NOVI STAV: Kome Bosna, tome dosta

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnje teme ovog 142. broja Stava su Dan državnosti Bosne i Hercegovine i dodjela književne nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti.

Ovogodišnji laureat je Irfan Horozović koji govori za ovaj broj Stava.

„Nagrade su važne, one su dio života u jednoj sredini. Pokazuju i puls te sredine. 25. novembar mi je uvijek bio važan datum. Postoji dvostrukost u odnosu prema njemu. Uz ono što 25. novembar jeste, on ima za mene i intimnu stranu. Stjecajem okolnosti, naime, žena i ja smo se vjenčali na taj dan“, kaže Horozović.

Stav objavljuje i učeničke radove napisane povodom 25. novembra, Dana državnosti BiH

Mali heroji iz Konjević-Polja i Vrbanjaca o našoj državi Bosni i Hercegovini i našem bosanskom jeziku pišu za Stav.

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

Štaviše, iz njihovih radova izviru siluete malih heroja velikog srca, spremnih na beskompromisnu borbu za afirmaciju bosanskog jezika. Stav objavljujje njihove radove koje su u Novoj Kasabi pripremili s profesoricom bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti Melisom Klačar te učiteljicom razredne nastave 2. i 4. razreda Semrom Zilić, a u Vrbanjcima s profesoricom bosanskog jezika i književnosti Amelom Tuzlić.

Za Stav govori historičar prof. dr. Enes Pelidija, historičar koji kaže: „Neuništiva je svijest o očuvanju Bosne“.

„Pisanja o tome da je “Bosna šaptom pala” i da je bila nesposobna da se odbrani nastala su, prije svega, iz potrebe Ugarske da se opravda što Bosanskoj kraljevini nije pružila traženu i obećanu pomoć. Ali, podatak da je punih 77 godina trajala odbrana Bosne – od prvog osmanskog upada do nestanka srednjovjekovne bosanske države – pokazuje svu ozbiljnost patriotizma, odanosti i želje ljudi tog vremena da Bosnu sačuvaju kao svoju domovinu.“

Uz godišnjicu zasjedanja ZAVNOBiH-a, Stav donosi priču o gradu koji ne priznaje državu BiH.

Decenijama je Mrkonjić-Grad s ponosom i radošću dočekivao vijećnike ZAVNOBiH-a i brojne antifašiste koji su obilazili Spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, koji je vjerno dočaravao ambijent povijesne noći u nekadašnjoj Gašića krčmi. Šta je danas ostalo od grada u kojem je vraćena državnost Bosni i Hercegovini, za Stav piše Ibrahim Halilović, prijeratni dugogodišnji reporter TV Sarajevo, rođen u Varcar-Vakufu, povratnik u rodni grad.

U ovom broju Stav donosi i iscrpan članak o 20. novembru, Danu Sandžaka.

Građani Sandžaka, uz niz kulturnih manifestacija i svečanosti, obilježavaju 20. novembar, Dan Sandžaka. Taj se datum još od 2005. godine obilježava kao jedan od zvaničnih praznika Bošnjaka u Srbiji, a odabran je 20. novembar u znak sjećanja na osnivanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS) 20. i 21. novembra u Pljevljima 1943. godine.

Stav, povodom Dana državnosti, svojim čitateljima na nekoliko strana poklanja specijalni prilog, najljepše pjesme o Bosni i Hercegovini iz pera bh. pisaca.

Bosna (i Hercegovina) kao domovina, kao država, zemlja i zavičaj već je stoljećima pjesnička inspiracija. Nekad je pjevanje o njoj eksplicitno, nekad samo u nagovještajima, u slikama iz kojih prepoznajemo ljubav, strah, mržnju, ustuk i bijeg, prkos i hvatanje u klinč, mirenje sa sudbinom i ustrajavanje u borbi za promjene i slobodu. Kada bi se sastavljala antologija pjesama u kojima je ova naša žilava zemlja na bilo koji način našla mjesto u stihovima, svakom bi njenom sastavljaču pripao težak zadatak, da od zapisa na stećcima i tariha na turbetima, nišanima i građevinama, preko usmene i alhamijado književnosti, pa sve do savremene književnosti u svim njenim epohama, sastavi konačan, sveobuhvatan i sveprihatljiv izbor.

Odlučivši se za načelo da pjesnik bude zastupljen s po jednom pjesmom, te da obuhvatimo različite epohe i poetike, napravili smo izbor u koji je uvršteno 39 pjesnika. Duboko smo svjesni da ovaj izbor predstavlja samo skicu za neku sveobuhvatniju antologiju, da je on tek jedan od mogućih i da ni blizu nije konačan. Ipak, on predstavlja rijedak pokušaj da se na jednom mjestu saberu i objave pjesme o našoj zemlji, pa je, stoga, cijenimo to, sasvim prikladan dar da ga našima čitaocima poklanimo za 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

Novi broj magazina Stav je od danas. 23. novembra, u prodaji širom Bosne i Hercegovine.

 

 

PROČITAJTE I...

Ovaj nesvakidašnji događaj, u kojem je Izetbegović morao reagirati na Čovićevo otvoreno ponižavanje Bosne i Hercegovine i stavljanje njenog vanjskopolitičkog suvereniteta pod kontrolu Beograda, te reakcije s kojima je taj istup dočekan, pokazale su ko je ko na bosanskohercegovačkoj i bošnjačkoj političkoj sceni, tj. ko je antidržavna štetočina, ko sitni neodgovorni politikant, a ko je barem povremeno konstruktivna opozicija.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kao i Fond koji je osnovan 2011. godine, pomakli su mnoge stvari nabolje u zapošljavanju ove populacije. Ali, još ima prostora da društvo u potpunosti sagleda i prepozna veoma vrijedan radni potencijal koji ima ova kategorija radno sposobnog stanovništva

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!