NOVI STAV: Kako se riješiti pijeska u bubregu

Jedna od središnjih tema ovog 125. broja su i požari koji su proteklih dana poharali Hercegovinu.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog 125. broja su i požari koji su proteklih dana poharali Hercegovinu.

Dok su gotovo svi mediji nadugo i naširoko prenosili vijesti iz Splita, o Nevesinju i Ljubinju jedva se moglo naći nekoliko redaka iz saopćenja Civilne zaštite RS-a i izvještaja lokalnih portala. Istovremeno, na društvenim mrežama bilo je aktuelno “kolektivno plakanje” za Splitom, ali ne i Ljubinjem, Nevesinjem, Mostarom, Čvrsnicom… Bosanci i Hercegovci ponašali su se kao da je Split bosanskohercegovački grad, a bosanskohercegovački gradovi, u najmanju ruku, srpski ili hrvatski, da ne kažemo kineski.

Stav piše i o tome kako je firma MRM iz Ljubuškog postala oficijelni dobavljač službenih vozila za kadrove HDZ-a.

Firma MRM već je nekoliko godina iznimno uspješna na tenderima za nabavku službenih vozila u državnim institucijama. Vrijednost ugovorenih poslova mjeri se milionima maraka. Nešto je zajedničko kada je u pitanju poslovanje ove firme iz Ljubuškog s državom – pobjeđuju uglavnom na tenderima koje raspisuju institucije na čijem su čelu kadrovi koje je imenovala Hrvatska demokratska zajednica i uvijek nakon tih poslova reagiraju državni revizori.

Juli u Prijedoru je još jedna od tema u ovom broju Stava.

U noći 24. jula 1992. godine u logoru Keraterm kraj Prijedora ubijeno je oko 200 logoraša. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Stari Kevljani, Jakarina Kosa i Tomašica. Logor je formiran po nalogu Kriznog štaba opštine Prijedor, a za njegovo funkcioniranje bilo je zaduženo osoblje Centra javne bezbjednosti Prijedor i vojna policija iz Prijedora.

Stav piše o uspjehu firme za proizvodnju namještaja „Sinkro“. Počeli su u naninom prizemlju, a sada preuzimaju fabrike “Dallasa” u BiH i regiji.

Stav donosi i životnu priču Bošnjaka koji je ostao živjeti u Bosanskoj Dubici za vrijeme rata.

Djetinjstvo bez oca bilo je vrlo teško, a majka je, pored kućnih poslova, morala privređivati za život kako bi imali od čega da se hrane. Hafiz Nedim Botić bio je jedini Bošnjak koji je ostao u Bosanskoj Dubici, gdje stvari nakon izbijanja rata u Bosni i Hercegovini više nisu bile iste. A u školi je morao učiti pravoslavni vjeronauk, teško se razbolio, razmišljao je i o samoubistvu, a zatim je počeo otkrivati svoj vjerski i nacionalni identitet.

U ovom broju Satava čitajte i o goraždanskom mostu Alije Izetbegovića.

Ovo je priča o starom kamenom goraždanskom mostu i njegovom vakifu Lutvi-begu, koji je godinama skupljao akče da bi ga sagradio. Danas građani Goražda, kada se spuste na obalu, ispod sadašnjeg mosta stanu na dijelove onog starog Lutvi-begovog i pitaju se kako bi on izgledao kada bi se ponovo obnovio i vratio u stanje iz 16. stoljeća, prema starom nacrtu iz središnje kancelarije osmanskog graditeljstva. Po izgledu, bio je skoro isti kao Arslanagića most na rijeci Trebišnjici u gradu Trebinju. Prekrasan most s pet lukova sagrađen je 1567. godine, ali graditelji nisu pazili na pravila i napravili su kobnu grešku.

Tema Stava su i Bošnjaci u Crnoj Gori.

Svakog iole samosvjesnog i upućenog pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori, a pogotovo Bošnjaka, ima obuzeti gotovo čudno saživljen osjećaj gorčine i ponosa; gorčine –  zbog svega što se dešavalo, kako i zbog čega se desilo u toj nam bliskoj prošlosti; ponosa – jer se nije pokleklo u vaktu kad su se pripadnicima bošnjačkog nacionalnog korpusa dešavali progoni, nepravde i zlo od strane jednog dijela nacionalistički ostrašćenih i fašistički ideologiziranih pripadnika većinskih naroda.

Stava analizira i novo zaoštravanje političkih odnosa između Berlina i Ankare.

Zagrebavanje biografije Petera Steudtnera, Nijemca zbog čijeg hapšenja njemački ministar vanjskih poslova zvuči i ponaša se histerično zahtijevajući njegovo bezuvjetno puštanje, dovodi nas do jednog drugog “filantropa” – Georgea Sorosa. Peter je aktivista jednog od rezanaca iz špageta nevladinih organizacija Sorosevih – HIVOS. Soros i FETÖ zajedno? Pa kad je o Turskoj riječ, vidjeli smo i čudnije stvari.

U ovom broju Stava saznajte i kako se riješiti pijeska u bubregu.

U narodu je moguće čuti razne prirodne recepte protiv ove bolesti. Oni koji su bolovali od kamena u bubregu kažu da su bolovi teško izdrživi. Za čišćenje bubrega te izbacivanje pijeska dobra je i šetnja ili čak lagano trčanje. Tako bi, naprimjer, srebrenička ruta Marša mira zasigurno dobro došla onima koji pate od ovog problema. Povodom velikog interesa naših čitaoca za ovaj problem, kao i radi straha od izbijanja epidemije, redakcija Stava donosi mali savjetnik kako se na prirodan način riješiti ove zdravstvene smetnje.

Stav donosi i članak o tome jesu li posljednja dešavanja u Jerusalemu najava rušenja džamije Al-Aksa.

Nakon izraelskog uništenja osamsto godina stare marokanske četvrti u junu 1967. godine, Jevreji su htjeli preuzeti kontrolu nad svetom džamijom. Aktuelni napori Vlade Izraela da osigura potpunu kontrolu na Al-Aksom nisu izuzetak, već praksa na kojoj se istrajava pola stoljeća. Teško bi bilo i nabrojati sve masakre nad vjernicima kako bi se osigurala prevlast nad Al-Aksom, te druge načine teroriziranja palestinskog stanovništva i sistematskog uništenja Al‑Akse, od kojih treba istaknuti spaljivanje Salahudinovog minbera u džamiji Al-Aksa u augustu 1969. godine i podmetnuti požar u džamiji 1996. godine, koji su ugasili vjernici pristigli na sabah-namaz.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 27. jula širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Prijedorska udruženja žrtava obilježila su prve augustovske dane nizom komemoracija u znak sjećanja na 25. godišnjicu genocida. Nažalost, okupljanje preživjelih logoraša ove je godine pokvareno različitim promišljanjima o prošlosti ili uzrocima i posljedicama nekih prošlih ratova

Usmena predaja kazuje kako je ovaj kraj bio pomilovan i zaštićen od većeg stradanja u svakom ratu, pa i u potonjem. Razlog tome narodni genij nalazi u trima obližnjim turbetima: turbe Hasan efendije u Čanićima, šejha Dede u Čekanićima i šejha Sinana u Gornjem Srebreniku – iznad Starog grada. Ova tri turbeta čine trokut u čijoj se unutrašnjosti nalazi današnji Srebrenik. Međutim, i tri spomenute džamije obrazuju trokut u kojem je ova pitoma čaršija pronašla svoj mir

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!