno 39 pjesnika. Duboko smo svjesni da ovaj izbor predstavlja samo skicu za neku sveobuhvatniju antologiju, da je on tek jedan od mogućih i da ni blizu nije konačan. Ipak, on predstavlja rijedak pokušaj da se na jednom mjestu saberu i objave pjesme o našoj zemlji, pa je, stoga, cijenimo to, sasvim prikladan dar da ga našima čitaocima poklanimo za 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Novi broj magazina Stav je od danas. 23. novembra, u prodaji širom Bosne i Hercegovine.

 

 

PROČITAJTE I...

Novi Stav otkriva detalje sumnjivog poslovanja pripadnika terorističke organizacije FETÖ u Bosni i Hercegovini. Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini.

Komunizam je bio iskustvo moći, brutalno, militantno, nesporno i genocidno. Tačka u kojoj se ozbiljni historičari, bez obzira na njihovu ideologiju, slažu jeste činjenica da je kao historijski oblik države komunizam dostigao nivo kontrole nad stanovništvom koji nikada prije nije bio postignut.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!