NOVI STAV: Kako naplatiti unutarnji dug

Porezna uprava dostavila je na zahtjev Vlade FBiH više prijedloga za rješavanje duga, a neki su od njih: da dužnici bez odlaganja plate 10 posto glavnog duga, zamrzavanje duga i prestanak obračuna kamata na zamrznuti dug, oprost kamata, oprost troškova prinudne naplate, plaćanje duga na rate bez obračuna kamata na period do pet godina, oprost dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina, doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kad nije korištena zdravstvena zaštita).

U prodaji je novi, 111 broj magazina Stav.

Za Stav govori Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije BiH, koji kaže: „Treba olakšati poreznim dužnicima, ali direktori moraju snositi odgovornost“.

Porezna uprava dostavila je na zahtjev Vlade FBiH više prijedloga za rješavanje duga, a neki su od njih: da dužnici bez odlaganja plate 10 posto glavnog duga, zamrzavanje duga i prestanak obračuna kamata na zamrznuti dug, oprost kamata, oprost troškova prinudne naplate, plaćanje duga na rate bez obračuna kamata na period do pet godina, oprost dijela glavnog duga (direktnih poreza starijih od 10 godina, doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kad nije korištena zdravstvena zaštita).

Obilježeno je četvrt stoljeća nastanka Armije Republike BiH.

Petnaesti april 1992. godine zvaničan je datum nastanka Armije Republike Bosne i Hercegovine. Kraj rata Armija BiH dočekala je s 24 generala. Danas ih Udruženje generala okuplja 39, a osamnaest ih je u međuvremenu preminulo. Stav je istražio gdje su danas najviši vojni zapovjednici Armije BiH, dvije i po decenije nakon rata.

Stav objavljuje priče uspješnih stranih državljanki u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini živi nekoliko hiljada stranih državljanki koje su zbog karijere i ljubavi napustile svoje domovine. Stav istražuje ko su te žene, kako žive i čime se bave. U prvom nastavku donosimo portret Gülşah Granilo.

Za Stav govori i Francesco Reinerio, Italijan koji piše doktorat o Sandžaku.

“Nedovoljna razvijenost Sandžaka ukorijenjena je u njegovoj historijskoj perifernosti sve od njegovog nastanka, dok je današnja kriza nesumnjivo vezana za propast Jugoslavije i preokret njenih modernizacijskih i civilizacijskih vrijednosti, ali i ponovni pokušaj stvaranja nacionalno i religijski ‘čistih’ država na Balkanu”.

Većina Turaka na referendumu podržala izmjene Ustava. Dopisnik Stava iz Turske piše o velikom DA za politički stabilnu Tursku.

Ustavne promjene, kada se primijene poslije izbora 2019. godine, imaju potencijal da donesu Turskoj prijeko potrebnu političku stabilnost na duge staze. U kvaziparlamentarnom sistemu tokom 95 godina, umjesto normalnih 20, promijenjeno je čak 65 vlada. Ova dinamična zemlja “vožena” je kao “pod ručnom”, a slabe koalicije otvarale su kapije vojnim pučevima. Želja Zapada da Turska ostane sapeta u nefunkcionalnom sistemu kada jednom više ne bude bilo moguće napraviti većinsku vladu nije prijateljska.

Stav piše i o 101. godišnjici od bitke na Monte Meletti, o bošnjačkoj pobjedi pod tuđom zastavom.

U Sarajevu će u junu ove godine biti upriličeno obilježavanje 101. godišnjice bitke na Monte Meletti, jedne od najvećih bitaka Prvog svjetskog rata, u kojoj je Druga bošnjačka regimenta, elitna jedinica u vojsci Austro-Ugarske, 1916. godine potukla Italijane. Ova se bitka u Austriji obilježava od 1917. godine, a nije obilježavana samo tokom nacističkog režima. Bitka se obilježava na šehidskom mezarju u općini Lebring, pored Graza, gdje su ukopani Bošnjaci iz Druge bošnjačke regimente.

Ove će godine znamenita bitka biti obilježena i u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Kakvu su hrabrost pokazali Bošnjaci u ovoj bici, govori i podatak da su nakon bitke na Monte Meletti austrougarski oficiri u borbama protiv Italijana naređivali Austrijancima da nose fesove kako bi Italijani mislili da se bore protiv Bošnjaka. Kako piše Werner Schachinger, taj je psihološki trik davao rezultate jer je Italijanima fes bio simbol nepobjedive vojske.

Stav piše i o neotkrivenim ljepotama Bosne, o mjestu koje se zove Kriva Draga.

U Krivu Dragu Nedim Alagić vratio se 1999. godine, zasukao rukave i počeo raditi. Prvo je napravio farmu krava, ali, na nesreću, pao je snijeg i srušio krov na štali. Morao je opet sve ispočetka. Nakon toga je nabavio koze i napravio farmu koza. Poslije je uzeo šumarsku kuću i počeo je obnavljati, dobio koncesiju na lovište na trideset godina, zatim napravio restoran, pa motel, bungalove itd…

Stari grad Ostrožac neuništivi je čuvar lijeve obale Une.

Budući da je Krajina, zbog svog geografskog položaja, uvijek bila poprište susreta različitih kultura i civilizacija, stari gradovi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine svjedoče o vojnom karakteru ovdašnjeg stanovništva. Građene su utvrde na mjestima s kojih se može kontrolirati veći dio prostora kojim se vlada. Stari grad Ostrožac zorno nam ilustrira sliku te strategije i načina života.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 20. aprila širom Bosne i Hercegovine.

 

 

PROČITAJTE I...

. Katarze neće niti može biti dok u hrvatskoj javnosti potpuno ne zamre ideja iz koje se izrodilo zlo kojem je presuđeno u Hagu, ta demonska ideja podjele Bosne i Hercegovine i ekskluzivnog hrvatskog nacionalnog prostora u kojem će Hrvati imati veća prava od drugih. Dok se ova ideja ne delegitimizira i potpuno ne kriminalizira u hrvatskoj političkoj kulturi, katarza će ostati samo lijep san

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!