NOVI STAV: Kako je Ziraat banka zaposlila dvije hiljade ljudi u BiH

Do sada smo direktno zaposlili preko 2.000 ljudi, indirektno je to puno veći broj. Projekti koje smo finansirali nisu samo u određenim dijelovima BiH, nego na području cijele BiH. Finansirali smo 525 firmi i 865 fizičkih lica koji se nalaze u 68 različitih gradova

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Dvije su teme centralne u 107. broju Stava.

Prva je poslovni uzlet Ziraat banke u Bosni i Hercegovini. Za Stav govori Ali Riza Akbaş, generalni direktor Ziraat banke, koji pojašnjava kako je ova banka svojim uspješnim poslovnim programima pomogla privredu Bosne i Hercegovine. Ziraat banka je u razne poslovne programe u BiH uložila 100 miliona eura.

“Sredstva iz prve kreditne linije su u potpunosti iskorištena. Pošto je ovaj kredit dat na deset godina, sredstva koja se otplate, mi ponovo stavljamo na korištenje. Tako da vrijednost ovog kredita nije samo 50 miliona nego je višestruka. To treba pomnožiti sa tri ili četiri”, kaže Akbaş.

“Sredstva iz druge kreditne linije smo počeli koristiti od 2015. godine. Vrijednost ove kreditne linije je 50 miliona eura. Prva kreditna linija je bila namijenjena povratničkoj populaciji i naravno, najviše se koristila na području Republike Srpske. Druga kreditna linija se koristi na području cijele Bosne i Hercegovine i namijenjena je finansiranju malih i srednjih preduzeća kao operativna obrtna sredstva, te za investiranje sa težištem u sektorima turizma, poljoprivrede i trgovine.

Od druge kreditne linije iskoristili smo 30 miliona. Znači, ukupno smo kroz ove dvije kreditne linije dali oko 80 miliona na korištenje. Finansirali smo mnoge start up firme, pomagali smo već postojećim firmama u njihovom proširenju i razvoju, za dodatne investicije, dali smo veliki doprinos u stvaranju novih radnih mjesta. Do sada smo direktno zaposlili preko 2.000 ljudi, indirektno je to puno veći broj. Projekti koje smo finansirali nisu samo u određenim dijelovima BiH, nego na području cijele BiH. Finansirali smo 525 firmi i 865 fizičkih lica koji se nalaze u 68 različitih gradova.”

U članku o poslovanju Ziraat banke pišemo o tome kako je njihova misija davanje doprinosa boljem životu u Bosni i Hercegovini. Kada kažu Bosna i Hercegovina, onda misle na cijelu državu, bez ikakve razlike. Ta misija može se ostvariti na dva načina: da daju kredite pravnim i fizičkim licima u omjeru 50:50 posto, ili da, kao što se radi u razvijenim zemljama, većina kredita ide u privredu. Ziraat banka izabrala je ovu drugu opciju

Druga je tema ovog broja Stava znanstveni skup HDZ-a u Neumu.

Uručujemo Nagradu Kneza Mislava za iznimna znanstvena postignuća onome ko je vidio zastavu Bosne i Hercegovine u četvrtak, 16. marta, u Neumu. Istu nagradu dajemo i onome ko je uspio vidjeti manje od deset zastava Republike Hrvatske u Neumu. Zamislite da Škoti organiziraju skup slična naziva i izvjese engleske zastave? Bio bi to neki instant Brexit, bilo bi to samoubistvo, a ispod kilta nagovještaj demografskog deficita

Za Stav u ovom broju piše Smail Čekić koji tvrdi kako je Sud u Haagu sahranio Konvenciju o sprečavanu i kažnjavanju zločina genocida.

Odbijanjem zahtjeva za reviziju Presude Sud je istovremeno uputio poruke različitog sadržaja, forme, intenziteta i usmjerenosti izvršiocima zločina genocida i žrtvama zločina genocida. Izvršioci zločina genocida ovakvom odlukom su nagrađeni, ohrabreni, podstaknuti i stimulirani na ponovno planiranje, pripremu, organiziranje i izvršenje zločina genocida, potpuno svjesni činjenice da neće biti kažnjeni i da se na zločinu genocida najbolje može profitirati, odnosno biti nagrađen.

Pišemo i o uvredljivim optužbama protiv turskih zvaničnika o zloupotrebi žrtava genocida i pojašnjavamo šta je Srebrenica Turskoj.

Tužno je da smo spali na to da branimo Holandiju samo zato da bismo napali Tursku. Niko se nije našao da skrene pažnju na odgovor holandskog premijera Ruttea na Erdoganove optužbe u vezi s počinjenim genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici, a koji je glasio: “To je odvratna historijska laž.” A barem mi dobro znamo ulogu Holandije u Srebrenici.

Za Stav govori Dario Juričan, autor dokumentarca o Ivici Todoriću. U tekstu pod naslovom “Misa za Agrokor”, Juričan kaže: “Sjeme je posijano šezdesetih, nakratko prekinuto sedamdesetih da bi se do kraja razbuktalo devedesetih. A devedesetih je to bio koktel ambicije, starih poznanstava, novog otvorenog tržišta, prije svega velikog uvoza, i naravno plesa s vodećom strankom, s HDZ-om”.

Za Stav govori  Veljko Miljević, vodeći hrvatski ekspert za krivično pravo, koji pojašnjava može li Hrvatska procesuirati oficire Armije BiH protiv kojih je nedavno hrvatskom pravosuđu poslana krivična prijava.

Miljević u razgovoru za Stav pojašnjava na koji način pravosuđe Hrvatske može goniti strane državljane, oficire Armije BiH, kako Hrvatska može suditi svoje državljane optužene pred Sudom BiH te zašto to ne čini

Na korak smo od osnivanja Nacionalnog parka “Drina” u Srebrenici

Bošnjaci iz Srebrenice i okolnih naselja koja bi trebao obuhvatati nacionalni park nisu zadovoljni ponuđenim nacrtom zakona, te su pokrenuli peticiju protiv osnivanja Nacionalnog parka “Drina”. Povratnici u mjesta koja bi park trebao obuhvatiti smatraju da su njihova prava ugrožena te da je upitan opstanak, ali i daljnji povratak Bošnjaka

Petog aprila u sarajevskom Kamernom teatru bit će promovirana knjiga Rat je mrtav, živio rat čuvenog britanskog novinara Eda Vulliamyja. Pod podnaslovom Bosna: Svođenje računa Vulliamy, koji je u ljeto 1992. godine svijetu otkrio prijedorske logore smrti, u svojoj novoj knjizi piše o tim danima. Rat je mrtav, živio rat s engleskog je jezika prevela Senada Kreso. Izdavač je sarajevska kuća Buybook u svom programu Biblioteka Memorija. Stav u dva nastavka prenosi dijelove Vulliamyjeve knjige.

Novi Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 23. marta, širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

. Katarze neće niti može biti dok u hrvatskoj javnosti potpuno ne zamre ideja iz koje se izrodilo zlo kojem je presuđeno u Hagu, ta demonska ideja podjele Bosne i Hercegovine i ekskluzivnog hrvatskog nacionalnog prostora u kojem će Hrvati imati veća prava od drugih. Dok se ova ideja ne delegitimizira i potpuno ne kriminalizira u hrvatskoj političkoj kulturi, katarza će ostati samo lijep san

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!