Novi Stav: Kad Srbi marširaju

Zašto Bošnjaci ne marširaju Sarajevom u uniformama i s dugim cijevima kao Srbi po Banjoj Luci? Jeste li se zapitali da je to možda zato što nisu ratoborni, nisu neukusni, nisu mitomani koji žele nijekati i prisvajati tuđu kulturu i omalovažavati tuđu vjeru i skrnaviti tuđe bogomolje? Jer sve to godinama rade srpski političari u svojim nastupima za 9. januar, a vazda ih prati beogradska intelektualna kamarila

U prodaji je novi 149. broj magazina Stav.

Reporter Stava bio je u Srebrenici tijekom proslavljanja neustavnog i uvredljivog praznika, devetog januara.

“Ako ćemo pravedno, 9. januar treba se obilježavati u cijeloj Bosni i Hercegovini, ali kao dan kada je počeo genocid. Na taj su dan doneseni planovi i strategija kako da se uništi jedna zemlja i jedan narod. Ovo što ja govorim potvrdio je sud u Hagu, između ostalog, presudama Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću”, poručuje sugovornici Stava.

Nedavno je objavljena vijest da turska vladajuća stranka AKP planira otvoriti svoja predstavništva u ukupno sedam zemalja, i to u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Rusiji, Makedoniji te u Bosni i Hercegovini. Ni u jednoj od tih zemalja ova vijest nije dočekana kao u Bosni i Hercegovini. Prema mišljenju dežurnih domaćih kritičara, otvaranje predstavništva AKP u našoj zemlji stvara opasnost za njen opstanak.

Novi Stav donosi analizu o tome koliko bi državu moglo koštati jedno Dodikovo piće s Nerminom Nikšićem.

Matematika je neumoljiva, SDP-ov nastup u RS-u značit će, opet pod krinkom multietničnosti i, tobože, pomirenja, izbacivanje poslanika Koalicije Domovina iz NSRS-a, samim tim i još manje održiv povratak Bošnjaka u Republiku Srpsku, slabljenje opozicije i, naposljetku, apsolutnu vlast Milorada Dodika u Republici Srpskoj.

Stav donosi dijelove velikog istraživanja Pew Research Centra iz Washingtona, čiji rezultati ukratko glase ovako: „Uskoro bi svaki treći stanovnik Švedske mogao biti musliman“

Što bude više ratova i nestabilnosti u muslimanskom svijetu, što bude manje ekonomskog napretka u Africi i na Bliskom istoku, to će biti više muslimana u Evropi. Što ih bude više i što budu brže dolazili, to će se brže mijenjati i Evropa, demografski, kulturološki, religijski… Nestabilan svijet čini i Evropu drukčijom. Znatno drukčijom.

Ono o čemu se nagađalo duže od desetljeća dogodilo se nekoliko dana pred kraj 2017. godine. Tomislav Kovač, ratni ministar MUP-a Republike Srpske, optužen je za učestvovanje u srebreničkom genocidu. Kovač živi u Beogradu te, uz bosanskohercegovačko, ima i državljanstvo Srbije. Već je nekoliko puta svjedočio u nekoliko suđenja protiv osoba optuženih za genocid u Srebrenici. Prijeratni je policajac koji je bio na službi u Sarajevu i među prvima je koji su se pridružili Srpskoj demokratskoj stranci (SDS) nakon njezina osnivanja. Slovio je za osobu od posebnog povjerenja Radovana Karadžića. Stav piše o djelima za koja je optužen Kovač.

U novom Stavu čitajte i članak o novih 45 specijalizanata na sarajevskom KCUS-u.

Na KCUS-u je na kraju 2015. godine bilo zaposleno 3.637, a danas ih je 3.397. Smanjenjem broja članova Kabineta direktora s 22 na 8 ostvarene su uštede na godišnjem nivou od 600.000 KM, a u protekle dvije godine u KCUS je primljeno 50 ljekara specijalista, 45 specijalizanata i 46 medicinskih sestara.

Stav piše i o obljetnici uvođenja šestojanuarske diktature. Ni tada bošnjački političari nisu prihvatali podjelu Bosne.

Plan Vlade bio je novo preuređenje države, što je podrazumijevalo osnivanje banovina, a to je značilo da će Bosna i Hercegovina biti podijeljena. Zbog ovakve situacije, lider Jugoslavenske muslimanske organizacije Mehmed Spaho nije želio prihvatiti poziciju ministra koja mu je nuđena. Neposredno nakon uvođenja diktature, Spaho je prestao biti politički aktivan.

U novom broju Stav donosi i članak o „francuzici“, kapi nevjerovatne historije, koja nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu.

Ova vrsta beretke u našu zemlju došla je preko francuske vojske, pojašnjava etnolog Svetlana Bajić, i tako postala oličje bošnjačke nošnje. Obično je bila tamnoplave, odnosno teget boje. U tom periodu, u prvoj polovini 20. stoljeća, gubi se fes iz gradske nošnje, a francuzica ulazi u upotrebu.

Za Stav govori Mahmoud al-Taweel, sirijski pjesnik i izvršni producent TV Orient u Istanbulu.

Rođen u Damasku 1989. godine, Taweel je na vlastitoj koži nekoliko puta osjetio dokazanu nemilost Asadovog režima, budući da mu je sirijska obavještajna služba zabranila recitiranje poezije 2009. godine, dakle, dvije godine prije sirijske revolucije, te da je poslije izbijanja sirijske revolucije bio uhapšen tri puta kao aktivist same revolucije, ali i kao nepodoban pjesnik.

„Poslovni projekt koji je bio osuđen na propast“ naslov je članka koji istražuje zašto je propao sarajevski “Mikser House”.

Prvi veliki propust uprave “Mikser Housea” bio je izbor objekta u kojem se ovaj kulturni centar smjestio. Naime, bivša fabrika željezničkih vagona “Vaso Miskin Crni”, uključujući i dio koji je bio iznajmljen “Mikser Houseu”, a koji je u vlasništvu firme “Malcom”, direktora Envera Malagića, prema Regulacionom planu “Centar Novo Sarajevo”, namijenjena je za rušenje.

Robert Prosinečki deseti je selektor nogometne reprezentacije BiH. Na toj je dužnosti naslijedio Mehmeda Baždarevića, koji se s BiH nije uspio plasirati na SP 2018. godine u Rusiji. Predvodit će reprezentaciju u UEFA Ligi nacija i u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2020. Prosinečki će zarađivati 15.000 eura mjesečno, dok će za eventualni plasman na Evropsko prvenstvo 2020. biti nagrađen bonusom od 400.000 eura. Stav donosi profil prvog stranca na klupi nogometne reprezentacije BiH.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka 11. januara širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

PROČITAJTE I...

"Oni hoće još jednom da osloba­đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os­tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de­mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom“

Stav donosi detaljnu analizu izbornog procesa i rezultata izbora te predviđa na koji će se način formireati vlast u našoj zemlji. Ne pretjerano očekivana pobjeda Željka Komšića, potpuni poraz Fahrudina Radončića i njegove stranke, dolazak na političku scenu nekoliko novih i de facto nestajanje nekih starih stranaka, te jačanje HDZ-a BiH i ostajanje SDA na pozicijama iz 2014. godine, unatoč unutarstranačkim turbulencijama završenim nekoliko mjeseci pred izbore, osnovna su im obilježja.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!